Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Zadarski list

Dječak prognan iz Vukovara imao je niti 10 godina, a sva mu je kosa već posijedila...

By martinazd — 18. studenog 2019. u 22:30
Predavanja branitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II.
U redu za hranu ispred mene stajao je dječak, ne stariji od 10 godina. Ja ga gledam, a kosa mu puna sijedih dlaka. To se može dogoditi uslijed šoka, straha, traume. Samo sam pomislio - zar je ovo dijete moralo proživjeti takav pakao da je već posijedilo, ispričao je Franić
Vedran SITNICA
Marijanu Mađeriću najbolniji je trenutak bio kad je jednoj majci trebao reći da je njezin 22-godišnjak poginuo

Intimna i potresna predavanja hrvatskih branitelja Zlatka Franića i Marijana Mađerića o Domovinskom ratu s velikim zanimanjem i pijetetom slušali su jučer učenici u prepunoj dvorani Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u kojoj se ni muha nije čula. U povodu Dana pada Vukovara i Škabrnje, u ovoj školi su organizirana tematska predavanja i izložba na inicijativu Vijeća roditelja i njihova voditelja Tomislava Čukelja, rekao je ravnatelj don Ante Sorić dok se zahvaljivao roditeljima, predavačima te svim braniteljima i civilima koji su pali za slobodu.

«Škabrnja im je bila trn u oku«

Zlatko Franić je sudjelovao u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine u 112. brigadi i Termitima, sudjelovao je u akcijama Maslenica, Ljeto 95., odlikovan, umirovljen, često organizira izložbe i predavanja na temu Domovinskog rata.

- Tih dana nalazio sam se u topovskoj bitnici haubica 105 na području Dračevca Ninskog, započeo je svoje izlaganje Franić.

- S time da smo mi imali samo tri haubice. Hrvatska vojska je u to vrijeme bila jako slaba. Mi smo pazili na svaki projektil, dok je neprijateljskoj vojsci bilo svejedno hoće li baciti tri granate ili pun kamion granata. Oni nisu gađali samo vojne ciljeve. Njima je svaka kuća u Škabrnji bila cilj. Njima je Dječji odjel zadarske bolnice bio cilj, katedrala, sv. Šime... Škabrnja im je bila trn u oku kao hrvatsko bogato mjesto u kojem su bili vrijedni ljudi. Napravili su tamo pokolj u cilju psihološkog rata, sijanja straha. Ali u braniteljima su probudili jedan dešpet. E nećeš, ispričao je Franić.

Prisjetio se i kako je kasnije u časničkoj školi u Zagrebu u vojarni dijelio restoran s prognanicima iz Vukovara.

- U redu za hranu ispred mene stajao je dječak, ne stariji od 10 godina. Ja ga gledam, a kosa mu puna sijedih dlaka. To se može dogoditi uslijed šoka, straha, traume. Samo sam pomislio - zar je ovo dijete moralo proživjeti takav pakao da je već posijedilo, kazao je Franić.

Mađerić se u nešto dužem izlaganju osvrnuo na svoj put vojnika koji je počeo s obaveznim služenjem vojnog roka u mornarici jugoslavenske armije, potom išao preko brojnih bojišta u Domovinskom ratu te nastavio i poslije kad je Mađerić bio i časnik UN-a, te se konačno umirovio 2014. godine.

Nema pričuvne domovine

- Kad sam tijekom služenja vojnog roka došao kući posjetiti majku u bolnici, na Kalelargi sam sreo pokojnog don Grgu Batura. Bio sam u odori. Iako sam znao da nas gledaju udbaši, kad sam stao pred njega, skinuo sam kapu s tom nesretnom zvijezdom i spustio je na razinu pojasa. Don Grgo mi je rekao da vidi da sam hrabar i da će me hrvatski narod trebati. Kad sam se vratio u mornaricu, odmah se znalo da se taj susret dogodio, napali su me što sam skinuo kapu, priča Mađerić.

Iako je mislio da je po odsluženju roka njegov kontakt s oružjem i vojskom gotov, nakon nekog vremena mirnog ribarskog života, dogodili su se Krvavi Uskrs, pogiblje redarstvenika i ubrzo je pozvan u Zbor narodne armije.


»Iako su mirni pregovori propali, mi, srećom, nismo osjećali mržnju. Mi nismo postali vojnici zato što smo mrzili one što su ispred nas, nego zato što smo voljeli one što su iza nas. Majku, oca... A još kad je pogođena Pedijatrija, imao sam dodatan motiv za boriti se. Ako treba i umrijeti«

Marijan MAĐERIĆ

- Majci sam rekao da idem za prometnog policajca, da se manje brine, a otac me odmah skužio. Samo je rekao ‘sretno i vidimo se, Bog daj’. Mogli smo mi ići vani, imao sam i vizu da idem raditi na tunolovca na Pacifik. Ali nismo bili pobjegulje jer mi pričuvne domovine nemamo, rekao je Mađerić.

Kako je rekao nadalje, da neprijatelje nije vodila mržnja i pohlepa, možda bi se sve riješilo u mirnim pregovorima.

- Iako su mirni pregovori propali, mi, srećom, nismo osjećali mržnju. Mi nismo postali vojnici zato što smo mrzili one što su ispred nas, nego zato što smo voljeli one što su iza nas. Majku, oca... A još kad je pogođena Pedijatrija, imao sam dodatan motiv za boriti se. Ako treba i umrijeti, kazao je Mađerić te istaknuo kako cijelo vrijeme on nije osjećao strah za svoj život.

Teško podnio kad su pale Jasenice

- Imao sam dva druga straha - od neuspjeha i od gubitka ljudi. Za mene je najbolniji trenutak bio kad sam jednoj majci trebao reći da je njezin 22-godišnjak poginuo 5 kilometara od svoje kuće. To popodne smo u njegovoj kući trebali otvoriti vino koje smo pripremili za slavlje. Pobijedili jesmo, ali njega smo izgubili i vino nismo otvorili, kazao je Mađerić.

Ispričao je kako je teško podnio kad su pale Jasenice.

- Svi smo osjećali sram što smo izgubili dio hrvatskog teritorija. Ja oca nisam u oči mogao pogledati od srama, kao da sam osjećao da sam time bacio ljagu na svoju obitelj. Hvala Bogu, kasnije sam dobio priliku biti zapovjednik oslobođenja Jasenica i tu smo borbu dobili bez žrtava. Iako je bilo predviđeno da ćemo imati previše žrtava. Nakon borbe je nažalost poginulo par dečaka od granate, govori Mađerić.

Uz predavanje je pokazivao fotografije iz rata, s različitih bojišta - Kruševa, Dračevca zadarskog, Dubrovnika, trenutke predaha i opuštanja, ali i trenutke gorčine, strepnje, plača te na kraju i fotografiju ulaska pobjedničke vojske u Zadar, ali i današnjih vojnika i vojnikinja, među kojima je i Mađerićeva kći.

- Nakon rata, imali smo nesretni gubitak, ali to je tako jer jednostavno statistički mora biti. Hrvatski vojnik je svugdje cijenjen, nije arogantan ni nametljiv i često se dogodi da prolazi i po neprijateljskom terenu bez da itko hitac ispali, rekao je Mađerić te poručio na kraju učenicima da se drže zajedno, da njeguju svoja prijateljstva te da nikome ne dozvole da im prodaje maglu.

Branitelji su na kraju dobili poduži gromoglasni pljesak.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Škabrnju i Vukovar pamtimo s tugom, zahvalnosti i ponosom

By martinazd — 18. studenog 2019. u 19:57
Više od 15 tisuća ljudi u koloni sjećanja »Korak po korak«
Kolona sjećanja je išla od Ambara, mjestu najvećih škabrnjskih žrtava, do spomen obilježja masovne grobnice, a nakon sv. mise zadušnice u crkvi Uznesenja BDM nastavila se do mjesnog groblja sv. Luke
Zvonko KUCELIN
Oko 15 tisuća ljudi bilo je u Koloni sjećanja koja je išla od Ambara prema središtu mjesta

Nakon izuzetno nepovoljnih vremenskih uvjeta, orkanskih udara juga, obilne kiše i plima jučer je osvanuo lijep i sunčan dan. Usprkos radnom danu na Danu sjećanja na žrtvu Škabrnje 1991., u koloni sjećanja »Korak po korak« kojom se obilježava 28. obljetnica stradanja ovog općinskog ravnokotarskog središta, prošlo je oko 15 tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske, susjedne Bosne i Hercegovine te inozemstva.

Stravičan je to podsjetnik na zločine za koje do danas gotovo nitko nije osuđen. Toga kobnog jutra 18. studenoga 1991. pripadnici JNA, među kojima je bilo i pješaštvo tzv. Kninskoga korpusa na čelu s Ratkom Mladićem, te srpskih paravojnih formacija, slomili su otpor hrvatskih branitelja u Škabrnji te su ubili i masakrirali 31 nedužnog civila i 13 pripadnika HV-a.

Škabrnjske žrtve

Ukupno je Škabrnja imala 86 žrtava, 55 civilnih te 25 vojnih, šest Škabrnjana poginulo je nakon Domovinskog rata od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a tome treba dodati i 12 poginulih u Škabrnji iz drugih mjesta.

Na središnjoj komemoraciji na Ambaru, mjestu najvećih škabrnjskih žrtava, nazočnima se obratio tek Nediljko Bubnjar, načelnik Škabrnje, koji je pozdravio roditelje i obitelji poginulih branitelja, nazočne branitelje i domovinske udruge, visoke državne, vojne i policijske predstavnike, među kojima i potpredsjednika Vlade RH i ministra branitelja, izaslanika predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, Damira Krstičevića, izaslanika predsjednika RH general-bojnika Miljenka Filipovića, ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ministra uprave Ivana Malenicu, izaslanika ministra hrvatskih branitelja Ivana Vukića, izaslanika ministra unutarnjih poslova dr.sc. Damira Truta, načelnika OSRH-a generala zbora Mirka Šundova i druge.

Bubnjar je nabrojio sve hrvatske postrojbe koje su sudjelovale u borbama u Škabrnji te je najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije.

Program je s puno emocija vodila učiteljica Stipana Banić koja je čitala vlastite domoljubne tekstove. Hrvatsku himnu Lijepa naša domovina i nekoliko domoljubnih pjesama izvela je policijska klapa Sv. Mihovil, a pjesmu »Moja domovina« Dječji zbor Osnovne škole Knez Trpimir, zajedničke škole Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca.

Pročitana imena poginulih

Velebna kolona sjećanja išla je od Ambara do centralnog trga i župne crkve. Zajednički vijenac kod spomen obilježja masovne grobnice položilo je izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Svetu misa za sve stradalnike u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja BDM - Velike Gospe u zajedništvu s župnikom Ivanom Rončevićem i subraćom svećenicima predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Kolona sjećanja »Korak po korak« do spomen obilježja na groblju sv. Luka započela točno u podne. Kod glavnog križa i spomen-obilježja za sve poginule u Domovinskome ratu na mjesnome groblju sv. Luke, gdje su brojna izaslanstva uz visoke državne počasti položila vijence i zapalila svijeće, pročitana su imena svih poginulih branitelja i civila.

Potom je za sve sudionike komemoracije na Trgu dr. Franje Tuđmana organiziran ručak, vojnički grah.



Pauci do Škabrnje propješačili 75 kilometara

Počast žrtvama Škabrnje odali su i pripadnici 3. mehanizirane bojne Pauci. Njih 57 je u subotu krenulo iz Knina na simboličnu hodnju do Škabrnje dugu 75 kilometara, gdje su stigli u ponedjeljak ujutro, 18. studenoga, na Dan sjećanja.

DVJEMA ULICAMA IMENA RATNIH POSTROJBI

Načelnik Općine Škabrnja Nediljko Bubnjar je na središnjoj komemoraciji najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije

Nadbiskup Puljić: Prinesimo patnje i stradanja kao dar naše zahvalnosti

Mi, evo, svake godine 18. studenoga obilježavamo događaj kada je vojska JNA okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju. Uništavajući kulturu i tisuće života lijepoga baroknoga grada na plavom Dunavu, te paleći kuće i ubijajući 86 nevinih života ponosnoga hrvatskoga mjesta Škabrnje, okupator je mislio zauvijek ugasiti neutaživu čežnju ljudi za slobodom koju, eto, ništa nije moglo obustaviti. Čak ni strašna stradanja grada Vukovara i sela Škabrnje koji su se dogodili u studenom 1991. godine. Skloništa su u to vrijeme postala mjesta molitve gdje se vapilo Gospi i pjevalo pobožne i rodoljubne pjesme.

Ovaj dan simbolično označava namjeru zločinačke vojske koja je »taktikom spaljene zemlje« krenula u osvajanje Vukovara i Škabrnje koji nisu odoljeli silini napada i nisu izdržali. Ali, izdržala je Hrvatska zahvaljujući nadljudskim naporima njezinih branitelja i molitvenoj potpori njezinih građana. U ovoj prigodi spominjemo i tadašnje čelništvo RH s predsjednikom Tuđmanom koji je u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati. Škabrnja mu je iz poštovanja i zahvalnosti s pravom postavila spomenik jer je kao vrhovni komandant vojnim akcijama »Bljesak i Oluja« u kolovozu 1995., kojom su rukovodili naši generali, oslobodio najveći dio okupirane domovine. A onda pregovorima reintegrirao istočnu Slavoniju s gradom Vukovarom.

Paljenjem svijeća, krunicom i euharistijskom molitvom želimo reći Bogu hvala na njihovu daru. Vukovar i Škabrnja simbol su narodnog stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za slobodu i samostalnost Hrvatske. Uz obvezu sjećati se tih događaja i u molitve preporučivati sve pokojne i stradale, osjećam kako oni nama nešto poručuju. Tu je poruku u više odmjerenih i kratkih obraćanja izgovorio general Ante Gotovina u jednoj rečenici: Nakon izvojevane pobjede i ostvarene slobode, okrenimo se budućnosti. A svojom molitvom u zadarskoj katedrali i poklonom pred relikvijama svete Stošije, usmjerio je naše oči i srca, te pokazao odakle nam je tražiti pomoć i blagoslov za našu budućnost, poručio je mons. Želimir Puljić.

Dan sjećanja ubuduće neradni dan

Dan sjećanja na Škabrnju iduće godine bit će neradni dan, iako će biti u srijedu. Naime, Hrvatski sabor je prošli tjedan utvrdio novi kalendar blagdana izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika. Osim što se Dan državnosti vraća na 30. svibnja, novi blagdan je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba blagdana bit će neradni dani.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadarski umirovljenici posjetili Spomen dom Ocu domovine u Velikom Žitniku

By martinazd — 18. studenog 2019. u 19:45
POUČAN I ZANIMLJIV Jednodnevni izlet
U organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije stotinjak umirovljenika u Spomen domu dr. Ante Starčević razgledalo je eksponate, dokumente i fotografije te se prisjetilo njegovih političkih ideja i djelovanja
ZL
Umirovljenici su u Spomen domu razgledali eksponate, dokumente i fotografije

U organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije stotinjak umirovljenika iz nekoliko udruga posjetilo je u subotu Spomen dom dr. Ante Starčević.

Organizatori kažu kako je interes za jednodnevni izlet bio iznenađujuće velik i pored iznimno lošeg vremena, najave kiše i snažnog vjetra.

- Više od sto umirovljenika pokazalo je vidno zanimanje za sadržaj i program ovog izleta, no nažalost, zbog ograničenog broja mjesta nisu svi mogli otputovati pa razmišljamo o novom izletu u Veliki Žitnik i Gospić uskoro, kažu organizatori podsjećajući kako je Starčević, kojeg nazivaju glasnim ideologom impulsa hrvatskog naroda govorio da narod da bi odlučivao o svojoj sudbini mora biti slobodan.

Prisjetili se ideja Oca domovine

- Stoga su naši umirovljenici upravo na ovom mjestu bili prožeti emocijom svevremenskog značaja tog velikana političke misli hrvatskog naroda u 19. stoljeću. Stisnuti između Beča i Pešte, kao politički narod, Hrvati su u njemu imali mislioca i političara koji šalje jasnu i otvorenu poruku i jednima i drugima: »Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!«, istaknuli su organizatori dodajući kako su u Spomen domu zadarski umirovljenici pažljivo i s uzbuđenjem razgledali izložbene eksponate, dokumente i fotografije.

- Vjerojatno razmišljajući o životu i djelu Oca domovine, velikana hrvatske prošlosti, povijesti i pamćenja, koji i danas živi po svojim idejama, iskrenom rodoljublju i prkosu svakom tuđinu, mnogi su se upisali i u knjigu dojmova. Starčevićeva misao vodi k pravu na vlastitu državu jer kako on kaže: »Uistinu, bez samostalnosti i nezavisnosti, narod ne može biti narodom, osobom, nego je samo puk, množina čeljadi.« Upravo taj moto slobode i nezavisnosti nosio je 90-tih i velik broj ovih umirovljenika u borbu za samostalnu i slobodnu Hrvatsku, poručili su organizatori.

Izlet okončali plesnjakom u hotelu Ana

Kažu kako su iz Velikog Žitnika umirovljenici otišli puni utisaka prema Gospiću gdje su posjetili lokalnu tržnicu te upoznali tamošnje OPG-ovce od kojih su kupili poznate ličke proizvode.

Zanimljivi i poučni izlet u Liku umirovljenici su okončali u hotelu Ana gdje im je u ugodnom ambijentu ljubazno osoblje poslužilo najbolje tamošnje specijalitete. Kruna večeri, odnosno izleta, bio je plesnjak uz pomno odabranu glazbu nakon čega su se zaputili natrag u Zadar.

POUČAN I ZANIMLJIV IZLET

Nakon posjeta Spomen domu dr. Ante Starčević gdje su se prisjetili njegovih ideja o samostalnoj i nezavisnoj državi, umirovljenici su se uputili u Gospić. Tamo su obišli lokalnu tržnicu i večer okrunili večerom i plesnjakom u hotelu Ana

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Brojni Zadrani sudjelovali u mimohodu do Vukovarske ulice

By martinazd — 18. studenog 2019. u 18:47
Odali počast stradalima u naseljima herojima, Vukovaru i Škabrnji
Mnogi su zapalili lampione ispred središnjeg kandelabra na Narodnom trgu, a druge lampione nosili su u rukama hodajući do nekoliko kilometara udaljene Vukovarske ulice na Bilom brigu
Marin GOSPIĆ
Odali su počast stradalima u Škabrnji i Vukovaru

Ovo je prigoda da Hrvatska bude jedno kao nekoć. Ta '91. je zapravo jedna nezacijeljena rana s kojom moramo živjeti i morali bi u svakom gradu organizirati kolonu sjećanja na dane kada smo bili najhrabriji, nasložniji, najranjeniji i najubijeniji. Danas bi svi trebali darovati svoje vrijeme i jedan komadić sebe kako bi Hrvatska bila jedno srce i jedna duša, rekla nam je Ivana Haberle, predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu - Zadar, a koja je jedna od organizatora tradicionalnog mimohoda od Narodnog trga do Vukovarske ulice.

Program Nazorovih gimnazijalaca

Prije samog mimohoda na Narodnom trgu učenici Gimnazije Vladimira Nazora održali su kratki program gdje su uz pjesme i recitacije, ali i prigodan film podsjetili na stradavanja brojnih civila, a posebno djece. Tom su prigodom uokolo centralnog svjetla na trgu postavili i svojevrsnu instalaciju posvećenu upravo djeci stradalnicima u Domovinskom ratu.


Ne mogu zamisliti kako je to bilo tada. Danas kad nestane struje na 15-ak minuta se začudimo, a ne mogu zamisliti kako je bilo ljudima koji su se borili i živjeli u gradu

Jakov Jurlina, učenik

Uz brojne građane u mimohodu je sudjelovao i gradonačelnik Zadra Branko Dukić s pročelnicima, kao i brojni predstavnici i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, ali i brojni učenici koji su temelj i zalog budućnosti i jamstvo da se ova stradanja neće zaboraviti.
Tihana Magaš, profesorica je povijesti u Gimnaziji Vladimira Nazora te svake godine potiče nove generacije učenika da se aktivno uključe u obilježavanje ove tužene obljetnice.

- Učenici su pripremili plišane igračke te tragove s izjavama bližnjih te su pripremili video uradak "Tvoje ime se čuva" posvećen djeci tog vremena, rekla nam je Magaš.

​Dan koji se ne smije zaboraviti

Jakov Jurlina učenik je trećeg razreda Gimnazije te je rođen 2002. godine, desetak godina nakon strahota Vukovara i Škabrnje. Kaže kako je o ovom događaju čuo u obitelji, te kako i učitelji u ovo vrijeme u godini ne podučavaju samo gradivo, već se na mnogim satovima obrađuje Domovinski rat te stradavanja Vukovara i Škabrnje.

​ - Ne mogu zamisliti kako je to bilo tada. Danas kad nestane struje na 15-ak minuta se začudimo, a ne mogu zamisliti kako je bilo ljudima koji su se borili i živjeli u gradu, rekao je Jurlina istaknuvši kako, iako to nisu prošli, suosjećaju sa svima koji jesu.

- Danas nakon 28 godina mi uživamo slobodu, ali treba se sjetiti kako su tu slobodu stvorili naši branitelji. Zato ne smijemo ovaj datum zaboraviti i moramo ga s mladima obilježiti te se sjetiti svih patnji i stradanja ljudi u Domovinskom ratu. Budućnost ne možemo graditi ako ne poznajemo prošlost, zaključio je Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora.

​Nakon kratkog prigodnog programa kolona se polako zaputila preko mosta, Ulicom Stjepana Radića, Ulicom Domovinskog rata, Splitskom ulicom do Bilog briga, ulicom Borka Šarlije Kese, Sv. Marije do OŠ Zadarski otoci. Nakon prigodnog programa kojega su pripremili profesori i učenici škole, kolona se zaputila u Vukovarsku ulicu gdje su zapalili lampione.

Svijeće predstavnika Udruge tjelesnih invalida

- Članovi naše udruge došli su se pokloniti žrtvama Škabrnje i Vukovara. Prošlo je mnogo godina i ljudi moraju shvatiti da su se morale dati velike žrtve za našu državu. Ovo je čast svima poginulima i stradalima braniteljima i civilima, rekao je Željko Županović, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije koji su jučer također upalili svijeće na Narodnom trgu.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Kotarski vinari priključili se europskoj braći

By martinazd — 18. studenog 2019. u 18:00
Motovun domaćin skupštine kulturne rute Vijeća Europe Inter Vitis
Hrvatska je u Motovunu bila domaćin međunarodne konferencije europske kulturne rute Iter Vitis - Od baštine do brenda,te međunarodne konferencije ove rute, uz učešće TZ Ravni kotari i vinara
Damir MARIČIĆ

Motovun je bio domaćin međunarodne konferencije jedne od ruta Vijeća Europe naziva Iter Vitis, održane pod naslovom » Iter vitis - od baštine do brenda«, a kojoj su nazočili i istaknuti ravnokotarski vinari Šime Škaulj, Radoslav Bobanović (PZ Masline i vino) i Tomislav Glavić (Obrt »Ker-Vin«) ujedno i predsjednik Udruge vinara Zadarske županije, te direktor Turističke zajednice Ravnih kotara Vanja Čvrljak.

Hrvatska i Zadarska županija na još jednoj, vinskoj, ruti Vijeća Europe

Bili smo s njima u kišnom danu ove vremenski »burne« jeseni, a što nikom nije smetalo, u čudesnom Motovunu i čarobnoj vinariji i heritage hotelu Roxanich sa 200-tinjak učesnike iz Hrvatske i niza europskih zemalja.

Spominjali smo u Zadarskom listu Europske kuturne rute, članstvo Hrvatske na dijelu njih, kao i zadarski upis na dvije - Rutu rimskih careva i dunavsku vinsku rutu, te Rutu ATRIUM, a iza kojeg se naziva krije Ruta arhitekture totalitarnih režima, a sad je kazati da smo se, s pravom, uključili i na vinsku rutu odnosno - Iter Vitis.


»Motovun je domaćin Generalne skupštine Iter Vitis, Kulturne rute Vijeća Europe što je vinski događaj visoke razine u području vinskog turizma. Na europskoj razini najviši mogući.

David Matković.voditelj Ureda TZ Općine Motovun

Europska kulturna ruta »Iter Vitis«, certificirana je pri Institutu za kulturne rute Vijeća Europe 2009. te prolazi kroz 20 država. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj »Klub članova Selo« u ožujku je postala član »Iter Vitisa« i njezin nositelj rute za Hrvatsku. Nedavno hrvatsko uključenje na rutu odmah nam je donijelo domaćinstvo jednog važnog skupa, koliko zbog hrvatskog vinarstva toliko zbog vrhunskog uspjeha malog Motovuna. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova »Selo«, bila je stoga domaćin skupa, uz Emanuelu Panke direktoricu rute, ali i Grad Motovun i sve njihove za ovo zaslužne. Motovun je naime krajem listopada okrunjen dvjema titulama postavši viceprvak u izboru za najbolju europsku destinaciju kulturnog turizma uz dodatnu nagradu European Iter Vitis Awards. Motovun je osvojio drugo mjesto u izboru za najbolju europsku destinaciju održivog kulturnog turizma, u kategoriji vinskog turizma, pozicioniravši se između dvije renomirane francuske vinske destinacije, iza prvoplasirane doline Loire i ispred trećeplasirane Pays d’ Armagnac. Svečano proglašenje najboljih europskih destinacija održivog kulturnog turizma u različitim kategorijama održano je u Granadi. Organizatori izbora su Europska mreža kulturnog turizma te projektni partneri - Europska putnička komisija te organizacija Europa Nostra i NECSTouR. Izbor je podržao i Iter Vitis Kulturna ruta Vijeća Europe.

Svjetska i domaća vinsko-turistička iskustva

Motovun je time dobio i domaćinstvo skupštine ove rute dakle Iter Vitisa a koja ruta prolazi kroz 20 europskih zemalja. Skupština i konferencija održane su od 14. do 16. studenog, okupljajući više od dvjesto sudionika, vinskih stručnjaka, proizvođača vina, turističkih djelatnika i predstavnika institucija. Pozdravio nas je i svojim čudesnim objektom, a bogme i vinima, proveo Mladen Rožanić kojem je vino nakon uspješne karijere stručnjaka i menadžera strojarskog inženjerstva po istaknutim svjetskim kompanijama, od hobija (u trendu garažnih vinara) postalo profesija, a kroz 10 godina od garaže doraslo do 24 ha i ovog vrhunskog objekta što spaja baštinu i supermodernost. Osim kroz godišta vina, Rožanić je poznat ka težnji odležavanja odnosno maturiranja vina, prošetao nas je kroz pet katova svog podruma ukjučujući onaj na kojem su đare ili amfore kako naziva iz Gruzije nabavljene kvevrije, najstarije posude za pravljenje i čuvanje vina na svijetu.

Radilo se kroz mnoštvo tema s vrsnim izlagačima: Kako kulturna ruta može predstavljati alat za međuku-lturni dijalog (Emanuela Panke), Vino, gastronomija i okoliš - tradicija, inovacija i nove prilike (Diane Dodd, Predsjendica Međunarodnog instituta za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam), Aktivnosti HTZ-a na promociji enogastronomije (Slavija Jačan Obratov), Hrvatske autohtone sorte (Edi Maletić), Kako plasirati vino kao turistički proizvod,...

U panel diskusiji s temom Vinske rute u sastavu turističke infrastrukture odnosno Iskustva vinskih destinacija, uz niz sudionika dostojno nas je predstavio Radoslav Bobanović, sada već i sa iskustvom 20.000 posjetitelja Mas-Vin posjeda, kušaonice i podruma. Istakao je pri tome vrijednost učenja od drugih kao i vrijednosti iznimnih postignuća vinogradara i vinara Zadarske županije kao relativno nove ali nezaustavljive vinske desetinacije u Hrvatskoj.

Bio je užitak nazočiti, učiti, družiti se i piti sa ovdje okupljenim društvom u srcu Istre, naše vinske kulturno turističke predvodnice.

Smisao rute

Kultura vinove loze, vinogradarstvo i vinogradarski krajolici važan su dio europske i mediteranske kulture hrane. Od pripitomljavanja vinove loze, u 4. tisućljeću prije Krista, njezino se razvijanje i širenje smatralo velikim ljudskim dostignućem, koje je oblikovalo europske krajolike, kako na teritoriju tako i na njezinu stanovništvu.

Europski ruralni krajolik smatra se važnom baštinom s visokom dodanom vrijednošću. Vinarije, ljudi i tehnologija povezana s ovom tradicijom važni su sastavni dijelovi naše kulture koji se izražavaju i kroz različite oblike usmene tradicije. Štoviše, kvaliteta života u ruralnim područjima može se smatrati modelom budućnosti i baštinom koja se treba sačuvati.

Vino je teritorijalna poruka koja putuje i tjera ljude da putuju. Vinarstvo, a posebno rad na zemlji, daju poticaj migraciji i mobilnosti. U istom duhu putnik može otkriti udaljene krajeve od Kavkaza do zapadnoeuropskih vinograda, naučiti tehnike uzgoja, vinifikacije, skladištenja i transporta te se upoznati s mitovima i simbolima ove bogate kulture. U okviru zemalja ruta organiziraju se i različiti obrazovni i kulturni sastanci.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Tea Radil i David Bajlo državni prvaci

By martinazd — 18. studenog 2019. u 15:30
Zubatac organizirao seniorsko Prvenstvo Hrvatske
Zadrani su osvojili čak osam odličja, po četiri u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji
ŠRD ZUBATAC
Ela Galzina i Tea Radil četvrtu godinu zaredom su ekipne prvakinje Hrvatske

Športsko ribolovno društvo Zubatac bilo je organizator seniorskog Prvenstva Hrvatske u sportskom ribolovu štapom s obale. Od 8. do 10. studenoga plaža u Petrčanima i zadarska Nova riva bile su lovne zone koje su, unatoč jugu i kiši, pružile idealne uvjete da natjecanje prođe prema pravilima. Po 24 najbolja seniora i isto toliko seniorki u dva lovna dana ulovili su ukupno 2.692 primjerka validne ribe. Od ukupno 12 mjesta na pobjedničkim postoljima, čak osam popunili su članovi Zubaca. Titulom državne prvakinje okitila se Tea Radil koja je u dva lovna dana ulovila ukupno 96 validna primjerka. Prvak Hrvatske postao je David Bajlo sa 106 ulovljena primjerka. Druga mjesta osvojili su Estera Bajlo i Dubravko Pejdo. Od ostalih članica Zubaca Ardena Bajlo osvojila je četvrto, Ela Galzina peto, Nikolina Kotlar šesto, a Nada Miletić deseto mjesto. Ivana Pribilović iz biogradske Podlanice završila je na 15., a njena klupska kolegica Vesna Pribilović na 19. mjestu. Davorka Volarević (Sipa, Benkovac) bila je 18. Kod seniora četvrti je bio Nino Jukić, Ivan Galzina šesti, a Marko Sikirić deseti. Slijede 15. Ivan Jukić, 18. Angelo Kosović, 19. Igor Lakić te 21. Tomislav Štrkalj. Robert Antičević, (Sipa, Benkovac) bio je 23.


48 natjecatelja sudjelovalo je na PH, po 24 u muškoj i ženskoj konkurenciji


Osim četiri pojedinačne medalje Zubacu su pripala i četiri ekipna odličja. David Bajlo je s Dubravkom Pejdom osvojio zlato, dok su Marko Sikirić i Ivan Galzina bili drugi. Ekipna odličja kod seniorki osvojile su Tea Radil i Ela Galzina pored kojih su na drugom mjestu pobjedničkog postolja bile Ardena Bajlo i Nikolina Kotlar. Za Radil i Galzinu bila je to četvrta uzastopna ekipna titula prvakinja Hrvatske.

- Premda je naš klub gotovo svake godine organizator državnog ili međužupanijskog prvenstva, ovo je bio veliki izazov budući da se radi o kategoriji seniora i seniorki gdje se ne opraštaju tehničke greške i propusti. Voditelji natjecanja, suci i pomoćni suci odradili su zadatke na najvišoj razini. Osim što smo se pokazali kao izvrsni domaćini i organizatori prezadovoljni smo rezultatima. Kada kao klub uzmete po četiri pojedinačna i ekipna odličja to znači da ste najbolji i nadmoćni – poručili su iz Zubaca.

Nakon PH slijedi razigravanje za status reprezentativaca u ovoj kategoriji koje će se održati od 22. do 24. studenog u Makarskoj. Bit će to uvertira za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj u rujnu 2020.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Uranija: Opravdani su zahtjevi prosvjetara, slijedi borba za povećanje plaća u privatnom sektoru

By martinazd — 18. studenog 2019. u 11:15
Sve užarenija linija između sindikata i poslodavaca
Nama u sindikatu SSSH koji je interesna i izvanpolitička organizacija, tek slijedi borba za povećanje plaća i ostalih materijalnih prava kao i uvjeta rada u privatnim tvrtkama. To će ići puno teže nego sa gradskim i državnim tvrtkama, ali nećemo posustati. Trebat će mijenjati i neke zakone kako bi se ovi radnici bolje zaštitili, govori Uranija
Zvonko KUCELIN
Jedan od brojnih prosvjeda bivših radnika Croatia Zadar linea

Sindikati su postali glavni nositelji promjena u društvu. To nisu više ni političke stranke, niti udruge. Ljudi su to prepoznali, podrška i odaziv građana su sve veći, a posljednji primjer je sindikalna akcija »67 je previše« koju je potpisalo oko 800 tisuća građana i to bez obzira kojoj političkoj stranci pripadaju. Potpisivali su svi, jer je to opravdan zahtjev i na dobrobit svih građana, kaže pravni povjerenik Teritorijalnog ureda SSSH Zadar Vedran Uranija, koji je u toj akciji bio koordinator za Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju. Ključ uspjeha akcije je, kaže, dobra organizacija i provedba na terenu, a upravo je na području njegove ingerencije postignut najveći uspjeh.

- U Zadru je peticiju »67 je previše« potpisao gotovo svaki drugi građanin što je ogroman uspjeh. Pošto je odaziv bio jako dobar jer se prikupilo oko 800 tisuća potpisa, a ne oko 350 kako se očekivalo, Vlada nije imala što već prihvatiti zahtjeve i povući prijedlog zakona za koji mi u Hrvatskoj još nismo spremni. Referendum nije bio niti potreban, istaknuo je Uranija te se osvrnuo i na tekući štrajk prosvjetara koji je dobio ogromnu podršku.

Opravdani zahtjevi štrajkaša

- Taj odaziv pokazuje svijest građana da je to jedini put za promjene. Njihovi zahtjevi su opravdani i mi u SSSH, najvećem i najsnažnijem sindikatu u državi, ih podržavamo, kaže Uranija dodajući kako ovo sada više nije samo štrajk za povećanje plaća, već i za zaštitu dostojanstva prosvjetnih radnika i njihove struke. Istaknuo je kako je već sada jasno da sindikalisti neće stati sve do ispunjenja zahtjeva za koje je naglasio kako su opravdani i legitimni.

- Politička kasta je uzurpirala sva radna mjesta i to ljude boli. To je velika nepravda. Nama u sindikatu SSSH koji je interesna i izvanpolitička organizacija, tek slijedi borba za povećanje plaća i ostalih materijalnih prava kao i uvjeta rada u privatnim tvrtkama. To će ići puno teže nego sa gradskim i državnim tvrtkama, ali nećemo posustati. Trebat će mijenjati i neke zakone kako bi se ovi radnici bolje zaštitili, govori Uranija koji osim kao sindikalni povjerenik obavlja i niz poslova kao pravni zastupnik i to pred sudovima i ostalim tijelima te poslodavcima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

- Imamo oko 300 raznih predmeta u kojima zastupamo radnike bilo da je riječ o nezakonitim otkazima, otpremninama ili nekim drugim pravima koja su im povrijeđena. Godinama u Zadru zastupamo i veliki broj bivših radnika propalih tvrtki koji nisu dobili sve ono što ih pripada, a najdugovoječniji spor na našem području i jedan od najdugovječnijih u RH je slučaj bivših radnika Croatia Zadar linea. Nedavno smo imali mirni prosvjed odnosno nekoliko njih, i nastavit ćemo se daje boriti, a ako ne uspijemo na našim sudovima doći do pravde, ići ćemo na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu. Već sada imamo uvjete za podnijeti tužbu protiv države, ali iapk ćemo sačekati odluku VTS-a koji je nedavno ukinuo odluku Trgovačkog suda u Zadru i priznao potraživanja 74 bivša radnika koja iznose oko četiri milijuna kuna. Da je zadarski sud ispoštovao nalog VTS-a oni bi nakon silnih godina dobili barem 25 posto svojih potraživanja, a novca ima jer su prodani kolodvori u Benkovcu i Obrovcu i to upravo zaslugom tih radnika koji su godinama upirali u to, pojašnjava Uranija osvrćući se i na neke gradske tvrtke u kojima postoje problemi.

Plaće u komunalnim tvrtkama

U nizu tih je i komunalna tvrtka Vodovod. Tamo je nedavno, kaže Uranija, napravljen pomak te su plaće značajno korigirane u dogovoru s gradonačelnikom i direktorom, no ne i dovoljno pa će i u toj tvrtki ponovno krenuti sindikalne akcije za poboljšanje materijalnih i radnih prava radnika kao i u Odvodnji gdje do sada nije bilo potrebe za radikalnim akcijama već je sve riješeno dijalogom kojemu sindikat uvijek daje prednost, a rezultiralo je potpisivanjem kolektivnog ugovora.

- I u Nasadima je napravljen pomak bez radikalnih akcija, a isto tako i u Čistoći, no mi smatramo da se može bolje pa ćemo uskoro krenuti u pregovore za povećanje plaća i ostalih prava radnika u tim tvrtkama. Imamo i jednu tvrtku s benkovačkog područja. Radi se o komunalnoj tvrtki Benković u kojoj imamo niz problema, a nedavno smo morali zaštititi sindikalnog povjerenika koji trpi nepravdu upravo zbog sindikalnih aktivnosti što se nikako ne smije dozvoliti niti događati, kaže Uranija napominjući kako su slični problemi i u Marini Dalmacija u Sukošanu gdje je vlasnik stranac.

- Ovdje je niz problema iako ta firma dobro posluje. Razmatramo što ćemo i kako učiniti. Za razliku od ove tvrtke, u zadarskom Falkensteineru imamo jako dobra iskustva. Austrijski vlasnik poštuje sindikat i radnike. Odluka za otpuštanje 12 mahom starijih zaposlenika bila je donesena bez njihova znanja, na lokalnoj razini i to je nakon naših akcija riješeno. Štoviše, sada imamo situaciju da vlasnik pita radnike je li sve u redu i trebali im što, kaže Uranija ističući kako je austrijski vlasnik pokazao kulturu i tradiciju kroz socijalni dijalog sa sindikatima kakav se njeguje i brojnim zapadnim zemljama, no još uvijek ne i kod nas.

U nizu akcija koje su polučile neke pozitivne pomake no ne i dovoljne spomenuo je i Maraska. U pregovorima s upravom plaće su, kaže, nešto malo korigirane, ali nedovoljno, a posebice s obzirom na jako dobro poslovanje te tvrtke.

Maraska, taksisti, branitelji

- Tu još nismo izborili povrat sredstava koja su radnicima obustavljena prije nekoliko godina kada je tvrtka bila u problemima. No, danas jako dobro posluje i mi ćemo se zalagati da im se vrati sve što im je oduzeto te da se plaća poveća jer za to postoje uvjeti. Svakako bih spomenuo i naše zaštitare koji su u nezavidnom položaju, obespravljeni i diskriminirani. Te ljude se izrabljuje, a ugovorima na određeno ih se drži u strahu za radna mjesta. Neki mali pomak je napravljen, no tu nas tek čeka prava borba. Nakon izmjene zakona o prometu na cestama mali taksisti su ponovno dovedeni na rub egzistencije zbog nelojalne konkurencije i rada na crno. Dok je taksi služba bila pod ingerencijom Grada Zadra uspjeli smo napraviti mali pomak, bile su ćešće kontrole inspekcija, no nakon stupanja na snagu novog zakona ponovno je uveden kaos najviše na štetu malih taksi-obrtnika, kaže Uranija osvrćući se i na prvu i jedinu sindikalnu podružnicu koja okuplja branitelje u Hrvatskoj. Trenutno imaju, kaže, oko 200 članova, a prioritet im je reintegracija braniteljske populacije u radni proces, skidanje stigme o statusu privilegiranih budući da većina njih imaju mirovine kao i ostali građani. Također, nude i pomoć pri rješavanju svih njihovih prava, a potražuju i povrat novca koji im je uzet 2010. godine.

- Ovi ljudi nisu privilegirani niti to žele biti. Rješavamo individualne probleme, ali neki zahtjevi se odnose na svih, pojašnjava Uranija zaključujući kako je cilj sindikalnog djelovanja usmjeren na poboljšanje uvjeta rada i plaća radnika s naglaskom na socijalni dijalog, dok su prosvjedi i štrajkovi radikalni potezi u situacijama kad socijalni dijalog nije moguće uspostaviti. Ističe i kako hrvatski poslodavci moraju shvatiti kako sindikalisti nisu neprijatelji poslodavcima te da je socijalni dijalog trend u EU koji kao civilizirano društvo moramo iznjedriti i mi.

- Slijedi nam borba za povećanje plaća u privatnom sektoru i tamo gdje su radnici na određeno. Znamo da će biti teško, ali nećemo posustati dok se i prava tih radnika ne dovedu na jedan prihvatljiv nivo, poručio je Uranija.

Kako postići dogovor?

Socijalni dijalog između poslodavaca i sinidikalista nešto je što u Hrvatskoj tek treba uhodati. Stoga je Novi sindikat pokrenuo Projekt socijalni dijalog i suvremeni industrijski odnosi jučer, danas, sutra - mogućnosti i perspektive do 2030. Radno tijelo ima osam članova, a najpoznatiji zadarski sindikalist Vedran Uranija jedan je od njih. Dva stručna eksperta su iz redova poslodavaca, dva iz akademske zajednice, dva zastupaju državu, a dva su iz redova sindikalista. Projekt je još uvijek u radu, a nakon završetka nudit će neka rješenja kako postići dogovor socijalnim dijalogom, a ne radikalnim sindikalnim radnjama.

Odgojiteljicama plaće korigirane

Uspjeh sindikalnog pregovaranja nedavno je zabilježen vezano uz plaće odgojiteljica u zadarskim dječjim vrtićima. Njihove su plaće nakon niza pregovora s gradonačelnikom i resornim pročelnikom izjednačene s plaćama učitelja, no tehnička služba ostala je zakinuta.

- Odgojiteljicama su plaće korigirane i povećane i potpisan je kolektivni ugovor, ali su ostali zaposlenici koji obavljaju neke tehničke poslove poput domara, spremačica i slično, na koje se povećanje plaće ne odnosi. To nam je sada slijedeće čime ćemo se pozabaviti vezano uz zaposlene u dječjim vrtićima, poručio je Vedran Uranija, sindikaln povjeretnik SSSH Zadar.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadar vodeći u Hrvatskoj po rastu broja poduzetnika

By martinazd — 18. studenog 2019. u 11:15
Broj poduzetnika u cijeloj državi porastao za 30 posto u pet godina
Po zabilježenom rastu broja poduzetnika u razdoblju od 2013. do 2018. godine blago su se isticale Zadarska, Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, a posebno Zadarska županija u kojoj je rast iznosio gotovo 50 posto
Zvonko KUCELIN

Hrvatska gospodarska komora objavila je ovih dana analizu pod nazivom Financijski rezultati poslovanja poduzetnika po županijama. U uvodu navode kako su financijski rezultati poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija, u proteklim godinama bili odraz stanja ukupnih gospodarskih aktivnosti, odnosno bili su pod znatnim utjecajem globalne, a nakon toga i krize u domaćem gospodarstvu.

Stoga je u 2010. godini ostvaren prvi negativan financijski rezultat poslovanja svih poduzetnika od 2000. godine, a u godini prije i nekoliko godina nakon toga ukupna je dobit poslovanja bila znatno manja nego u pretkriznim godinama. Također treba napomenuti da je na financijske rezultate poslovanja u pojedinim godinama znatno utjecalo poslovanje pojedinih velikih tvrtki. To se zadnjih godina posebno odnosilo na dio tvrtki koncerna Agrokor koje su obilježili problemi u poslovanju, a za pojedine godine nisu ni predale financijske izvještaje. Tako je primjerice bez njih u 2017. godini ostvarena ukupna dobit u poslovanju svih poduzetnika od 21,9 milijardi kuna, a kada se taj rezultat promatra prema izvještajima predanim za 2018. godinu, dolazi se do ukupnog gubitka poslovanja od 3,1 milijarde kuna.

Zagrebačka polovica Hrvatske

Kada se govori o financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika po županijama najveći je nedostatak što se oni promatraju prema sjedištu tvrtki te su još jedan od pokazatelja visoko koncentriranih prema gradu Zagrebu. Broj poduzetnika prema kojem je u gradu Zagrebu smještena približno trećina poduzetnika neznatno odstupa od odgovarajuće raspodjele BDP-a, ali podaci prema kojima je u gradu Zagrebu smještena gotovo polovica od 1000 poduzetnika s najvećim prihodima i prema kojima poduzetnici smješteni u gradu Zagrebu ostvaruju gotovo polovicu ukupnih prihoda poduzetnika, ipak znatnije odstupa od slike regionalne gospodarske aktivnosri prikazane BDP-om.

Kod broja poduzetnika treba napornenuti da zadnjih pet godina sve županije bilježe njihov rast (rast broja predanih, GFI-ja) što je dovelo do rasta broja poduzetnika na nacionalnoj razini od približno 30 posto kada se 2018. uspoređuje s 2013. godinom. Po zabilježenom rastu broja poduzetnika ipak su se blago isticale Zadarska, Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, posebno Zadarska županija u kojoj je rast iznosio gotovo 50 posto. Kod ukupnih prihoda rast je također zabilježen kod svih županija, ali uz velike razlike po županijarna. Točnije, stopa rasta 2018./ 2013. kretale su se u rasponu od 9,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do čak 88 posto u Zadarskoj županiji. Naravno, prisutne su velike razlike u visini prihoda, odnosno bazi u 2013. godini, ali relativno su gledano Zadarska, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija u promatranom razdoblju po ostvarenom rastu bile najuspješnije među županijama.

Za zaposlenost kod poduzetnika koji su predali GFI vrijede slični zaključci kao i za ukupne prihode. Prisutne su velike razlike među županijama i trendovi posljednjih godina. U posljednjih pet godina najviše je povećan broj zaposlenih kod poduzetnika koji su predali GFI u Zagrebačkoj, Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj zupaniji, a najmanji pozitivan pomak bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj je broj zaposlenih u 2018. godini bio tek 0,2 posto veći nego prije pet godina.

Konsolidirani financijski rezultat

Konsolidirani financijski rezultat poslovanja poduzetnika ipak je najvažniji financijski pokazatelj koji pokazuje jesu li poduzetnici na nacionalnoj razini ili na razini pojedine županije poslovali pozitivno (s dobiti) ili negativno (gubitkom). Podaci po županijama pokazuju trendove jer je ukupna dobit na nacionalnoj razini sve veća, a broj županija čiji su poduzetnici poslovali s gubitkom je manji nego u 2013. i prethodnim godinama. U svim godinama nakon 2013. ipak su poduzetnici na razini pojedinih županija poslovali s gubitkom, pa su primjerice u 2018. takav negativan rezultat ostvarili poduzetnici iz Šibensko-kninske i Sisačko- moslavačke županije. Na takve rezultate poslovanja u pojedinim županijarna najčešće su utjecali gubici velikih tvrtki koje i inače imaju najveće udjele u rezultatima poslovanja poduzetnika (u 2018. godini je 360 velikih poduzetnika ili 0,3 posto od ukupnog broja, ostvarilo 42 posto ukupnih prihoda i 42 posto ukupne neto dobiti poslovanja svih poduzetnika). Tako su se u županijama čiji su poduzetnici u posljednjim godina poslovali s gubitkom primjerice izdvajali gubici Atlantske plovidbe, Atlasa, TLM-a. Uljanika ili kutinske Petrokemije.

Uspješnost poslovanja poduzetnika u pojednim županijama može se pratiti kroz odnos poduzetnika koji su poslovali s dobiti i onih koji su u pojedinim godinama poslovali s gubitkom. Taj se odnos jednostavno može pratiti visinom udjela poduzetnika koji su poslovali s dobiti, a taj je udio u 2018. godini na nacionalnoj razini iznosio približno 68 posto. Ovaj pokazatelj po županijama pokazuje bolju poziciju gospodarski slabijih županija u odnosu na velike županije. Točnije, u županijama u kojima posluje relativno mali broj poduzetnika uglavnom je prisutan veći udio onih poduzetnika koji su poslovali s dobiti.

Također treba napomenuiti da su i na nacionalnoj razini i na razini županija zadnjih godina prisutni pozitivni trendovi kretanja udjela poduzetnika koji su poslovali s dobiti, odnosno smanjuje se udio poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Po kretanju tog udjela kada se 2018. usporedi s 2014. godinom, najuspješnija je bila Osječko-baranjska županija u kojoj je udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti povećan za 8,4 postotna boda.

Velike razlike među županijama

Financijski rezultati poduzetnika po županijama prije svega pokazuju velike razlike medu županijama. Kao kod većine drugih pokazatelja, primat u odnosu na ostale županijc ima grad Zagreb na čije se poduzetnike odnosi gotovo 50 posto ukupnih prihoda poduzetnika na razini RH. Grad Zagreb znatno premašuje ostale županije i po broju velikih tvrtki, tvrtki među 1000 najvećih po ukupnim prihodima, ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika, pa i ukupnom broju tvrtki koje su poslovale s dobiti, ali i onih koje su poslovale s gubitkom. Međutim, po pojedinim pokazateljima poslovanja neke od manjih županija pokazuju se uspješnijima, pa su primjerice poduzetnici iz Vukovarsko-srijemske županije u 2018. ostvarili najveći prihod po zaposlenom, poduzetnici iz Karlovačke županije najveću ekonomičnost poslovanja, a iz Brodsko-posavske županije najveći udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti. Pokazatelji poslovanja mogu se prikazati i dinamički, pa se tako pokazuje da su poduzetnici lz Zadarske županije ostvarili kudikamo najveći rast ukupnih prihoda u zadnjih pet godina. Naravno, točno tumačenje takvih rezultata zahtijeva detaljniju analizu poslovanja poduzetnika svake županije. Takoder treba napomenuti da financijski rezultati poslovanja poduzetnika posljednjih godina pokazuju oporavak gospodarskih aktivnosti. Uz rast broja poduzetnika koji predaju godišnje financijske izvještaje, rast prihoda, zaposlenosti kod poduzetnika, ali i poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata. Pojedine se županije ipak izdvajaju od takvih trendova, ali je to uglavnom posljedica poslovanja pojedinih velikih tvrrki koje imaju snažan utjecaj na ukupne financijske rezultate županija u kojima posluju. To se posebno odnosi na gospodarski manje županije u kojima posluje manji ukupan broj tvrtki i mali broj tvrtki koje imaju znatan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja u tim županijama. 

Aluflexpack najbolja zadarska tvrtka po prihodima

Kada se gledaju podaci o 1000 najvećih hrvatskih tvrtki po prihodu u 2018. godini, od onih iz Zadarske županije Aluflexpack je na 86. mjestu, što je skok od sedam mjesta u odnosu na godinu prije, daleko iza je na 152. mjestu Tankerska plovidba, ali je to napredak od 25 mjesta, dok je Cromaris na 220. mjestu, čime je po prvi puta ušao na popis najvećih 1000 tvrtki.

ZADARSKA ŽUPANIJA U VRHU I PO RASTU PRIHODA

Zadarska, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija u razdoblju od 2013. do 2018. godine po ostvarenom rastu prihoda bile najuspješnije među županijama

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Nulti FIJOK - Filipjanski dječji festival, okupio oko 300 sudionika

By martinazd — 18. studenog 2019. u 10:45
Veliki uspjeh Projekta K.IN.O. - Centar za kulturu, INovaciju i Obrazovanje
Vrhunski spektakl u vidu dječjeg festivala kojega smo organizirali u suradnji s roditeljima, djecom, učiteljima, profesorima, tetama iz vrtića. Dvorana krcata gledatelja, djeca uživaju na radionicama, na licima samo osmijeh. Hvala svima koji su sudjelovali i učinili ovaj dan prekrasnim, kazao je Ivan Matić, voditelj projekta
Velimir BRKIĆ

Ako se dan po jutru poznaje, kako kaže narodna poslovica, onda je pred FIJOK-om - Filipjanskim dječjim festivalu sjajna budućnost koja će s velikom pozornošću širom otvoriti vrata, kako za Lijepu Našu, moglo bi se reći, i za Europu pa i svijet, naročito putem Zadarskog lista, BnM radija i društvenih mreža.

Nulti FIJOK, koji je održan u sklopu projekta KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje, okupio je oko 300 sudionika, vrtićku djecu i tete-odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Cvit, učenike, učiteljice i učitelje OŠ Sv. Filip i Jakov, djelatnike Parka prirode Vransko jezero, udruge, vrijedne i radišne volontere, roditelje te bake i djedove.

- Projekt KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje ima proračun od 2.099,720 kuna, a sufinancira ga EU iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 1.784.762 kune, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava. Bespovratna sredstva državnog proračuna su 314.958 kuna ili 15 posto. Nositelj projekta je Udruga U pokretu uz partnerstvo Općine Sv. Filip i Jakov i Zajednice udruga Centar nezavisne kulture Zadar, rekao je Ivan Matić, voditelj.

Kino dvorana poput dnevnog boravka

- Već više od godinu dana sam voditelj projekta KINO - Centar za kulturu, inovaciju i obrazovanje, prošli smo popriličan broj aktivnosti, radionica, obnovili cijelo kino i kupili svu potrebnu opremu, ali što se mene tiče danas je bio vrhunski spektakl u vidu dječjeg festivala kojega smo organizirali u suradnji s roditeljima, djecom, učiteljima, profesorima, tetama iz vrtića. Dvorana krcata gledatelja, djeca uživaju na radionicama, na licima samo osmijeh. Hvala svima koji su sudjelovali i učinili ovaj dan prekrasnim, s ponosom je istaknuo Ivan Matić.


"Projekt KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje ima proračun od 2.099,720 kuna, a sufinancira ga EU iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 1.784.762 kune, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava. Bespovratna sredstva državnog proračuna su 314.958 kuna ili 15 posto"

Ivan MATIĆ



U sklopu FIJOK-a radionice za vrtićku djecu održane su u Dječjem vrtiću, a za učenike Osnovne škole Sv. Filip i Jakov u Tinelu, u moderno obnovljenoj kino dvorani Pogona kulture, jednoj od najljepših u Dalmaciji i šire.

- Ova sredina ima izuzetni potencijal kojeg treba aktivirati i pokrenuti. U konačnici da djeca budu zadovoljna sa sobom, da budu zajedno, a ne samo virtualno. Svaki sudionik je bitan jer su u zajedništvu u grupama iskazali socijalne vještine i talente, da imaju inicijativu i da je njihova inicijativa itekako bitna. Da festival nije za nekog već za njih. Naravno, sve to na zabavan i inspirativan način, kazala je Lucija Mikas, predsjednica Udruge za kulturu i umjetnost U pokretu, kojoj se, kaže, ostvario san da velebni Pogon kulture bude kao dnevni boravak za sve općinske žitelje, naročito za djecu, ali i za odrasle i one u trećoj životnoj dobi.

Večera, showu, ples, zabava, disco

U 45-minutnom FIJOK - programu izvedena je lutkarska predstava, svirao je školski bend, a s više plesnih točaka nastupile su plesne skupine Avatar i In Flux. Nastup je imao i SKUD Kreativac.

- Voditelj programa je Ante Dujić. Za tehniku je uz Dujića bio zadužen i Aron Mikas, a za rasvjetu Leon Baričić i Roko Vodopija, nabrojio je Ivan Matić.

Nakon izuzetno posjećenih radionica održane su probe za nastup, a potom su djeca sudjelovala u zanimljivoj, maštovitoj i neizvjesnoj igri Potraga za blagom. A nakon 45 -minutne predstave i Večere za grad uslijedio je disco program s elektronskim glazbenim brojevima koje su izradila djeca, polaznici DJ-ing radionice.

Voditelji i asistenti radionica, volonteri

Radionicu za izrade hotela za kukce je vodila Iva Rogić, DJ-ing Ante Dujić, Večeru za grad Ljiljana Kadija Pulić, Street art Maja Balašćak, lutkarsku Damir Marinić, plesnu Natali Radelić, gimnastičarsku Marija Baričić, glazbenu Anonija Baus, foto-video reporteri Srđan Babić. Asistirali su Dario Rogić, Aron Mikas, Cvita Poljak, Gabi Vodopija, Jelena Šoch, Lucija Mikas, Denis Vrkić, Roko Vodopija, Sylva Krizova i Martina Vidas. Jelena Šoch je bila i koordinatorica volonterki Marte Maričić, Tonke Sorić, Ane Bezinović, Zore Mikas, Ane Vodopija, te Magdalene, Lare, Dore, Marije, Paule, Luce i drugih.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Uskoro ponovno zajedno u brodu

By martinazd — 18. studenog 2019. u 01:30
Šime i Mihovil Fantela pripremaju se za olimpijsku 2020.
Zadarski dvojac planira u veljači nastup na Svjetskom prvenstvu u Geelongu u Australiji, a onda potkraj srpnja lov na olimpijsku medalju u Tokiju
FANTELA SAILING TEAM
Šime i Mihovil Fantela

Nakon samo godine i pol zajedničkog treniranja, Šime i Mihovil Fantela 2018. godine u Aarhusu stigli su na svjetski tron, a sada polako pripremaju nove podvige i rade važne korake prema što boljoj pripremi za olimpijsku 2020. godinu. Jedan takav korak dogodio se ovih dana kada su Šime i Miho u blizini Salzburga posjetili Red Bull Athletes Performance Center (APC), dijagnostički trening centar za sportaše, gdje se uz pomoć vrhunske tehnologije analiziraju fizičke, psihološke i strukturalne karakteristike sportaša, proučava kvaliteta i učinkovitost njihovih pokreta, uz uslugu fizioterapije i specifičnih treninga te savjeta što poboljšati, temeljenih na zahtjevima koje pojedini sport traži od natjecatelja.

Savjeti liječnika

- Mogu samo pohvaliti cijeli centar i osoblje, stvarno sam uživao tamo i oduševio se kako sve to izgleda i kako se vodi. Dojmovi su odlični, to je vrhunski opremljen sportski centar sa svim mogućim spravama za mjerenje tvog trenutnog stanja. Radi se sportska dijagnostika i cjelokupan tjelesni pregled sportaša. Svatko je imao svog fizioterapeuta koji je pregledavao stanje mišića, zglobova i tijela općenito, imali smo i trenera koji je s nama radio. Na kraju tjedna dobio sam knjižicu od četrdesetak stranica s analizom u kakvom mi je stanju tijelo - otkriva zlatni olimpijac iz Rija, Šime Fantela, kojeg se posebno dojmila jedna sprava za analizu kvadricepsa:

- Cijelo tijelo ti je u jednom kalupu, ne možeš se micati i koncentriran si samo na lijevi kvadriceps, samo iz tog mišića možeš izvlačiti snagu. Čudo je kako je ta sprava jaka i precizna i kako kontrolira cijeli proces i na kraju kompjuterski izbaci rezultate. Kod skokova se također sve iščitava digitalno, ta sila koju proizvodiš. Oduševile su me sprave za mjerenje snage i pokretljivosti, ali i vrhunski opremljena teretana. Igrali smo se i s vježbama s vizualnim efektima. Dosta zanimljivo.

Nakon tjedan dana analiza, kao i treninga u skladu sa specifičnim zahtjevima jedrenja, stručnjaci iz APC-a bili su zadovoljni sa stanjem u kojem je trenutno Šime.


»Doktori koji rade s Mihovilom baš su čarobnjaci, ja ih tako zovem. Što god šteka, poprave u dva, tri dana

Šime Fantela

- Generalno su zadovoljni. Savjetovali su tek jačanje donjeg dijela leđa i planiranje treninga periodizacije snage, što nama ovisi o samoj sezoni koja je duga i nemamo fiksni bazni period u teretani, da se zatvorimo i treniramo dva mjeseca, nego smo konstantno na moru, što nam je ipak prioritet. No, saznali smo koje su nam skupine mišića deficitarne i tome se sada možemo prilagoditi - zaključuje osvajač čak 15 medalja s najvećih jedriličarskih natjecanja.

Za Mihovila Fantelu koji je početkom listopada imao nezgodu na treningu zbog čega je morao biti podvrgnut operaciji, Red Bull Athletes Performance Center pripremio je dvotjedni program rehabilitacije.

- Dijagnostički centar je ‘bomba’. Imaju sve, od ultrazvuka i lasera do vakuumskih tretmana, uključujući i one za rastezanje kože da rez što brže zacijeli od operacije, ali i za bolju regeneraciju te cirkulaciju - naglašava Mihovil kojem je dan u APC-u započinjao radom uz savjete vrhunskih trenera, da bi se nastavio tretmanima kod fizioterapeuta, popodnevnom tjelovježbom, boravkom u vakuumskom stroju za regeneraciju, a za večernje sate u hotelu čak je dobio i vakuumske hlače za dodatnu obnovu mišića.

Tokio kao kruna

- Fizičkim namještanjem otkrili su mi i manju fakturu u ramenu koju CT nije pokazao, zadobivenu na regati u Japanu, zbog koje srećom neću imati problema kad se vratim na more. Ljudi koji ovdje rade zbilja su na visokom nivou stručnosti - otkriva mlađi brat Fantela koji jedva čeka povratak na regatno polje.

- Doktori koji s njim rade baš su čarobnjaci, ja ih tako zovem. Što god šteka, poprave u dva, tri dana. Sposobni su to ispraviti kroz samo par tretmana. Miho je u odličnim rukama i oni će mu sigurno moći najbolje reći kad će biti spreman vratiti se u brod - siguran je Šime Fantela koji za zadarski dvojac već planira u veljači nastup na SP-u u Geelongu u Australiji, a onda potkraj srpnja lov na olimpijsku medalju u Tokiju, što bi bila kruna bratske suradnje koja je u klasi 49er već dala iznimne jedriličarske rezultate. 

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Podršku dalo 600 pjesnika

By martinazd — 17. studenog 2019. u 22:00
Pjesničkom riječju Stop nasilju nad ženama
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. sedmi put se organizira program pod nazivom Pjesničkom riječju Stop nasilju nad ženama. Projekt se svake godine širi
I u Zadru poezijom protiv nasilja

I ove se godine na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. sedmi put organizira program pod nazivom Pjesničkom riječju Stop nasilju nad ženama.

Projekt se svake godine širi. Na samom blogu koji nosi naziv Pjesničkom riječju Stop nasilju svoj obol kroz vrisak, apel i podršku dalo je preko 600 pjesnika.

Uspjeli smo objediniti mnoge gradove širom regije te ispreplićemo poezijom ruke u zajedništvo jer se nasilje nad ženama i djevojčicama te u obitelji ne može ekskluzivno pripisati niti jednoj društvenoj, religijskoj, političkoj, obrazovnoj, dobnoj, ekonomskoj ili nekoj drugoj skupini. I dalje se mogu prijaviti organizatori koji žele u svojim gradovima biti nositelji ovoga projekta (ako taj grad već nije na popisu) te organizirati isti program.

Ove godine se preko trideset gradova već prijavilo i to iz ovih država: Austrija, Njemačka, Bugarska, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Hrvatska, a za projekt su zainteresirane Italija i Rumunjska.

Apeliramo kroz pjesničku riječ i vrištimo na ovaj jednostavan, ali moglo bi se reći začuđujuće jak, odjek protiv svih vrsta nasilja. Do nas dopiru mnoge ruke koje žele izaći iz mraka, a to nam i jeste cilj. Pomoći. I uspijevamo u tome.

Pjesnici svoje pjesme za blog mogu poslati na e-mail lidijapuak@yahoo.com, a ako još nisu zastupljeni na blogu potrebno je priložiti ime i prezime te profilnu fotografiju

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadarska nezavisna kulturna scena je vrlo živa

By martinazd — 17. studenog 2019. u 21:00
U Klubu Knjigozemska organiziran razgovor o nezavisnoj kulturi
Riječ je o formatu otvorenog razgovora s ciljem razmjene iskustava o provođenju programa organizacija civilnog društva i pojedinaca u području nezavisne kulture, kazala nam je Matija Mrakovčić s portala Kulturpunkt.hr

U Klubu Knjigozemska u subotu navečer održan je razgovor na temu zadarske nezavisne kulturne scene, na kojemu su se okupili neki od aktivnih sudionika zadarske nezavisne kulture. Razgovor je organiziran, kako nam je u ime kolektiva Knjigozemska kazao Hrvoje Pašalić, kao dio projekta "Abeceda nezavisne kulture" koji zajednički provode udruge Kurziv i Kulturtreger iz Zagreba.

Na ovom razgovoru, doznajemo dalje, cilj je bio okupiti što veći broj protagonista koji svjedoče razvoju nezavisne kulture i u njoj sudjeluju, kao u zajednički rekonstruirati prošla događanja, te mapirati aktualne tendencije i probleme s kojima se suočavaju. Namjera je bila okupiti na jednom mjestu predstavnike zadarskih organizacija u polju nezavisne kulture, pojedince koji su dugi niz godina uključeni u njen razvoj, kao i sve zainteresirane za teme i fenomene koji se u tom polju otvaraju i problematiziraju.

- Riječ je o formatu otvorenog razgovora s ciljem razmjene iskustava o provođenju programa organizacija civilnog društva i pojedinaca u području nezavisne kulture, kazala je Matija Mrakovčić s portala Kulturpunkt.hr i Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, ističući kako je zadarska nezavisna kulturna scena vrlo živa, te kako je ovo prvi ovakav format organiziran u Zadru da bi se kroz usmena svjedočenja ljudi sa scene dobila najnovija saznanja o aktualnoj nezavisnoj kulturnoj sceni koja se u Hrvatskoj proteže od početka devedesetih godina od kada je kreirala mnoštvo eksperimentalnih, kritičkih i inovativnih sadržaja.

Portal Kulturpunkt.hr inače od 2005. godine intenzivno prati događanja na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je tijekom devedesetih godina u javnosti najčešće percipirana kao alternativna kultura, te pokušava kritički promotriti tokove i probleme s kojima se susreću njeni akteri. Rad na portalu ukazao je na probleme bitne kako za shvaćanje njenog djelovanja tako i za njezin daljnji razvoj, a jedan od njih je nedostatak sustavnog dokumentiranja produkcije i razvoja ovog polja. Kako znanja, iskustva i informacije ne bi ostali samo u nestalnom sjećanju organizacija, pojedinaca, grupa i kolektiva, kako ih nove i nadolazeće generacije ne bi upoznavale samo kroz usmenu predaju, urbane legende i anegdote koje bi vrijeme možda prepustilo zaboravu, ovaj portal od 2009. kroz tekstove i intervjue s protagonistima nezavisne kulturne scene, kao i kroz javne otvorene razgovore s njenim sudionicama i svjedocima gradi arhiv ovog bitnog i dinamičnog polja.

Razgovor u Zadru bio je još jedna prigoda da se sudionici ove bogate scene okupe i podijele razmišljanja o daljnjem razvoju i problemima održivosti hrvatske, a posebno zadarske nezavisne kulturne scene.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

U zadarskom HDZ-u nema autora prijetećih poruka

By martinazd — 17. studenog 2019. u 21:00
PO NAREDBI STRANKE U HDZ-u proveli istragu
U HDZ-u Zadarske županije vlada apsolutno jedinstvo te nemamo ni sličnih naznaka za temu o kojoj se govori ovih dana. Osim toga, o našem jedinstvu govore i rezultati na izvanrednim kvartovskim izborima u Mjesnom odboru Jazine I iz kojih se vidi na koji način naša organizacija funkcionira, kaže Ante Babić
MARIN TIRONI/PIXSELL
Predsjedništvo HDZ-a dalo je zadatak gradskim i županijskim organizacijama u vezi spomenutih poruka

Predsjedništvo HDZ-a dalo je zadatak gradskim i županijskim organizacijama da istraže koji su njihovi članovi slali prijeteće poruke putem društvenih mreža. Riječ je o članovima okupljenim na Viberu, WhatsAppu i Facebooku koji su izmjenjivali niz poruka punih mržnje protiv aktualnog predsjednika HDZ-a, Andreja Plenkovića.

Članovi ovih grupa izmjenjivali su poruke dosad neviđenog sadržaja na nacionalnoj političkoj sceni pozivajući na nasilje te poručujući da nekoga treba » leđno pustiti niz Savu«, »dat mu metak u čelo« i »nabiti sve na kolac«. Ovim su porukama čak pozivali i vlastito članstvo na bojkot njihova predsjednika, sugerirajući da svoj glas na narednim izborima daju kandidatima drugih stranaka.

Izbacivanje iz stranke

Svi su se složili kako je ovo komunikacija neprimjerena jednoj stranci, a pogotovo vladajućoj, čega je očito svjestan i HDZ koji je odmah pokrenuo svoje podružnice tražeći hitno djelovanje. Naime, premijer Plenković osudio je poruke svojih članova, a isto su učinili i njegovi suradnici. Međutim, nalog lokalnim organizacijama da ispitaju ima li autora ovakvih poruka i u njihovim redovima te da ih se sankcioniraju kazuje kako su ipak svjesni činjenice da je riječ o njihovom članstvu.

Naime, HDZ se u sličnim situacijama znao pravdati »hakiranjem« Facebook profila ili drugim razlozima nevezanim za članove njihove stranke, no ovoga puta javnosti nisu ostavili puno prostora za spekulacije - vrh stranke odmah je poručio kako onima koji su na društvenim mrežama pisali prijeteće poruke slijedi izbacivanje iz HDZ-a.

Sazvana sjednica Predsjedništva stranke

Plenković je stoga sazvao i Predsjedništvo stranke poručujući građanima kako će i lokalne organizacije odmah istražiti i sankcionirati takve članove. Već su tada krenule priče kako je riječ o petnaestak HDZ-ovaca koji će biti isključeni, a a koji su prethodno saslušani i na Časnom sudu stranke. Šef HDZ-a, naime, smatra kako od njegova dolaska na čelo HDZ-a svatko slobodno može izraziti svoje mišljenje te zauzeti stavove i kritike, ali da on »neće tolerirati govor mržnje i neprimjerenu komunikaciju izvan uzusa pristojnosti, a kamoli lojalnog člana stranke«.


»U HDZ-u, otkako sam mu na čelu, svaki član ima punu slobodu izražavanja, mišljenja, govora, kao i zauzimanja stavova i kritika, ali nećemo tolerirati govor mržnje i neprimjerene komunikacije koje se odvijaju, koje su izvan svih uzusa elementarne pristojnosti

Andrej Plenković

I prije sazivanja Časnog suda koji će sankcionirati autore ovih poruka, zanimalo nas je ima li takvih u Zadru. Naime, poznato je da je županijska organizacija HDZ-a jedna od najjačih u Hrvatskoj te da stranci donosi rekordan broj glasova na gotovo svim izborima. Utvrda HDZ-a, kako Zadar već godinama zovu, stoga je osobito zanimljiv i za eventualnu kompromitaciju njenih članova. No, glavni tajnik Županijskog odbora HDZ-a, Ante Babić, kaže da nemaju apsolutno nikakvih saznanja da se bilo što slično dogodilo u gradskoj ili županijskoj organizaciji.

Rezultati u MO Jazine

- Nikad nismo dobili saznanje da netko na taj način govori protiv stranke, budući da i sve naše aktivnosti i rasprave donosimo na tijelima stranke. Bude tu različitih mišljenja, debata, neki put i žustrijih, međutim onoga trenutka kada donesemo odluku koju većina izglasuje, stojimo čvrsto iza nje. U HDZ-u Zadarske županije vlada apsolutno jedinstvo te nemamo ni sličnih naznaka za temu o kojoj se govori ovih dana. Osim toga, o našem jedinstvu govore i rezultati na izvanrednim kvartovskim izborima u Mjesnom odboru Jazine I iz kojih se vidi na koji način naša organizacija funkcionira. Na zadnjim smo izborima bili relativni pobjednici za jedan glas kada smo imali 91 glas, a na ovim izvanrednim dobili smo 60 posto podrške birača, poručuje na kraju Babić.

Babić: Nije u redu objavljivati nikakva imena

Glavnog tajnika županijskog HDZ-a pitali smo kako komentira pisanje nekih medija koji su, navodeći HDZ-ove Viber i WhatsApp grupe, spomenuli i Mladena Grdovića kao člana grupe »Zna se HDZ«, što je u dijelu javnosti ostavilo dojam kako je on možda dio tih koji su pisali prijeteće poruke. No, Babić upozorava:

- Nije u redu objavljivati nikakva imena, a ja osobno nemam nikakvih saznanja o tome, svi znamo tko je Mladen Grdović, naš građanin i popularni pjevač. Inače, što se tiče tih grupa, dogodi se da vas netko priključi u grupu, neki se ljudi zadrže jedan dan, neki dulje, pritom ništa ne komentirajući, ali se zadrže u tim grupama. Osobno nikad nisam čuo u tom smislu ništa loše o Grdoviću, ne znam čak je li on i član naše strankea kazao nam je glavni tajnik županijskog HDZ-a.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Ni kiša nije zaustavila paljenje tisuće svijeća u spomen na žrtve

By martinazd — 17. studenog 2019. u 20:59
Hrvatska se prisjeća pokolja i žrtava u Vukovaru i Škabrnji
U znak sjećanja na poginule sinoć su u cijeloj Hrvatskoj zapaljene tisuće svijeća u spomen na žrtve. Uoči današnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, građani su na prozorima i balkonima te uzduž ulica paljenjem svijeća i molitvom odali počast žrtvama agresije
Velimir BRKIĆ
Zapaljeni lampioni kod spomenika dr. Franje Tuđmana u Škabrnji

Hrvatska se prisjeća pokolja i žrtava u Vukovaru i Škabrnji, 18. studenoga 1991. U znak sjećanja na poginule sinoć su u cijeloj Hrvatskoj zapaljene tisuće svijeća u spomen na žrtve. Uoči današnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, građani su na prozorima i balkonima te uzduž ulica paljenjem svijeća i molitvom odali počast žrtvama agresije.

U glavnoj škabrnjskoj ulici, danas Ulica 18. studenoga 1991., od Ambara do centra, kojom je prije 28 godina prolazila kolona civila koji su preživjeli ljudskom umu nezamisliv stravičan masakr i svjedočili gubitku najmilijih zapaljeno je 98 lampiona, u sjećanje na ukupno 98 poginulih branitelja i civila u Škabrnji.

- Kao i danas i tada je 17. studenoga 1991. godine bila nedjelja. Mještani su tradicionalno išli u crkvu na nedjeljnu svetu misu, a potom na obiteljski ručak. Ništa nije naslućivalo da će sutradan ujutro, u ponedjeljak 18. studenoga 1991. godine, ovo mirno ravnokotarsko mjesto napasti srpsko-četničke horde i masakrirati Škabrnju, prisjeća se Danka Dražina, tada mlada djevojka koja je branila svoje mjesto od velikosrpskoga agresora.

U povodu 28. godišnjice stradanja ravnokotarskog sela heroja, najtragičnijeg dana u povijesti Škabrnje, usprkos jakoj kiši, sinoć je zapaljeno točno 98 svijeća, za sve poginule u Škabrnji. Najprije su kod spomenika dr. Franji Tuđmanu u centru Škabrnje svijeće zapalila djeca, a potom su u svojevrsnom neraskidivom životom zavjetu odvažne škabrnjske žene u kabanicama i s kišobranom u rukama od Ambara, mjesta najvećih škabrnjskih žrtava, uz zid nogostupa do centra palile svijeću za svijećom. Stravičan je to podsjetnik na zločine za koje do danas gotovo nitko nije osuđen.

Potom je u župnoj crkvi Uznesenja BDM ili Velike Gospe mješoviti pjevački zbor Condura Croatica pod ravnanjem maestra Ive Nižić, pokraj Gospinog kipa s djetetom kojega je srbijanski agresor u Domovinskom ratu obeščastio odrezavši sjekirom glave na kipu Marije i Djeteta Isusa, održao koncert duhovnih pjesmama.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Navijači sanjaju skupinu F u Budimpešti i Münchenu

By martinazd — 17. studenog 2019. u 19:27
Hrvatska je u subotu postala šesnaesta sudionica Europskog prvenstva
Hrvatska će u ždrijebu biti među drugim nositeljima, jer među pobjednicima prvih šest skupina s najboljim bodovnim učinkom, što je kriterij kojim se UEFA povodila određujući jakosne skupine.
RONI BRMALJ
VELIKA OBITELJ - Slavlje na travnjaku Rujevice

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je pobjedom protiv Slovačke plasman na Europsko prvenstvo što će se iduće godine od 12. lipnja do 12. srpnja održavati u 12 gradova i isto toliko država: Londonu (Engleska), Münchenu (Njemačka), Rimu (Italija), Bakuu (Azerbajdžan), St. Peterburgu (Rusija), Bukureštu (Rumunjska), Amsterdam (Nizozemska), Dublinu (Irska), Bilbaou (Španjolska), Budimpešti (Mađarska), Glasgowu (Škotska) i Kopenhagenu (Danska). Među zemljama domaćinima trebala je biti i Belgija, ali je Bruxellesu dodijeljeno pa oduzeto domaćinstvo zbog kašnjenja s radovima. Otvaranje Europskog prvenstva bit će u Rimu, a polufinalni i finalni susret igrat će se na kultnom Wembleyu. Na prvenstvu će sudjelovati 24 reprezentacije od 55 članica UEFA-e, drugi put poslije Europskog prvenstva u Francuskoj 2016. godine, uoči kojega je tadašnji predsjednik krovne europske nogometne organizacije, Michel Platini, osmislio prošireni format ovog prestižnog natjecanja.

Drugi nositelj

Hrvatska je u subotu postala 16. reprezentacija koja je osigurala EURO, što je pošlo za rukom i Belgiji kao jednoj od dvije prvoplasirane momčadi u skupini I, Italiji kao pobjedniku skupine J, Rusiji kao drugoplasiranoj momčadi u skupini I, Poljskoj koja je osigurala jedno od prvih dvaju mjesta u skupini G, Ukrajini kao pobjedniku skupine B, Španjolskoj kao pobjedniku skupine F, Turskoj i Francuskoj kao momčadima koje su osigurale jedno od prvih dvaju mjesta u skupini H, Engleskoj kao pobjedniku skupine A, Češkoj kao drugoplasiranoj momčadi u skupini), debitantu Finskoj kao drugoplasiranoj momčadi u skupini J, Švedskoj kao drugoplasiranoj momčadi u skupini F, Austriji kao drugoplasiranoj reprezentaciji u skupini G, odnosno Njemačkoj i Nizozemskoj kao dvjema prvoplasiranim momčadima u skupini C.
Ždrijeb skupina Europskog prvenstva bit će održan 30. studenoga u Bukureštu bez obzira na činjenicu što sve reprezentacije neće znati svoje suparnike, jer se play-off Lige nacija igra tek u ožujku iduće godine (26. i 31. ožujka), poslije kojega će biti poznati svi sudionici europske smotre i, shodno tome, biti formirane skupine. »Kockasti« će, međutim, krajem tekućeg mjeseca saznati u kojim će gradovima igrati na EURO-u. Pritom se već unaprijed zna da će se skupina A igrati u Rimu i Bakuu, skupina B u St. Peterburgu i Kopenhagenu, skupina C u Amsterdamu i Bukureštu, skupina D u Londonu i Glasgowu, skupina E u Bilbaou i Dublinu, a skupina F u Münchenu i Budimpešti. Naravno da će velik broj hrvatskih navijača navijati upravo za skupinu F s obzirom na blizinu Mađarske i Njemačke.
Hrvatska će, uzgred, u ždrijebu biti među drugim nositeljima, jer među pobjednicima prvih šest skupina s najboljim bodovnim učinkom, što je kriterij kojim se UEFA povodila određujućii jakosne skupine. Bodovni učinak bolji od Hrvatske (17 bodova) ostvarile su Italija, Belgija (21), Ukrajina (19), Engleska i Njemačka (18), Španjolska je osvojila jednak broj bodova (17), ali bolju gol-razliku. Tekući kvalifikacijski ciklus zbog Lige nacija trajao je nikad kraće, samo osam mjeseci. Kvalifikacije su počele tek u ožujku, a završit će u istoj godini, završna četiri sudionika iznjedrit će završni turniri Lige nacija koji se igraju u ožujku iduće godine.

Uvođenje VAR-a

Prije završnih turnira 22. studenoga u Nyonu će biti održan ždrijeb parova četiriju jakosnih rangova Lige nacija. U tom su play-offu sigurni Gruzija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Bjelorusija (Liga D), Škotska i Norveška (Liga C), Bosna i Hercegovina (Liga B) i Island (Liga A). Polufinalni susreti igraju se 26. ožujka na terenu bolje rangirane reprezentacije, a finala, pobjednici kojih će izboriti EURO, 31. ožujka na stadionu jednog od finalista u svakoj ligi. To će se nakon polufinala odrediti ždrijebom. Valja spomenuti da će se u Nyonu 22. studenoga izvlačiti i koja će od dviju reprezentacija domaćina (koji se kvalificiraju) u svojoj zemlji odigrati tri, a koja dvije utakmice. S obzirom da se na istom putu u play-offu mogu naći dvije reprezentacije domaćina, prema propozicijama, svaki domaćin koji se plasira odigrat će barem dvije utakmice kod kuće. U tom slučaju doći će do određenih preinaka kad je u pitanju već spomenuti ždrijeb glavnog turnira u Bukureštu 30. studenoga s obzirom na činjenicu da u doigravanju mogu zaigrati Irska, Škotska, Rumunjska, Mađarska…, dakle domaćini Europskog prvenstva koji ne bi smjeli igrati međusobno, kako bi se u ždrijebu u Bukureštu točno znalo u kojoj će skupini na EURO-u završiti pobjednik play-offa određene Lige nacija. Novost je i to da će se na Europskom prvenstvu prvi put koristiti VAR.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Do 2030. Zadar će smanjti emisiju CO2 za najmanje 40 posto

By martinazd — 17. studenog 2019. u 19:16
Energetski održivi razvitak grada Zadra
Ukupna emisija CO2, nastala potrošnjom svih energenata u sektorima zgradarstva, javne rasvjete i prometa na administrativnom području Grada Zadra iznosi 201.504 tone CO2. U konačnici ostvareno smanjenje emisija CO2 za 19 posto u odnosu na baznu 2010. godinu. Najveće smanjenje 20,1 posto, postignuto je u sektoru prometa
Zvonko KUCELIN
Smanjenje emisija CO2 u prometu ostvareno je zbog primjene novih, tehnološki naprednijih i energetski učinkovitijih automobila

Gradsko vijeće Grada Zadra prihvatilo je na prošloj sjednici Odluku o prihvaćanju Revizije Akcijskog plana energetski održivog razvitka (SEAP) Grada Zadra. Zadar je pristupio Sporazumu gradonačelnika 28. svibnja 2012. godine čime se obvezao na provedbu Plana 20-20-20 primjenom brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će u konačnici biti ostvaren cilj, smanjenje emisije CO2 za više od 20 posto do 2020. Učinit će se to kroz povećanje energetske učinkovitosti i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije. U reviziji se ističe da je 80 posto potrošnje energije i ispuštanja CO2 povezano s urbanom aktivnošću, pa zato lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena.

Ukupna emisija CO2, nastala potrošnjom svih energenata u sektorima zgradarstva, javne rasvjete i prometa na administrativnom području Grada Zadra iznosi 201.504 tone CO2. U konačnici ostvareno smanjenje emisija CO2 za 19 posto u odnosu na baznu 2010. godinu. Najveće postotno smanjenje postignuto je u sektoru prometa (20,1 %), a zatim u sektoru zgradarstva (18,6 %), dok smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete iznosi 0,6 posto. U sektoru zgradarstva najveći doprinos ukupnom smanjenju emisija CO2 ostvaruju zgrade komercijalnog i uslužnog sektora (34,1 %), za što je zaslužan, osim apsolutnog smanjenja potrošnje finalne energije, prelazak sustava grijanja određenog broja zgrada s lož-ulja na prirodni plin. Smanjenje emisija CO2 u prometu ostvareno je zbog primjene novih, tehnološki naprednijih i energetski učinkovitijih automobila. Smanjene su emisije CO2 svih pogonskih goriva osim dizela, čije su emisije porasle za 6,32 posto. Najznačajnije smanjenje od 43,17 posto je postignuto u emisijama CO2 vozila koje koriste benzin kao pogonsko gorivo. Na drugu stranu, relativno malo smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete dogodilo se zbog većeg broja postavljenih rasvjetnih tijela u razdoblju od 2010. do 2017., čime je povećana i ukupna instalirana snaga javne rasvjete. Zanimljivo je da je unatoč povećanju broja rasvjetnih tijela i povećanju njihove ukupne instalirane snage, potrošnja energije javne rasvjete u 2017. godini manja je od one koja je ostvarena 2010. Rezultat je da je grad Zadar smanjio emisiju CO2 za više od 20 posto.

S tim u svezi Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Zadra nadograđen je novim ciljevima za prilagodbu klimatskim promjenama. Mjere ublažavanja negativnih strana klimatskih promjena razrađivat će se sve do 2030. Glavni cilj Grada Zadra je u tom razdoblju postići smanjenje emisije CO2 za najmanje 40 posto.

Utrošak energije Grada Zadra

Sliku utroška energije Grada Zadra najbolje pokazuje podatak da sve gradske institucije i poduzeća ukupno troše 19.050.556 kWh. Najviše se potroši električne struje 11.526.554 kWh. Na drugom mjestu je lož ulje 4.581.734 kWh. Slijedi prirodni plin s potrošenih 2.866.367 kWh, a najmanje se troši ogrjevno drvo koje proizvodi "svega" 75.900 kWh energije. Najviše, 43 posto energije troše zgrade poduzeća i Javna vatrogasna postrojba Grada Zadra (JVP). Sportski objekti sudjeluju u ukupnoj potrošnji energije s udjelom od 26 posto, osnovne škole s 18 posto, dječji vrtići sa 7 posto, kulturne ustanove s 4 posto, a najmanje energije troši gradska uprava, svega 2 posto.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Tolerancija siva eminencija mudrosti

By martinazd — 17. studenog 2019. u 18:00

Na današnji dan se slavi svjetski dan tolerancije. I tu se ustvari možemo zbunjeno češkati po glavi i dati mu prvo značenje koje nam padne na pamet. Tolerancija religijska, politička, prema strancu, a bome i prema domaćem, toleriramo redove u pošti, glasnu muziku, susjeda koji nam lupa na vrata u dva u noći samo zato što vježbamo svirati bubnjeve. Jedni toleriraju pase, drugi mačke i najčešće su to dvije vrlo odvojene skupine. Sami pasi i mačke se međusobno toleriraju ako odrastu zajedno. Aaa da ne zaboravim legendarne - biciklisti i automobilisti. Tuđe greške i naše vlastite.

Gdje god dođe do doticaja između dva ili više elemenata koji bi na neki način morali napraviti ustupak i odreći se nečega da se postigne harmonija - izbijaju sukobi. Lijek za to bi bila tolerancija. U današnje vrijeme neki se hvale da apsolutno ne toleriraju određene ljude, situacije, odjeću, način života... To je njima dokaz snage i dosljednosti prema vlastitim vrijednostima.



Možda nam je odgovor ispred nosa. U prirodi i biljkama. U našoj vlastitoj prehrani.

Kada sam ja bila dijete, za ručak bi osvanuo pijat na stolu i nije bilo dizanja dok nije bio dovoljno čist da mama uopće ne treba prati suđe. Danas se sve pomalo zakompliciralo. U strahu da se ne poštuje osobnost i želja djeteta ili da pomladak možda nije dovoljno pojeo otišli smo u drugu krajnost. Ručkovi postaju neprekinuti niz jela koji stižu na stol kao Kralju Sunce na francuskom dvoru.

No znanost u ishrani beba nas možda vraća na pravi trag. Djeci se nakon utjehe maminih prsa koje su prvih mjeseci naš blagovaonički stol i najintimniji bez obzira što nema romantičnih svijeća okolo zapaljenih prilikom obroka, počinje uvoditi različite namirnice. U obliku kašica, osnovni ključ je jednu po jednu, no izrazito raznoliko. I tu znanost oduševljeno plješće. Naime ispada da ako kao djeca jedemo izrazito raznoliku hranu, vjerojatnost izbijanja prehrambenih intolerancija i alergija (koje su dvije potpuno različite stvari) se izrazito smanjuje. Dokazano. I da raščistim zbunjozu. Intolerancija na neke prehrambene namirnice je najčešće odgovor probavnog sustava, gdje pojedinac teško podnosi neke namirnice (luk, kapulu, paprike...) No naše tijelo svejedno može konzumirati manje količine tih namirnica.

Alergija je bolest kod koje imunološki sustav odgovara na neke alergene, izrazito su opasne, čak i po život, reakcije su vrlo brzo vidljive i svodi se na to da naš organizam ne smije doći u doticaj sa nečim što je za nas alergen, a za možda cijeli ostatak svijeta nešto dobro.

Biljke koje rastu okružene većom raznolikošću vrsta, razvijaju puno bolju toleranciju na bolesti i parazite i donose puno više ploda. Taj pojam tolerancija biljaka je čak i botanički pojam koji se mjeri određenim skalama. A princip se svodi na to da biljka iako izložena nekim stvarima koje joj smetaju, sasvim prirodno i bez puno filozofije, trpi i ne da se. Svaki dan jača, i sve više razvija snagu da ne podlegne, već da se izbori za samu sebe. S vremenom ono što je inicijalno nešto potencijalno opasno ili ograničavajuće za biljku, postaje izvor njezine nove snage koja se pretvara u imunost na patogene, klimu, insekte. Razvija imunitet.

Sve to što biljka razvija u samoj sebi, da bi se obranila, postaje korisno i za nas.

Jedan od ljepših i predivno mirisnih odgovora biljaka na poteškoće su - eterična ulja. Štite biljku, ali bome i nas. Dokazano imaju protuupalna, antiinfektivna, regenerirajuća, smirujuća svojstva.

Biljke su bile naše prve ljekarne, jedine dostupne. Danas farmacija uspijeva iz biljaka ili sintetskim putem dobiti djelotvorne tvari, koje su puno preciznije i ciljane. Efikasnost modernih lijekova je puno brža. No biljke i njihovi pripravci, zahvaljujući prirodnim sinergijama prisutnim u njima su puno blaže za naš organizam. Ponekad im baš to zamjeramo. Djeluju tek nakon dužeg vremena, pomaci nisu vidljivi odmah. I baš kao i u prehrani. Ako je loša, nećemo odmah primijetiti štetu, no na duži period zdrava prehrana će se itekako isplatiti u obliku zdravlja, otpornosti tolerancije.

No iako često podcjenjujemo snagu biljaka, sada u zimskim mjesecima kada svi pijemo više čajeva, dobro je sjetiti se još jedne lijepe riječi. Poštovanje. Naime svi smo navikli na Gospinu travu, krasan čaj za smirenje i depresiju. No to nije tako bezazleno kako mislimo. Iako taj čaj odnosi tugu i sivost ovih mračnih jesenskih dana u kontraindikaciji je s nizom lijekova (pogotovo antidepresiva!). Dobro bi bilo proučiti kojih. Lipa je savršen čaj za spavanac i smirenje, no iako to na prvi pogled djeluje savršeno za ljude sa srčanim problemima, kojima je stres smrtni neprijatelj - lipa je biljka koju ne smiju nikako koristiti. Smreka je savršena za dezinfekciju cijelog organizma, pogotovo jetre i mokraćnih puteva, no oni kojima je oštećen neki od tih organa ne smiju ni blizu ovoj biljci. Najbolji dokaz da su biljke ipak itekako efikasne su upravo ovi primjeri. Možda bi riječi tolerancija (od latinskog tolerare-trpiti podnositi) trebalo dodati obaveznu sinergiju riječi i osjećaju: poštovanje. Jedno ustvari ne ide bez drugoga.

Ljepota biljaka, nas samih, raznolikosti naše civilizacije ne proizlazi iz bijega od izazova, različitosti i bola. Već upravo iz suočavanja i prihvaćanja. Tolerancije i poštovanja. Mudrost prihvaćanja.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Dosad radio za druge, a odsad će i za sebe

By martinazd — 17. studenog 2019. u 16:00
Dr. sc. Anđelko Vrsaljko, šampion Sabatine u kategoriji otvorenih crnih vina
- Za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina dvije su osnovne stvari: dobra sirovina i čistoća. Posuđe u svim fazama proizvodnje treba biti čisto, sterilno i ne smije imati nikakve strane mirise. Vino odležava u podrumu koji je metar pod zemljom. Okolo su zidovi koji vino čuvaju od sunca i vrućine. Vino je živi organizam, njemu je važno kao i svakom organizmu ritmika temperature, bilo dnevne ili sezonske. Hoću reći da nije nužno da u svim godišnjim dobima u podrumu bude ista temperature. Kako čovjek prilagođava svoj organizam klimatskim uvjetima, tako se isto ponaša i vino, kaže Vrsaljko. Samo, dodaje, temperatura u podrumu nikad ne smije prelaziti 20 stupnjeva Celzijusa
U KONOBI - Ovdje je nastalo prvo Sveučilišno i prvo vino zadarskih Benediktinki

U otvorenim i  mladim crnim vinima nadinski vinari nemaju premca. Redovito pobjeđuju gdje se god pojave pa izgleda da i nemaju konkurencije. Zapravo, konkurencija su oni sami jedni drugima, jer eto, na primjer,  lani na Sabatini je Šime Škaulj osvojio dvostruku šampionsku titulu, a na netom završenoj 29. Sabatini u Trogiru  na pobjedničko postotolje popela su se dvojica Nadinjana  - Elvis Nimčević i dr. sc. Anđelko Vrsaljko. Elvis je mlađi, ali s više iskustava na vinskim smotrama i natjecanjima, a Anđelku (60) je na Sabatini ovo tek drugi nastup. Lani je osvojio dvije zlatne medalje (Merlot i Svrdlovina), a ove godine, uz titulu šampiona za Barrique Merlot 2018, okititio se i velikom zlatnom medaljom za Svrdlovinu 2018. i dvije zlatne medalje za Merlot 2018. i Barrique Svrdlovinu 2018.

-Dosad  sam radio za druge, a posljednjih nekoliko godina radim za sebe, kaže Vrsaljko. 

Bio je najbolji student na Agonomskom fakultetu Zagreb, poslije uspješan tehnolog vinogradarstva s naglašenom voćarskom crtom.

Plantaže i prva vina za Sveučilište i Benediktinke 

- Sve plantaže bajama u Ravnim kotarima podignute su iz mojih matičnih nasada, kaže Vrsaljko. Za “Kraš” je vodio projekt podizanja 40 hektara bajamika i sudjelovao u prvoj izvedbenoj fazi. Projektirao najugledniji bajamik, onaj u Korlatu u vlasništvu obitelji benkovačkog gradonačelnika Tomislava Bulića. Tvorac je prvih vina Benektinki Svete Marije u Zadru kao i zadarskog Sveučilišnog vina (2003.).  Benediktinkama je projektirao i podigao vinograde u Smilčiču na 1,5 hektara. Prije sedam, osam godina iz tih vinograda je vino od autohtone sorte Svrdlovina osvojilo veliku zlatnu medalju na Sabatini.

-Vino je rađeno u mom podrumu, u mojoj konobi, kaže Vrsaljko.

 On je  među prvima, ako ne i prvi u Nadinu prije 15 godina u kooperaciji sa Krešimirom Dražinom imao prvo registrirano,  bocirano vino sa markicom. Dobro je krenulo, ali Anđelko je ubrzo odustao. Zašto? 

- Tada sam radio u Savjetodavnoj službi i smatrao da sam možda u sukobu interesa. To je osnovni razlog zašto nisam nastavio. A ni vinogradi na Nadinskom Blatu tada još nisu bili vlasnički rješeni. Vrsaljko ima 2,5 hektara vinograda, od toga dva na Blatu, a ostalo na očevini. Na Blatu je počeo obnavljati vinograde u nekoliko faza (2007., 2011.,2015.,i 2017.) sve vlastitim sredstvima. Među 9600 trsova više je domaćih i introduciranih crnih sorti - Crni Grenach, Merlot, Syrach, Svrdlovina, Alicant Buche i Dorfeldner.  Potonji je njemačka sorta jedina u Dalmaciji, ako negdje možda nema još koji trs. Ta sorta, pojašnjava Vrsaljko, ima izrazito jaku boju, puno tanina i relativno dobru kiselinu. Ona je u biti dodatak sortama kojima nedostaje boje, tanina, gustoće i dijelom kiselina. 

Od bijelih sorti Vrsaljko u svojim vinogradima uzgaja uglavnom Maraštinu, uz Bijeli Grenach, Pošip, malo Debita, a tu je i talijanski Trebiano Romagnolo ili, kako je još nazivaju, Malvazija Bianca koja ima dosta kiselina. 

Vrsaljko dijeli mišljenja da vrhunska vina nastaju u vinogradu, a njeguju se u podrumu.  Otkrio nam je i kako je proizveo svoje prvo šampionsko vino.

Sirovina i čistoća preduvjet za kakvoću vina 

-Dugogodišnjim iskustvom u vinogradarstvu i vinarstvu spoznao sam da je pravi trenutak berbe ključan za uspjeh. Stoga sam za Merlot 2018 čekao trenutak kada su se svi parametri za vrhunsko vino posložili. Grožđe usklađenih sladora i kiselina preradio sam na tradicionalni način, koristeći muljaču-ruljaču, kao što je i moj otac radio. Nakon pet šest dana fermentacije vino sam otočio i direktno ga prebacio u barrique - bačve od slavonskog hrasta. Tu je nastavilo vrenje i poslije tri pretoka, prvi oko Svih svetih, drugi oko Božića i treći oko Uskrsa, pojašnjava Vrsaljko. 

-Vino je još u bačvama, a za slijedeću Sabatinu možda bude i u boci. Merlot kao jako vino treba odležati duže. Odležavanje ovisi o količini tanina i stupnju opaljenosti barriqua te, dakako,  o količini alkohola. Moj šampionski Merlot ima visoku gradaciju i tanine. Nastao je od grožđa kojega je bilo oko kilogram po panju, otkriva Vrsaljko i dodaje:  - Za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina dvije su osnovne stvari: dobra sirovina i čistoća. Posuđe u svim fazama proizvodnje treba biti čisto, sterilno i ne smije imati nikakve strane mirise. Vino odležava u podrumu koji je metar pod zemljom. Okolo su debeli zidovi koji vino čuvaju od sunca i vrućine. Vino je živi organizam, njemu je važno kao i svakom organizmu ritmika temperature, bilo dnevne ili sezonske. Hoću reći da nije nužno da u svim godišnjim dobima u podrumu bude ista temperature. Tome ne treba robovati.  Kako čovjek prilagođava svoj organizam klimatskim uvjetima, tako se isto ponaša i vino, kaže Vrsaljko. Samo, dodaje, temperatura u podrumu nikad ne smije prelaziti 20 stupnjeva Celzijusa. 

Kako Nadinsko blato utječe na metabolizam vinove loze?

Dva osnovna ekološka čimbenika koji utječu na kvalitetu vina s područja Nadinskog Blata su tlo i klima. Zadnjih 50 godina Blato je privedeno kulturi. Izvršena je melioracija. Prije toga, podsjeća dr. Vrsaljko,  Blato je bilo blato koje u zimskim mjesecima i u proljeće bilo pod vodom, a nakon toga na njemu se ispašala stoka.

 Dakle, stotine godina stvarao se mulj od ostataka raznih uginulih organizama. 

Cijelo to vrijeme s oborinskog područja ispirale su se čestice najfinijeg tla koje su s ostatkom organizama stvarala razne kombinacije spojeva, odnosno spojeve koji su zapravo bili pelati, kao u ljekovitim poljima. Pri tome su se razni oligo elementi i elementi u tragovima vezali s organskim komponentama te u dubljim slojevima tla, a u malim koncentracijama pozitivno djeluju na metabolizam vinove loze. Mislim da je to dodatni efekt koji čini specifičnim nadinska vina, kaže Vrsaljko.

Drugi važan ekološki čimbenik je klima. Naime, tijekom ljeta u vegetaciji ima kontinuirano strujanje zraka (vjetar) jer to omogućuje reljef budući je Nadinsko Blato u mikrodepresiji, ali postoji zračna aeracija (ozračivanje) i to od Škabrnje i Prkosa prema Vranskom jezeru. Vjetar stalno struji. To je jako važno za organsko vinogradarstvo jer su uvjeti za razvoj bolesti vrlo mali. Budući da je mikrodepresija (dolina) dolazi do značajnih inverzija (izmjena) temperature između noći i dana što se povoljno odražava na obojenost grožđa i nakupljanje sladora. Tajna je u blatu i klimi.

Nadinsko Blato obuhvaća 350 hektara. Pod vinogradima je oko 300 hektara od toga više od 150 u sustavu ekološke proizvodnje.

Potencijali i u agriturizmu

Nadin ima potencijale ne samo u vinarstvu i maslinarstvu nego i u agriturizmu - ruralnom, seoskom i u kulturnom turizmu budući Nadin ima još nepoznato i neistraženo blago - Nadinsku gradinu, lokalitet na kojemu se živjelo 8 stoljeća prije Krista.  Kada se istraži Gradina će biti značajniji arheološki lokalitet od svih do sada postojećih.

- Ja sam staru kuću (dvorište i štale) obnovio u tradicionalnom stilu pri čemu je korišten isključivo kamen, drvo ariš, kovano željezo i hrastov namještaj. U pet soba s devet kreveta i dva pomoćna mogu primiti jedanaest osoba. Ima bazen 32 metra četvorna, kamin i prostranu okućnicu za razne aktivnosti. U blizini je 4000 metara travnatih površina koje se redovito kose i održavaju. 

Pri dolasku gosti ne kriju iznenađenje. "Ne možemo vjerovati", obično reagiraju, ali se vrlo brzo udomaće. Na raspolaganje su im i domaće namirnice koje sami pripremaju pa se osjećaju kao da su vlastitoj kući. U planu je i mini kušaonica gdje bi mogli dolaziti i drugi gosti, kušati vina, ulje, pršut i druge domaće delicije. 

Podizanjem vinarstva, rastom turizma, otkrivanjem Gradine i tura po Gradini otvaraju se izuzetne mogućnosti za razvoj i opstanak jer će sutra privući i druge koji će investirati bilo u kupnju terena,  zemljišta ili za turističke kapacitete.

To je destinacija koja se diže, svaki novi ulagač je dodatna vrijednost u destinaciji, a nikako konkurencija, zaključuje dr. sc. Anđelko Vrsaljko, uvjeren da je pred Nadinom obećavajuća  budućnost. Kako u vinarstvu i maslinarstvu, tako i u turizmu,  pa što još reći nego: Iz Vrsaljkovih usta u Božje uši.

Iz životopisa dr. Anđelka Vrsaljka

Uspješan poljodjelac, stručnjak i znanstvenik 

Rođen 10. siječnja 1959. godine u Nadinu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1984. godine. Istakao se kao izvrstan student, te 1983. godine dobio rektorovu nagradu kao odličan student. Na istom fakultetu magistrirao  je 20. 03. 1991. godine s temom "Fenologija cvatnje i kemijski sastav lišća važnijih sorti bajama" pod mentorstvom Prof. dr. sc. Ive Miljkovića. Nakon magisterija također na istom fakultetu je doktorirao 18. 12. 1996. godine s temom " Fiziologija rasta i kvaliteta plodova bajama cv. Ferragnes u Ravnim Kotarima", a pred međunarodnim povjerenstvom (prof. dr. sc. Ivo Miljković, prof. dr. sc Ljubica Đumija i  prof. dr. sc. Angelo Godini sa Sveučilišta Bari, koji je ujedno i ekspert FAO-a za koštičave voćke u koje spada i bajam). 

Prognanik i dobrovoljac

Nakon završetka studija zaposlio se u Badel 1862 (1985/86) na mjesto voditelja vinogradarske proizvodnje, zatim na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za voćarstvo u svojstvu mlađeg asistenta gdje ostaje 1,5 godinu, odakle se vraća zbog obiteljske situacije i zapošljava u „Agroprodukt“ Benkovac na mjesto voditelja razvojnog centra za voćarstvo, gdje ga zatiče Domovinski rat.

 Sudjelovao je kao dobrovoljac u domovinskom ratu, a nakon 19. studenoga 1991. godine je prognan jer mu je mjesto okupirano  sve do 5.8.1995. godine, odnosno Oluje.

 Od 1992. do 1995. godine radi u Croatia osiguranju kao voditelj osiguranja i procjene šteta u poljoprivredi, te se nakon Domovinskog rata vraća u „Badel 1862“na mjesto voditelja vinarske i vinogradarske proizvodnje, gdje organizira i nastavlja proizvodnju.

 Iz „Badel 1862“ odlazi nakon stabilizacije tvrtke i zapošljava se u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu. 

Od  01. 10. 2005. zaposlen je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti. No, i prije je radio na Odjelu kao vanjski suradnik (od 1998. godine) i predavao kolegij Ekologiju. Na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti izvodio je sljedeće kolegije: Ekologija, Valorizacija biološke baštine,  Ekologija i prirodna baština, Agroekologija i agroturizam, te Biljni i životinjski svijet u funkciji turizma. 

Od 2010. godine na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja kao vanjski suradnik predavao je kolegije Prirodoslovlje i Ekologija. Na isti Odjel prelazi 1. siječnja 2019. godine, a od ove  akademske godine 2019/2020. predaje slijedeće kolegije: Prirodoslovlje, Ekologija, Prirodna baština Hrvatske  Nacionalni parkovi Hrvatske. Na  Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu  predaje kolegij Osnove botanike.

Radovi  koje je objavio u biotehničkom području predstavljaju vrijedan znanstveni doprinos za polje poljoprivrede/agronomije (posebice voćarstva, ekologije) i primjenjivi su u praksi, što se posebice odnosi na pojedine voćne vrste (bajam, kinesko japanske šljive, maraska) o kojima je o nekim problemima prvi pisao. 

Napisao je 2 poglavlja knjige o marasci i opisao detaljno klonove maraske, kao i botaničku pripadnost (Vrsaljko, Anđelko. Botaničko-pomološka obilježja maraske // VIŠNJA MARASKA - bogatstvo Zadra i Zadarske regije / Bralić, Ante i Faričić Josip (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 11-22.; . Vrsaljko, Anđelko. Ekologija uzgoja višnje maraske // Višnja maraska- bogatstvo Zadra i Zadarske regije / Bralić, Ante i Faričić Josip (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 23-58.) i time prvi u Hrvatskoj na znanstveni način progovorio o toj vrlo vrijednoj voćnoj vrsti Dalmacije.

Rad o ekoagriturizmu 

Nadalje, njegovi radovi u području društvenih znanosti, poglavito polje ekonomija dali su značajan doprinos/obol problematici  agriturizma, vrjednovanju prirodne i kulturne baštine kroz agriturizam (uporedba s Bavarskom), a napose njegov  pionirski  rad o ekoagriturizmu kao komplementu poljodjelstva i turizma, koji može biti depopulacijski , gospodarski, socijalni, kulturni i promidžbeni alat za naše otoke i pasivne krajeve.

Iz kratkog pregleda znanstvenih radova dr. sc. Anđelka Vrsaljka , vidljivo je da dugi niz godina djeluje interdisciplinarno u području poljodjelstva, turizma, baštine, ekologije  s interdisciplinarnim pristupom uvezivanja poljoprivrede, prirodne baštine, kulturne baštine, ekonomije, sociologije i ekologije, što je sintagma održivog razvoja.

 Objavio je i 4 knjige poezije, progovarajući o ljudskim sudbinama, domovini , prirodi i čovjekoljublju, što je dio humane ekologije, odnosno biologijske ekologije, sociologijske ekologije i psihologijske ekologije.

Upravo zbog širokog spektra interesa i znanstvene znatiželje, vidljiva je i prispodobiva njegova  kompetencija koja nadilazi jednostrane pristupe pojedinih znanstvenih disciplina, već holistički gleda i progovara, a što daje dodatnu širinu njegovom znanstvenom karakteru.

 

✇ Zadarski list

Zadar treba postati predvodnik borbe protiv nasilja

By martinazd — 17. studenog 2019. u 14:00
Zadarska književnica na predstavljanju u rodnom gradu poručila
Pratila sam, dakako, sve te ružne priče u vezi nasilja u Zadru, osobito nasilja u vezi sa ženama. Ne mislim kako su svi ovi nasilni događaji u Zadru izuzetak, već se radi o produktu dugoročne zadarske opredijeljenosti građana. Puno je tu blata koje treba počistiti, kazala je Serdarević
Arif SITNICA
Roman »Eksperiment Irene Tot« objavljen je prije dvije godine

Pratila sam, dakako, sve te ružne priče u vezi nasilja u Zadru, osobito nasilja u vezi sa ženama. Ne mislim kako su svi ovi nasilni događaji u Zadru izuzetak, već se radi o produktu dugoročne zadarske opredijeljenosti građana. Puno je tu blata koje treba počistiti, no treba reći kako toga ima i u drugim hrvatskim sredinama. Mislim kako Zadar ipak nije leglo mizoginije (mržnje prema ženama ili djevojčicama, op.a.), kazala je na književnica Korana Serdarević, zadarska Zagrepčanka, na predstavljanju svojeg književnog opusa, ali i svoje cijele osobe u Guma baru. Dodala je kako drži da bi Zadar trebao sada pokazati otpor prema nasilju svake vrste, ali i postati predvodnik tog otpora kako bi na neki način oprao sa sebe ljagu svih ovih ružnih događaja u zadnje vrijeme.
Predstavljajući nazočnima Koranu Serdarević zadarska književnica i novinarka Valentina Mlađen je rekla kako je Serdarević profesorica u jednoj zagrebačkoj školi koja vodi donkihotovsku borbu s mladima i lektirom, ali i autorica njezina zasad prvog i jedinog romana »Eksperiment Irene Tot«, modernog neuobičajenog djela koje eksperimentira s književnošću.

U Zadru ne očekujem fanfare

- Ovo je treći puta da se predstavljam zadarskoj publici. Nemam se što ustručavati. Ne očekujem fanfare jer držim kako iza sebe zasad nemam neki književni uspjeh, kazala je Serdarević dodajući kako je svoj književni put počela vrlo ozbiljno s kratkim pričama.
- Ta prva zbirka mojih kratkih priča imala je niz likova koji u njima nisu odustajali u situacijama u kojima su se našli. Nakon što je ta zbirka dobro prošla, pomislila sam u sljedećoj priči stvoriti lika koji će napraviti nešto neobično. Kada sam krenula u kreiranje tog lika vidjela sam da toj junakinji moram dati puni profil jedne osobe. Shvatila sam tada kako se ne mogu zaustaviti samo na formatu kratke priče, već da to mora biti roman, priča ova književnica koja je kazala kako je već pri pisanju ovog romana uvidjela da će imati problema s njegovim dovršavanjem, budući da je bila zaposlena majka dvoje male djece, tako da je uzela neplaćen odmor te je potom roman dovršila za tri mjeseca pišući vrlo aktivno, a čak se tijekom tog razdoblja povukla u Savar na Dugom otoku, rodno mjesto njezine majke.

»Čini mi se da sam se u tom stvaralačkom času suočila da je to što pišem doista dobro, ali da ne mora biti i najbolje. Sada mogu reći kako stojim iza Irene, glavne junakinje romana, ali i da sam spremna krenuti dalje

Korana Serdarević


- Čini mi se da sam se u tom stvaralačkom času suočila da je to što pišem doista dobro, ali da ne mora biti i najbolje. Sada mogu reći kako stojim iza Irene, glavne junakinje romana, ali i da sam spremna krenuti dalje, govori Serdarević.
U tom romanu, naime, žena u dobi od 33 godine se nalazi u nekakvoj krizi srednjih godina, želi imati savršenu obitelj, ali u jednom trenutku odluči sve to odbaciti i eksperimentirati sa svojim životom.

Nije me bilo strah reperkusija

- Nimalo me nije bilo strah kako ću s onim što je napisano u romanu izazvati reperkusije. Samo sam htjela i dalje ne znati i reći to usput. Radi se o tipičnoj antijunakinji, koja putem predstavlja samu sebe. Postojao je pritom i ženski strah kako ona može pisati o svim tim temama s kojima se suočava današnje hrvatsko društvo, kaže ova Zadranka sa zagrebačkom adresom dodajući kako misli da je svaka suvremena perspektiva feministička, s obzirom na sva ona prava koje su žene izborile kroz feminističku borbu.
- Irenu iz romana su različiti ljudi različito shvatili. Bilo je različitih reakcija, a najviše me zaboljela vrlo oštra kritika jednog kritičara koji je povezan s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture. Iz te i još nekih kritika došla sam do zaključka kako je naše društvo postalo konzervativnije, govori Serdarević koja je rekla kako misli da, unatom ovim kritikama romana, Hrvatska nema problema s mizoginim tekstovima.
Ova književnica za svojeg se predstavljanja osvrnula i na temu štrajka u prosvjeti iz svojeg kuta profesorice u školi.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadar treba postati predvodnik borbe protiv nasilja

By martinazd — 17. studenog 2019. u 14:00
Zadarska književnica na predstavljanju u rodnom gradu poručila
Pratila sam, dakako, sve te ružne priče u vezi nasilja u Zadru, osobito nasilja u vezi sa ženama. Ne mislim kako su svi ovi nasilni događaji u Zadru izuzetak, već se radi o produktu dugoročne zadarske opredijeljenosti građana. Puno je tu blata koje treba počistiti, kazala je Serdarević
Arif SITNICA
Roman »Eksperiment Irene Tot« objavljen je prije dvije godine

Pratila sam, dakako, sve te ružne priče u vezi nasilja u Zadru, osobito nasilja u vezi sa ženama. Ne mislim kako su svi ovi nasilni događaji u Zadru izuzetak, već se radi o produktu dugoročne zadarske opredijeljenosti građana. Puno je tu blata koje treba počistiti, no treba reći kako toga ima i u drugim hrvatskim sredinama. Mislim kako Zadar ipak nije leglo mizoginije (mržnje prema ženama ili djevojčicama, op.a.), kazala je na književnica Korana Serdarević, zadarska Zagrepčanka, na predstavljanju svojeg književnog opusa, ali i svoje cijele osobe u Guma baru. Dodala je kako drži da bi Zadar trebao sada pokazati otpor prema nasilju svake vrste, ali i postati predvodnik tog otpora kako bi na neki način oprao sa sebe ljagu svih ovih ružnih događaja u zadnje vrijeme.

Predstavljajući nazočnima Koranu Serdarević zadarska književnica i novinarka Valentina Mlađen je rekla kako je Serdarević profesorica u jednoj zagrebačkoj školi koja vodi donkihotovsku borbu s mladima i lektirom, ali i autorica njezina zasad prvog i jedinog romana »Eksperiment Irene Tot«, modernog neuobičajenog djela koje eksperimentira s književnošću.

U Zadru ne očekujem fanfare

- Ovo je treći puta da se predstavljam zadarskoj publici. Nemam se što ustručavati. Ne očekujem fanfare jer držim kako iza sebe zasad nemam neki književni uspjeh, kazala je Serdarević dodajući kako je svoj književni put počela vrlo ozbiljno s kratkim pričama.

- Ta prva zbirka mojih kratkih priča imala je niz likova koji u njima nisu odustajali u situacijama u kojima su se našli. Nakon što je ta zbirka dobro prošla, pomislila sam u sljedećoj priči stvoriti lika koji će napraviti nešto neobično. Kada sam krenula u kreiranje tog lika vidjela sam da toj junakinji moram dati puni profil jedne osobe. Shvatila sam tada kako se ne mogu zaustaviti samo na formatu kratke priče, već da to mora biti roman, priča ova književnica koja je kazala kako je već pri pisanju ovog romana uvidjela da će imati problema s njegovim dovršavanjem, budući da je bila zaposlena majka dvoje male djece, tako da je uzela neplaćen odmor te je potom roman dovršila za tri mjeseca pišući vrlo aktivno, a čak se tijekom tog razdoblja povukla u Savar na Dugom otoku, rodno mjesto njezine majke.

»Čini mi se da sam se u tom stvaralačkom času suočila da je to što pišem doista dobro, ali da ne mora biti i najbolje. Sada mogu reći kako stojim iza Irene, glavne junakinje romana, ali i da sam spremna krenuti dalje

Korana Serdarević


- Čini mi se da sam se u tom stvaralačkom času suočila da je to što pišem doista dobro, ali da ne mora biti i najbolje. Sada mogu reći kako stojim iza Irene, glavne junakinje romana, ali i da sam spremna krenuti dalje, govori Serdarević.

U tom romanu, naime, žena u dobi od 33 godine se nalazi u nekakvoj krizi srednjih godina, želi imati savršenu obitelj, ali u jednom trenutku odluči sve to odbaciti i eksperimentirati sa svojim životom.

Nije me bilo strah reperkusija

- Nimalo me nije bilo strah kako ću s onim što je napisano u romanu izazvati reperkusije. Samo sam htjela i dalje ne znati i reći to usput. Radi se o tipičnoj antijunakinji, koja putem predstavlja samu sebe. Postojao je pritom i ženski strah kako ona može pisati o svim tim temama s kojima se suočava današnje hrvatsko društvo, kaže ova Zadranka sa zagrebačkom adresom dodajući kako misli da je svaka suvremena perspektiva feministička, s obzirom na sva ona prava koje su žene izborile kroz feminističku borbu.

- Irenu iz romana su različiti ljudi različito shvatili. Bilo je različitih reakcija, a najviše me zaboljela vrlo oštra kritika jednog kritičara koji je povezan s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture. Iz te i još nekih kritika došla sam do zaključka kako je naše društvo postalo konzervativnije, govori Serdarević koja je rekla kako misli da, unatom ovim kritikama romana, Hrvatska nema problema s mizoginim tekstovima.

Ova književnica za svojeg se predstavljanja osvrnula i na temu štrajka u prosvjeti iz svojeg kuta profesorice u školi.

Kategorija: 
❌