Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Zadarski list

INSPEKCIJA ZAŠTITE OKOLIŠA NAREDILA ZATVARANJE DEPONIJA U DIKLU Maračić: S Gradom i Ministarstvom pronaći ćemo novu lokaciju

25. rujna 2020. u 11:22
Dobili rješenje da u roku od 90 dana trebaju prestati s aktivnostima odlaganja otpada
Nakon posjeta ministra Grad je izradio izmjenu i dopunu projektnog rješenja kojim se pokušao iznaći dodatni kapacitet za odlaganje smeća do otvaranja Centra u Biljanima. Pričalo se i o tzv. kazeti koja, međutim, danas više nije opcija, sve kako bi se povećali kapaciteti deponija do otvaranja Centra. No, treba sačekati odluku Grada s obzirom da su oni nositelj sanacije, kaže direktor Čistoće
Marin GOSPIĆ
Za miješani komunalni otpad ovdje više nema mjesta

Mještani Dikla zasigurno su oduševljeni odlukom o zatvaranju deponija na području njihova Mjesnog odbora, no ne i u tvrtki Čistoća koja sada s Gradom Zadrom i Ministarstvom zaštite okoliša mora pronaći novu lokaciju za deponij. Iako je ministar Tomislav Ćorić još prije dvije godine donio odluku o odgodi zatvaranja deponija, ovaj dikljanski nije se mogao izmjestiti jer Županijski centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim još nije gotov. Što će Čistoća poduzeti te imaju li ovom trenutku uopće rezervnu varijantu deponija, pitali smo njena direktora Dragana Maračića:

Nova lokacija nije poznata

- Dobili smo rješenje da u roku od 90 dana trebamo prestati s aktivnostima odlaganja otpada u Diklu te ćemo u dogovoru s Gradom i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike iznaći zajedničko rješenje. Što se tiče nove lokacije, prošle je godine objavljen dokument o dinamici zatvaranja odlagališta u Republici Hrvatskoj u kojoj je i tablica za Zadarsku županiju, a po kojoj je Diklo predviđeno kao zadnje odlagalište za zatvaranje u našoj županiji. Kad nam je ministar bio u posjeti prije dvije godine napomenuli smo da su naši kapaciteti u Diklu pri kraju, a Centar za gospodarenje otpadom još nije otvoren, kaže Maračić.
Naime, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić još u siječnju prošle godine održao je sastanak s gradonačelnikom Zadra, Brankom Dukićem te predstavnicima Mjesnog odbora Diklo, na kojem je zaključeno kako je neophodno što prije započeti sa sanacijom deponija i što prije uspostaviti adekvatnu plohu za odlaganje otpada. Tada je čak predložen i plan aktivnosti kako bi se započelo sa sanacijom, no najnovija odluka Inspekcije zaštite okoliša neočekivano je ubrzala sanaciju.
Direktor Čistoće, pak, napominje kako sada moraju utvrditi dinamiku zatvaranja deponija, a o mogućem prolongiranju roka kaže:

Tražili dodatne kapacitete

- Nakon posjeta ministra Grad je izradio izmjenu i dopunu projektnog rješenja kojim se pokušao iznaći dodatni kapacitet za odlaganje smeća do otvaranja Centra u Biljanima. Pričalo se i o takozvanoj kazeti koja, međutim, danas više nije opcija, sve kako bi se povećali kapaciteti deponija do otvaranja Centra. No, treba sačekati odluku Grada s obzirom da su oni nositelj sanacije, kaže Maračić, zaključujući kako će novu lokaciju naći u dogovoru s Gradom i Ministarstvom.
Ostaje vidjeti gdje će biti novo odlagalište s obzirom da niti jedno mjesto u svojoj blizini neće htjeti deponij, kao što su se i Dikljani peticijom borili protiv njega i na kraju izborili za izmještanje. Gradu Zadru predstoji velik posao pronalaska nove lokacije, budući da će Centar za gospodarenje otpadom biti gotov tek za dvije godine. O tome koliki bi kapacitet nove privremene, lokacije trebao biti kazuje i podatak da je, primjerice, samo u jednom mjesecu prošle godine prikupljeno čak 4.600 tona. Kažemo prošle godine stoga što ova godina, zbog koronakrize, nije mjerilo za prosjek zbrinjavanja smeća jer je i gostiju na odmoru bilo manje.


VEĆ TREBALO POČETI SANACIJU DEPONIJA

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić još u siječnju prošle godine održao je sastanak s gradonačelnikom Zadra, Brankom Dukićem na kojem je zaključeno kako je neophodno što prije započeti sa sanacijom deponija i što prije uspostaviti adekvatnu plohu za odlaganje otpada

Kategorija: 
✇ Zadarski list

POSJETILI SMO DRŽAVNI ARHIV U ZADRU U blagu zadarskog Arhiva blista darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine

25. rujna 2020. u 11:08
ZADARSKA RIZNICA - Najstarija kulturna institucija u Hrvatskoj, s 396 godina kontinuiranog djelovanja
Tu su, uz pergamene, različiti spisi, dokumenti, ugovori, papinske bule, statuti samog samostana, ali i Generalnog učilišta Dominikanskoga reda koji je djelovao u sklopu njega, a preteča je zadarskog Sveučilišta. Prošle godine smo Dan Arhiva obilježili otvaranjem web-stranice te smo objavili matične knjige, zato što četvrtina korisnika koji nam dolaze traže podatke iz matičnih knjiga u svrhu izrade rodoslovnog stabla. Objavljivanje građe online jedan je od načina kako približiti Arhiv javnosti, govori Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru
Marin GOSPIĆ
S posebnom pažnjom i u rukavicama pokazana nam je darovnica kralja Petra Krešimira

Kad netko želi saznati ime svog pradavnog pretka za potrebe obiteljskog stabla ili istražiti nešto za potrebe proučavanja povijesti i povijesti umjetnosti zadarskog, ali i šireg područja Hrvatske i susjednih zemalja, ukoliko želi neku tezu potvrditi starom fotografijom ili dokumentom, pročitati novine iz 19. stoljeća ili vidjeti turističku kartu Dalmacije iz 18. stoljeća... Doći će u Državni arhiv u Zadru.
Prema inventaru u koji arhivisti popisuju sve što ova zgrada čuva, »istraživač« će reći što mu treba, arhivist će mu to pronaći, u bijelim pamučnim rukavicama spremiti u malo dizalo koje će to podignuti do čitaonice - jedinog mjesta u kojem korisnici mogu »kopati« po Arhivu. Mi smo ušli i na donje katove - tamo gdje se svo to bogatstvo čuva...
Državni arhiv u Zadru je najstarija kulturna institucija u Hrvatskoj s 396 godina kontinuiranog djelovanja, bogata riznica koja je 20. rujna imala svoj dan, u spomen na dan kada je 1624. godine generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata, osnovao Arhiv generalnoga providura u Zadru. Jučer je tim povodom, online objavljeno 638 pergamena iz dominikanskog Samostana sv. Dominika zajedno s kratkim opisom svake od njih.

Matična knjiga iz Oliba iz 1565. godine

- Tu su, uz pergamene, različiti spisi, dokumenti, ugovori, papinske bule, statuti samog samostana, ali i Generalnog učilišta Dominikanskoga reda koji je djelovao u sklopu njega, a preteča je zadarskog Sveučilišta. Prošle godine smo Dan Arhiva obilježili otvaranjem web-stranice te smo objavili matične knjige, zato što četvrtina korisnika koji nam dolaze traže podatke iz matičnih knjiga u svrhu izrade rodoslovnog stabla. Objavljivanje građe online jedan je od načina kako približiti Arhiv javnosti kako bi ljudi mogli koristiti najreprezentativnije gradivo, govori Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru te nas prepušta arhivistu Ediju Modriniću da nas provede kroz nebrojene police Arhiva na tri kata.
Iz trezora zbirki u kojem je i zbirka matičnih knjiga, od 2.300 komada, Modrinić je izvukao najstariju - matičnu knjigu iz Oliba iz 1565. godine pisanu glagoljicom. Inače, u Arhivu su na različitim mjestima zastupljene sve vrste pisma, čak čuvaju i jedan ferman - stilizirani trgovački ugovor na arabici.
U matičnim knjigama, koje su imale obvezu voditi župe, sve do austrijske vladavine, opisi su bili narativni pa se tu može pročitati kakvo je bilo vrijeme kad se netko krstio i slični zanimljivi detalji.
- U trezoru zbirki imamo još i, primjerice, zbirku muzikalija zadarske filharmonije. Da bi ova vrijedna građa izašla s polica arhiva, radimo i različite tematske izložbe, u Zadru, ali i u gostima. Sad ne radimo ni na jednoj izložbi zbog trenutačne situacije, ali smo na našoj web-stranici objavili izložbu fotografija i novinskih članaka o Bakteriološkom zavodu koji je u Zadru djelovao od konca 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata, govori Modrinić kojem podaci i godine iz usta izlaze lagano kao pjesma te s očitom ljubavlju obavlja svoj posao.

Rijetke fotografije, karta paških solana iz 18. stoljeća

I nama se samima teško iskopati iz arhiva, a teško je i nabrojati čega sve tamo ima. Vidjeli smo jednu od vrlo rijetkih fotografija, velikog autora Tomasa Burata, koji prikazuje jedan kratki trenutak, zadarsku donju rivu u periodu između rušenja zidina i gradnje onih 17 zgrada, od kojih su danas ostale samo tri. Zatim, fotografiju obnove Providurove palače opasanu skelama, iz 19. stoljeća. Ista stvar se događa i sada.
Vidjeli smo pergamenu - fragment iz pravnog priručnika iz, ni više ni manje nego, 9. stoljeća! Jedan od najvažnijih dokumenata koji se tu čuva je darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine u kojoj poklanja otok Maun Benediktinskom samostanu sv. Krševana.
- U tom dokumentu se spominje Mare Nostrum, što dokazuje suverenitet Hrvatske nad istočnom jadranskom obalom, govori Modrinić te pokazuje nadalje kartu paških solana iz 18. stoljeća, mape Grimani.
- Vrijednost jedne ove parcele u solani je bila takva da ste za nju mogli kupiti trokatnicu u blizini Sv. Stošije, prepričava Modrinić, dodajući da se može jako puno u Arhivu iščitati o svakodnevnom životu u povijesti Zadra.
Valja reći, u prilog tome kolika je vrijednost Državnog arhiva u Zadru, da se arhiv u Splitu osnovao tek 1957. godine, a u Šibeniku tek 2007. godine.

Knjižnica s 50.000 primjeraka

I sama zgrada zadarskog Arhiva ima svoju povijest. Nakon što je od osnutka 1624. godine do Drugog svjetskog rata bio u prizemlju Providurove palače, selio se iz zgrade Pomorske škole, u sad bivšu zgradu Poliklinike na Kolovarama, potom u zgradu Županije pa Sveučilišta i onda u sadašnju zgradu koja je 1845. godine izgrađena za potrebe vojarne.
Osim prostorija s policama na tri kata, ureda djelatnika i čitaonice, tu su još i knjižnica Arhiva s 50.000 primjeraka, potom prostorija s knjigovežnicom i restauratorsko-konzervatorskom radionicom gdje nas je pozdravila knjigoveža Marcela Ostojić te laboratorij za fotodigitalizaciju, što nam je demonstrirao fotograf Tomislav Vrsaljko.
U prostorijama gdje se čuva građa moraju biti posebni uvjeti vlage i temperature. U svakoj toj prostoriji su odvlaživač zraka te mjerač atmosferskih prilika, a »pametna« zgrada temperaturu sama čuva idealnom i ljeti i zimi. Uz sve to, barem iz naše perspektive, za dugovječnost ovog bogatstva zaslužni su i sami djelatnici koji zadarski Arhivu ovako »ljubomorno« čuvaju.


PRAVNI FRAGMENT IZ 9. STOLJEĆA

Vidjeli smo pergamenu - fragment iz pravnog priručnika iz, ni više ni manje nego, 9. stoljeća! Jedan od najvažnijih dokumenata koji se tu čuva je darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine u kojoj poklanja otok Maun Benediktinskom samostanu sv. Krševana


»Da bi ova vrijedna građa izašla s polica Arhiva, radimo i različite tematske izložbe, u Zadru, ali i u gostima. Sad ne radimo ni na jednoj izložbi zbog trenutačne situacije, ali smo na našoj web-stranici objavili izložbu fotografija i novinskih članaka o Bakteriološkom zavodu koji je u Zadru djelovao od konca 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata
Edi MODRINIĆ

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Šime Kurtov nad Pakoštanima gradi velebnu kušaonu

25. rujna 2020. u 10:57
VINA KARABA - Još jedan mlađi nasljednik vinski »pozlaćuje« očevo i nasljeđe predaka
Biti će to dijelom ukopan podrum za 100.000 litara i vrhunska u kamen obložena kušaona poviše Pakoštana s impresivnim pogledom na Vransko jezero u kojoj će uz devet sljedova vina gosti imati istinski vinski dom
Vedran SITNICA
Šime Kurtov u obiteljskoj vinoteci - osloncu prodaje

Šime Kurtov napustio je »državni« posao, u osiguranju u Ministarstvu vanjskih poslova, potom u Carini, i preuzeo od oca Milivoja djedovsko nasljeđe vinogradarstva i vinarstva kroz - Vina Karaba - što jr razlikovni nadimak obitelji Kurtov u Pakoštanima.
Uz poštovanje nasljeđa i zasluga oca Milivoja, Šiminim preuzimanjem i češćim pojavljivanjem na smotrama vina ono je - »pozlaćeno«. Šime je sad uvjerljivije posvećen vrhunskom vinu, a što je u Hrvatskoj oznaka za vina koja od kušača enologa pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo dobiju preko 82 boda, dok je kod nagrađivanja još ustaljeno zlato davati za 85 i više bodova. Uspjelo mu je to na nadmetanjima i s - Maraštinom.
- Imati najbolje vino i to od domaćih autohtonih sorti san je svakog vinara, a meni se ostvario, kaže Šime sa svojevremeno uzeta 82 bod za Maraštinu na 10. Vinfestu Benkovac 2019..
To što sve više mlađih ljudi »pozlaćuje« obiteljske vinarske tradicije jamstvo je uspjeha zadarske i ravnokotarske vinske revolucije.

Prodaja dobra i u koroni

Kapaciteti i prodaja?
- Sada je proizvodnja od 15 ka 20.000 litara vina, a to su i maksimalni sadašnji kapaciteti. Ne barikiramo jer nas prostor sputava, ali ubuduće će ići. Proizvodnja je pod kontroliranim temperaturama, a tu je i vinifikator. Idemo sa osam, i u pripremi deveta, etiketa, a tu su i - Travarica, Lozovača i, kaže Šime dodajući kako se prodaje u ugostiteljskim lokalima na širem području Pakoštana i Biograda. Adut prodaje je vlastita mala ali atraktivnu vinoteku u srcu Pakoštana nedaleko obale, plaže i jezgre, u starom grozdu kamenih kuća, a čemu će pošten gost teško odoljeti. I sve se proda. Zimi pomognu poklon paketi za partnere firmi s kojima dobro surađuju.
Kurtovi na tri lokacije u Pakoštanima uz Vransko jezero imaju 12.000 panja, od bijelih sorti, domaće Maraštinu, Debit i Pošip, od crnih, uz autohtonu Plavinu, su i Merlot i Cabernet Sauvignon. Od kooperanta prijatelja kupi Maraštinu, Debit, Crljenak, Plavac mali i Syrah.
​Uz vinograde imaju masline, orahe, smokve... Inače otac koji je sve to »zavrtio«, jedan od najdugovječnijih načelnika općina u zemlji, svaki slobodni trenutak koristi i dalje za vinograd i podrum, a pomaže i ostatak obitelji.​
- I korona godina, s obzirom na najave i očekivanja, je mogu reći odlična. Ostalo je nešto vina, ali ne koliko sam mislio.

​Predanost autohtonosti

- Priznanje za Maraštinu na Vinfestu 2019. primio sam i kao potvrdu da maraština ima potencijal. Treba ostati vjeran domaćim sortama po kojima možemo postati poznati, i razlikovati se od drugih regija i zemalja, jer turisti traže izvornost. A ovo je tradicionalno područje Maraštine, Debita, Plavine.. ističe Šime.
U Maškovića hanu me dočeka vaš Dabit kao vino kuće, ali ja i Debit..?
- Debit zahtjeva puno truda i muke. Zaziremo od njega, a i ljudi su ga zapustili. Ima problema i s klonovima jer to više nije naš bir. Selekcija je nužna, pa i brati ga dva puta, ranje sa kiselinom i nižim šećerom i poslije obrnuto, i uz kontrolu uroda. Želim se posvetiti autohtonim sortama: Crljenak kojeg želim dignuti, Maraština kao naš adut, a i Debit oplemeniti koliko je moguće.​
​Kakav je omjer crnog i bijelog i što je sa puštanjem novih na tržište?
​- Omjer je 50/50. Od sedam etiketa za što sam tražio ocjenu Zavoda ovih dana pet je stiglo vrhunskih: ​ Merlot, Pošip, Cabernet Sauvignon, Crljenak i Templar.​ Za Debit i Maraštinu za kvalietno, a Plavinu nismo još slali, a redovito je kvalitetna. ​
Templar?

- Kad je krenula priča sa Vitezovima vranskim i Templarima razmišljali smo o nazivu za cuvee i posvetili ga tome, po čemu je i Vrana odnosno Pakoštane prepoznatljivo.

​​Pred velikim iskorakom

Uz posvećenosti podizanju razine vina ovdje se događa i veliki iskorak kroz »Vinsku omotnicu« odnosno sredstva EU:
- Aplicirao sam i - prošlo je. Dobili smo sredstva. Podrum je pri kraju. a planiran je na 100.000 litara, sa svom potrebnom opremom. Na katu će biti uredi, laboratorij i kušaona. Ukupan je projekt s PDV-om na 9,4 milijuna odobreno je 40%. Mora biti do ljeta jer je to naš plan, a i obveza ugovora, makar će se zbog korone nešto oduljiti, kazuje Šime i daje na uvid na tradiciju naslonjen projekt izgleda budućeg »vinskog doma«.
Time praktično i životno potvrđuješ da ćeš to živjeti i raditi ?
- Apsolutno je to moja odluka.


»Vinska omotnica »radi«. Aplicirao sam i prošlo je. Projekt je 9,4 milijuna kuna, oni financiraju 40%. Podrum je pri kraju, a zbog njihovih uvjeta, i naše želje i plana, mora biti u funkciji za iduće ljeto.
Šime Kurtov


Vina Karaba
Ugostiteljski obrt Karaba
Brune Bušića 116, Pakoštane
+385 99 454 7047
vinakaraba@gmail.com


Paleta Vina Karaba

Templar (kupaža Merlot, Cabernet Sauvgnon, Syrah, Plavina) 0,75/Magnum - vrhunsko

Merlot, 0,75 - vrhunsko

Maraština,0,75 - kvalitetno

Pošip, 0,75 - vrhunsko

Cabernet Sauvignon, 0,75 - vrhunsko

Crljenak, 0,76 - vrhunsko

Plavina, 0,75 - kvalitetno

Debit, 0,75 - kvalittno

Rose (trenutno od caberneta plan je Plavina), 0,75l kvalitetno

Plavac mali crni, 0,75 - u pripremi

Za dio ugostitetlja 0,187 l - bočice za mini barove

Maslinovo ulje

Travarica, Loza, Orahovac i Vinjak (probna proizvodnja)

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Kod tvorca prve vinarske »Zlatne kapi« u Zadarskoj županiji

25. rujna 2020. u 10:51
P.O. KAŠTELANAC - Samozatajni »prvoborac« kotarske vinarske revolucije
Zlatko Kaštelanac iz Polače, nakon 2003. i dobivanja prve etikete kvalitetnog vina na tržištu, kao privatni proizvođač-vinar, kao jedan od začetnika ove vinske revolucije, je »mirovao«, ostajući vjeran svom kvalitetnom Trebbianu Toscanu, a sada s vinskom omoticom, 3 ha novih nasada i sinom Josipom, ide dalje
Vedran SITNICA
Josip u novom tek posađenom vinogradu

Te 2003., na razvalinama rata i bez tradicije kvalitetnih domaćih privatnih vina, tek s rose-om benkovačke vinarije sa oznakom kvalitetnog vina, Zlatko Kaštelanac prvi je u Zadarskoj županiji, od Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo dobio oznaku - kvalitetno vino za svoje vino koje nazva »Zlatna kap«. Prethodno je, tada još Martinju u Polači, i Vinkovu u Stankovcima, donoseći gotovo jedini ugodno i pitko, i prvo buteljirano vino ovog kraja, meo svih odnoseći šampionske titule.
Bilo je to vino od sorte Trebbiano Toscano, kasnije sorte koja tek sad i stiže na berbu, kad i mi kod Zlatka. No, od berbe - ništa?!

​Vinska omotica konačno došla do Kaštelanca

- Bili smo se natjecali za vinsku omotnicu u programu »Obnova i rekonstrukcija starih vinograda« i - prošli. To je bio stari vinograd kojeg smo počupali. Sada smo nad kućom zasadili novi vinograda 14.500 trsova, na oko 3 ha, pola bijelih, a pola crnih. Od bijelih su Marašina i Pošip, a od crnih Merlot i Syrah. Kako smo bili u vinskoj omotnici, morali smo iskrčiti stari vinograd i posaditi novi za istu površinu cca 3 ha. Htjeli smo ovo posaditi, a stari ostaviti još godinu dvije, ali takva su pravila, prenosi nam Zlatko Kaštelanac, u društvu sina nasljednika posla - Josipa koji je preuzeo poljoprivredni obrt Kaštelanac.
I što je onda sa vašim Trebbianom?
- Ove godine ćemo ga raditi iz grožđa od susjeda, dok ne vratimo naš u vinograd, ali ćemo ga sigurno vratiti i ostati mu vjerni. S njim smo krenuli i postigli što smo postigli. A i po »kritičarima«, do kojih ja držim, a to su - potrošači, da smo prilično uspjeli i šteta bi bilo prekinuti, nastavlja Zlatko.
​Zemlju će odmoriti dvije godine, moguće za »oživiti« je posijati djetelinu ili štogod, a onda će njihov »zaštitni znak« opet u nju.
Prvi ste napravili kvalitetno vino od privatnih vinara i izišli s buteljom na tržište? Bilo je to tada rijetko užitno vino, a ne tek što je bilo šampionsko po ovdašnjim smotrama?
- Prvi od privatnih vinara. Ranije društvene velike vinarije su mahom radile stolno vino. Bilo je to 2003. i od tada smo u prodaji vina. Prvo smo ga zvali » Zlatna kap«.
I ostali svo vrijeme samo na njemu?
- Samo je taj vinograd bio, a za ići dalje od toga trebalo je novaca. Investicija je nama bila prevelika da bi smo sami u to ušli. Natjecali smo se za sredstva i prije, ali ispadali. Recimo na katastru je pisalo 2,3 ha, a u drugom dokumentu 2,4 ha, pa bi to bilo dovoljno da ispadnemo. Novac je uvijek problem, a i za ovo zaokružiti smo morali po kredit u banku, a i banke daju novce onima koji ih imaju.
​Poticaj mladim vinogradarima-vinarima
Koliko ste dobili bespovratnih sredstava?
- Oko 75%. Po vinskoj omotnici do 50% je bespovratna potpora, a posao je na Josipu koji kao mladi obrtnik ima dodatnih 25%.
​Otkad si ti Josipe preuzeo?
- Otakako smo promijenili ime vinu. Ima tri godine, kazuje nam Josip koji je izvanredno uz posao apsolvirao agronomiju u Zagrebu, pa ostaje očistiti zadnje ispite. Dakle još jedan od mladih snaga koje po Zadarskoj županiji preuzimaju obiteljski posao s vinom.
Kolika je inače bila proizvodnja i kako je išla prodaja, pitam do ove corona godine?
- Vagon vina (10.000 l op.a.) koji se redovito i prodavao. Prodaja u rinfuzi odnosno bocama ovisno za koga je išla isporuka, hoteli i dio lokala su tražili butelje. Obično smo uspijevali sve prodati. Ako se ne bi prethodno sve prodali, znali bi prodati nešto grožđa. Kapacitet nam podruma i opreme nije dozvoljavao veću proizvodnju. Uglavnom kako se kaže »Dobar podrum - prazan podrum«! Ova je godina loša, jer hoteli i lokali su pali, ali je vidjeti da obiteljska gospodarstva koja se bave turizmom dolaze, jer je i ovdašnje vino dio njihove priče.


P.O. Kaštelanac
vl. Josip Kaštelanac
Polača 20
23423 Polača
gsm: 091/731-13-32, 091/583-45-05
e-mail: po.kastelanac@gmail.com


Zlatkov Trebbiano Toskano

Zlatko Kaštelanac napravio je od Trebbiana Toscana, sorte dominantne u Toskani, kako joj i ime kaže, vino kakvo su oduvijek željeli napraviti naši preci u Kotarima ali im je zbog nedostatka podruma, opreme i znanja, rijetko uspijevalo. Jedno mirno, pitko, blago, a okusno vino koje se može dugo piti, a ne promjeni čovjeku ćud, tek blago mijenja raspoloženje, pa je malo veseliji i pričljiviji.

To je jedno dobro "radno vino" i vino dugih sjedeljki s kojim se dobiju prijatelji. Ćud mu kao da slijedi zlatkov karakter, fina, blaga čovjeka, odmjerena na riječima i djelu, koji se ne zalijeće već uporno ostaje - dobar.


Zašto Trebbiano?

- Bili smo u koncesijama kada se dijelilo Nadinski vinograda. Ovaj dio do Polače, u donjem dijelu polja, na oko 100 ha koncesionirali smo Polačani,a tu je bio Trebbiano, a većina od preko 200 ha pod crnim sortama, koju su koncesionirali Nadinjani, u gornjem dijelu. Poslije smo otkupom ostali posjednici. U njega smo ušli za Sv Antu (13. lipanj op.a.), a kako nije bio obrađen tek smo tad rezali, pa je doživio šok i trebalo je par godina da se oporavi. Vinograd smo sad iskrčili, a bilo mu je već 35-6 godina.

​Kad se zemlja odmori vratit ćete Trebbiano, s kojim ste se i "lansirali" kao vinari?

- Vratiti Trebbiano i vjerojatno još neka kombinacija crnog, za sad bez definitivne odluke.

I dobili oznaku Zavoda - kvalitetnog vina za flaširanje?

- Po ocjenama za puštanje u promet uvijek smo bili na rubu za dobiti vrhunsko vrteći se oko 80 bodova (82 boda je granica za oznaku vrhunsko vino op.a.). I rod smo rezidbom odmah smanjivali, jer ako ga pustite dobili bi kariolu grožđa. Radili smo ga tako da bude prirodno vino, niti dodavati šećere niti bilo što drugo. Ciljano na do 11% alkohola. Ako bi išlo preko onda bi mu alkohol predominirao.

​Sjećam se godina s blagim preostalim šećerom, tada mi se posebno sviđao?

- Ako bi šećeri u grožđu bili visoki, pa i alkohol malo veći,onda bi valjalo ostaviti malo šećera neprovrelo, da ne postane prejak i alkohol predominira, a malo šećera bi uravnotežilo odnos s alkoholom. Kao i kod orkestra, najbolji je onaj u kojem se nitko ne ističe. I isključivo svježe, mlado vino jer ovo nije sorta za odležavanja. A odlična je za dalmatinska jela i s većinom se slaže.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

"LAVOVSKI POSAO" Zadarska postrojba jedina u Hrvatskoj radi 200 dana bez prestanka!

25. rujna 2020. u 10:45
Naručene odore za jedinu postrojbu u RH mobiliziranu od početka pandemije
Na razini države 18. svibnja donesen je nalog o demobilizaciji postrojbi, ali je Grad Zadar procijenio kako je naša postrojba svrsishodna te je desetak pripadnika, upravo zbog turističke sezone, ostalo aktivno. Moram istaknuti kako su ovog ljeta odradili lavovski posao, kao i početkom školske godine, kaže načelnik Stožera, Ante Babić
Stožer CZ
Postrojba Civilne zaštite Grada Zadra svakodnevno je u nadzoru provedbe mjera

I nakon novog vala pandemije koronavirusa koji je nedavno zahvatio Hrvatsku, Grad Zadar jedini u Hrvatskoj može se pohvaliti kako nije morao mobilizirati timove civilne zaštite, kao što su to morali učiniti ostali gradovi u Hrvatskoj.
Naime, njihovi timovi mogu se pohvaliti jednim ratritetom - jedini u Hrvatskoj neprekidno djeluju već 200 dana, počev od ožujka kada se virus u našoj zemlji pojavio. Stoga su često isticani kao kao primjer učinkovitog rada na terenu, osobito u edukaciji građana koji na počektu infekcije nisu mnogo znali o posljedicama virusa, još manje o zaštiti protiv njega.
Gradski stožer Civilne zaštite stoga je poduzeo sve mjere u edukaciji svojih timova, ali su ovih dana otišli korak dalje naručujući im i kompletne odore za ophodnje. Načelnik Stožera Grada Zadra, Ante Babić, zadovoljan je što će njihovi timovi sada biti i dobro opremljeni, s obzirom da su dosad imali samo prsluke.

Edukacija učenika

- Prije nekoliko dana naručili smo odore jer ovoj pandemiji, nažalost, kako vidimo još nema kraja i pitanje je hoće li završiti dok se ne otkrije lijek. S obzirom da dolaze hladni jesenski dani, za pripadnike naše postrojbe naručili smo uniforme, budući da su dosad imali samo one prsluke žute boje. Po njima će, kao i dosad, biti prepoznatljivi te svima lako uočljivi s natpisom »Civilna zaštita«. Prikupili smo već nekoliko ponuda i izabrali najboljeg ponuđača te očekujemo što skoriju dopremu. Naime, ova nabavka zahtijeva određeno vrijeme, s obzirom da je riječ o različitim veličinama odora zbog kojih smo dobavljaču najprije morali poslati mjere svih članova postrojbe, kaže načelnik Stožera.
U usporedbi s ostalim gradskim stožerima Civilne zaštite, rad njegovih timova specifičan je upravo zbog neprekinutog rada i to je ono, kaže Babić, što je dalo izvrsne rezulate, osobito ljeti kada je grad bio pun turista.
- Nismo dobili naputak o mobilizaciji postrojbi opće namjene, a ona nam i ne treba s obzirom da je naša postrojba mobilizirana u kontinuitetu više od 200 dana. Na razini države 18. svibnja donijet je nalog o demobilizaciji postrojbi, ali je Grad Zadar procijenio kako je naša postrojba svrsishodna te je desetak pripadnika, upravo zbog turističke sezone, ostalo aktivno. Moram istaknuti kako su ovog ljeta odradili lavovski posao, kao i početkom školske godine, pogotovo u autobusima gdje je znalo biti problema zbog nenošenja maski. No, naši su pripadnici ulazili i u autobuse kako bi srednjoškolce educirali o nošenju maski, u čemu je također trebalo dosta truda, pošto je riječ o tinejdžerima. Njima je ova problematika korone nešto strano i često to ne shvaćaju ozbiljno. Zadovoljan sam što smo i tu postigli učinak, kao i u kontrolama svih uslužnih djelatnosti, od ugostitelja pa sve do državnih ustanova, ističe Babić, napominjući kako su procijenili da je u našem gradu izlazak postrojbe u ophodnje potreban bez bez obzira na odluka o demobilizaciji postrojbi na nacionalnoj razini.

Građani se pridržavaju mjera

- Ovdje treba pojasniti da, unatoč ovakvoj odluci države, Grad i dalje može imati aktivnu postrojbu, no u razdoblju dok vrijedi odluka o demobilizaciji njeni pripadnici nemaju pravo na nadoknadu troškova postrojbe. Mi smo ipak donijeli odluku o nastavku njenog rada jer je to bilo nužno, zbog čega smo je i financirali iz proračuna Grada, zaključuje načelnik Gradskog stožera, izražavajući zadovoljstvo i najnovijom epidemiološkom situacijom u Zadru.
- Sudeći prema izvještajima naše postrojbe, situacija je zadnjih dana jako dobra jer se građani pridržavaju mjera, pogotovo kada je riječ o nošenju maski. Iznimaka uvijek ima, ali postrojba i postoji kako bi građane upozorila na nepoštivanje mjera, osobito njihovo educiranje, na čemu ustrajno radimo od početka pandemije.


»Grad i dalje može imati aktivnu postrojbu civilne zaštite, no u razdoblju dok vrijedi odluka o demobilizaciji njeni pripadnici nemaju pravo na nadoknadu troškova postrojbe. Mi smo ipak donijeli odluku o nastavku njenog rada jer je to bilo nužno, zbog čega smo je i financirali iz proračuna Grada
Ante Babić, načelnik Gradskog stožera
 

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Danas u Hrvatskoj 223 novozaraženih koronavirusom, pet osoba umrlo, 22 na respiratoru

25. rujna 2020. u 10:29
Nacionalni stožer civilne zaštite:
U zadnja 24 sata zabilježena su 223 nova slučaja zaraze koronavirusom, pet osoba je umrlo, a 1226 je aktivnih slučajeva u Hrvatskoj, izvijestio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite
Hina
Ministar Vili Beroš

Među njima su 273 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 22 pacijenata.

U posljednja 24 sata testirano je 5414 uzoraka. Oporavile su se 192 osobe, a u samoizolaciji je trenutno 8898 osoba.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježeno je 15.795 osoba s koronavirusom, od kojih je 266 preminulo. Oporavilo su se 14.303 osobe.

Do danas je ukupno testirano 284.449 osoba.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Gradit će se most preko Kotarke između Lužina i Zrilića

25. rujna 2020. u 10:16
VRIJEDNA INVESTICIJA - Hrvatske vode ulažu u zadarsko zaleđe 5,2 milijuna kuna
Investicija Hrvatskih voda na radovima na rijeci Kotarki iznosi preko pet milijuna kuna, a financiraju ga u cijelosti. Od početka godine uloženo je 2,2 milijuna kuna. Za čišćenje lateralnih kanala uložit će još jedan milijun, te još dva milijuna kuna za izgradnju mosta na lokaciji Široko. Općina priprema dokumentaciju za izgradnju mosta koji će put od Zrilića do Lužina sa šest skratiti na jedan kilometar, kazao je Zoran Pelicarić
Velimir BRKIĆ
Korito rijeke je očišćeno i produbljeno

Na području Općine Sv. Filip i Jakov u tijeku je uređenje korita i uklanjanje vegetacije na rijeci Kotarki te kanalima Borelovac i Lemešac. Planirana investicija Hrvatskih voda do ljeta 2021. godine s izgradnjom mosta na lokalitetu Široko iznosit će ukupno preko 5,1 milijun kuna.
- Hrvatske vode izvode radove na uklanjanju vegetacije, nanosa i naplavina, inundacijskog pojasa na rijeci Kotarki te na kanalima Borelovica i Lemešac od kanalske mreže Vranskog polja i trenutačno do Lužina u Raštanima Gornjim, kazao je Zoran Pelicarić, načelnik Općine Sv. Filip i Jakov.
Radovi na Kotarki rezultat su dobre suradnje Općine Sv. Filip i Jakov i Hrvatskih voda, koje su već na općinskom području odradile zahvate na uređenjima vodotoka rijeke Kotarke, potoka i lateralnih kanala, a koji su za velikih kiša i bujica plavili okolna područja, naročito za vrijeme katastrofalne poplave u rujnu 2017.

Otvorenje mosta idućeg ljeta

- Suradnja s Hrvatskim vodama se nastavlja, a veliko finale bit će otvaranje impozantnog mosta preko Kotarke u srpnju 2021. godine, rekao je Pelicarić.
Ukupna investicija Hrvatskih voda iznosi preko pet milijuna kuna. Od ožujka do danas za čišćenje korita i okoliša Kotarke uloženo je 2,2 milijuna kuna. Za čišćenje lateralnih kanala još će uložiti jedan milijun kuna, te čak dva milijuna kuna za izgradnju mosta preko Kotarke.
- Most će biti dug 15 metara. Hrvatske vode potrebnih dva milijuna kuna financiraju u 100-postotnom iznosu, dok Općina priprema svu dokumentaciju potrebnu za izgradnju, moglo bi se reći, impozantnog mosta, naglasio je Pelicarić.
Čišćenjem i proširenjem sada u potpunosti zaraslih i neprohodnih prilaznih puteva k mostu, oko 150 metara puta prema Zrilićima i isto toliko do Lužina, spojit će Sikovo i Raštane Gornje.
- Most će prvenstveno spojiti ljude jer će se moći preći pješke, biciklom i motornim vozilima. A umjesto šest kilometara put od Lužina i Zrilića, odnosno od Raštana Gornjih do Sikova, smanjit će se na samo jedan kilometar, istaknuo je Pelicarić.
Radovi na Kotarki rezultat su izuzetno dobre suradnje Općine Sv. Filip i Jakov i Hrvatskih voda.
Inundacijski pojas
- Briga o vodama znači brigu o čistoći i dostupnosti voda, brigu o zaštiti svih općinskih žitelja od poplava, te brigu o zdravlju i ljepoti naših voda, istaknuo je Pelicarić.
Za potrebe tehničkog održavanja, uz korita i kanale bujičnih tokova radi se inundacijski pojas, odnosno pojas zemljišta uz vodotoke minimalne širine od tri metra od ruba čestice javnog vodnog dobra i vodnog dobra, gornjeg ruba korita Kotarke i kanala. Trasa bujičnog toka svojim rješenjem prilagođena je koritu.

Znatno povećana protočnost korita

- U inundacijskom pojasu širine minimalno tri metra zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja bujica, podsjetio je Pelicarić istaknuvši kako je radovima znatno povećana protočnost korita.
Na teritoriju Općine Sveti Filip i Jakov ne postoje vodotoci koji mogu prouzročiti veće poplave. Smanjenje šetnog djelovanja bujica postiže se preventivnim radnjama kao što je sustavno uređenje bujica, odnosno radovi u slivu u cilju smanjenja erozijske sposobnosti takvih povremenih vodotoka kao što su pošumljavanje, izgradnja stepenica za zadržavanje nanosa.
- Sveobuhvatni biološki i hidrotehnički radovi - održavanje vegetacijskog pokrivača, čišćenje korita i obloga, krčenje raslinja, izgradnja terasa na Kotarki, kanalima i na bujičnim tokovima pridonose zaštiti od erozije. Radovi se izvode u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Zadarske županije, pojasnio je načelnik Pelicarić.


Vitalni značaj rijeke

Kotarka izvire kod Zemunika Donjeg, odakle nastavlja teći prema jugoistoku, kroz Ravne kotare, mjesta Zemunik Donji, Galovac, Gorica, Glavica, Raštane Gornje, Sikovo. Kod Vrane Kotarka se ulijeva u Vransko jezero. Ukupna dužina joj je 25 kilometara. Sa svojom mrežom vodenih kanala i manjih izvora, rijeka je od vitalnog značaja za poljoprivrednike zadarskog zaleđa.

✇ Zadarski list

Bačić: Nećemo dozvoliti klevetanje Tuđmana

25. rujna 2020. u 10:10
Katarina Peović nazvala prvog hrvatskog predsjednika zločincem
Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović pozvala se na presudu Haškog suda, što je izazvalo burne reakcije s desne strane političkog spektra u Saboru. Suverenisti su čak tražili da se Peović izbaci iz sabornice
Patrik MACEK/PIXSELL
Branko Bačić

U pravomoćnoj presudi šestorici nekadašnjih hrvatskih civilnih i vojnih dužnosnika u BiH, koju je Haški tribunal donio u studenom 2017., navodi se i da su Franjo Tuđman, kao i primjerice Gojko Šušak i Janko Bobetko, bili sudionici zločinačkog pothvata etničkog čišćenja bosanskih muslimana. Na tu se činjenicu jučer u Saboru, prilikom rasprave o prijedlogu za osnivanje Sveučilišta obrane i nacionalne sigurnosti »Franjo Tuđman«, pozvala zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, koja je osporavala i samu potrebu za ovakvom obrazovnom ustanovom.
- Je li prikladno da ime novog sveučilišta bude Franjo Tuđman, s obzirom da je Međunarodni kazneni sud utvrdio da je on sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, upitala je Katarina Peović ministra obrane Marija Banožića, koji je uime Vlade obrazlagao ovaj zakon. Uslijedili su ogorčeni, emotivni istupi zastupnika HDZ-a, Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista i Mosta, koji su iznova potvrdili da hrvatska desnica ne priznaje spomenutu hašku presudu.

Stvaratelj države

Doduše, oni se na nju nisu niti referirali. Ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ni ostali koji su sa zgražanjem komentirali riječi Katarine Peović, nisu pokušali osporiti dijelove odluke Međunarodnog kaznenog suda, nego su svoj bijes usmjerili isključivo na zastupnicu Radničke fronte. Sam Banožić bio je još suzdržan.
- Ime sveučilišta je vrhunski odabrano zato što je riječ o prvom hrvatskom predsjedniku, rekao je ministar obrane.
Zastupnici političke desnice među kojima, neovisno o stranačkoj pripadnosti, Tuđman ima i dalje kultni status, bili su izvan sebe. HDZ-ovac Željko Reiner se javio za povredu Poslovnika, priznajući i sam da riskira opomenu budući da Katarina Peović nije prekršila taj dokument.
- Želim vrlo jasno reći da je upravo sramotno i besprizorno u ovoj zgradi tvrditi da je Franjo Tuđman zločinac. On je stvaratelj hrvatske države, bez njegovog vodstva pitanje je kako bi hrvatska država izgledala i pitanje je bi li oni koji o njemu tako danas govore uopće tu sjedili ili bi bili negdje u Užicama, kazao je potpredsjednik Sabora. Jandroković mu nije dao opomenu, nego je konstatirao da se s njim slaže. U još pet, šest navrata tijekom ove svađe također je rekao da mu je neprihvatljivo ono što je Katarina Peović govorila, ali joj nije osporio pravo da kao zastupnica iznosi svoje stavove. No, neki drugi koji su se javljali smatrali su da je Jandroković preblag i da je Katarinu Peović morao izbaciti iz sabornice.

Što su činjenice

- Ovo je sramotno, kako vas nije sramota reći da je prvi hrvatski predsjednik zločinac. On je vama omogućio da tu sjedite, ovo je nečuveno. Hvalite zvijezdu petokraku koja je razarala Vukovar, a smatrate da je prvi hrvatski predsjednik zločinac. Trebate biti udaljeni sa sjednice, žestio se suverenist Marijan Pavliček.
Katarina Peović mu je uzvratila tvrdnjom da je samo iznijela činjenicu.
- Međunarodni kazneni sud je to ustvrdio, ne ja. Molim da se ovdje ne optužuje zastupnike i ne kvalificira njihove izjave, a da se pritom uopće ne navodi što je netočno rečeno, upozorila je zastupnica Radničke fronte.
- Niste vi iznijeli nikakvu činjenicu, nego svoj stav. Činjenice su potpuno drukčije od onog što ste vi govorili, uporno je Jandroković ignorirao hašku presudu šestorici Hrvata iz BiH.
Intervenirali su i mostovac Miro Bulj, ističući da je Domovinski rat svetinja, te Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta, koji je zločincem nazvao Tita. Suverenistu Hrvoju Zekanoviću sve je to ipak bilo premlako.

Ništa od isprike

- Ne mogu vjerovati da se o ovome govori bez povišene intonacije, a upravo smo čuli najskandalozniju izjavu u povijesti Sabora, rekao je Zekanović.
Stvari je rezimirao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.
- Pojedini zastupnici svoje frustracije i žal zbog toga što je stvorena Hrvatska izražavaju klevetanjem prvog hrvatskog predsjednika. Franjo Tuđman je najzaslužniji za stvaranje samostalne Hrvatske i jedan od najvećih hrvatskih sinova i nećemo dozvoliti da se na njega klevetama i lažima nabacuju oni koji su ideološki nasljednici Saveze komunista Jugoslavije, kojima petokraka i danas znači više nego povijesni hrvatski grb. Klub HDZ-a očekuje da se, zbog onog što je rekla o doktoru Tuđmanu, gospođa Peović ispriča svima nama, pa i sinu prvog hrvatskog predsjednika koji je ovdje, poručio je Bačić. Katarina Peović nije se ispričala.


»Franjo Tuđman je najzaslužniji za stvaranje samostalne Hrvatske i jedan od najvećih hrvatskih sinova i nećemo dozvoliti da se na njega klevetama i lažima nabacuju oni koji su ideološki nasljednici Saveza komunista Jugoslavije, kojima petokraka i danas znači više nego povijesni hrvatski grb
Branko Bačić


"Bez Tuđmanovog vodstva pitanje je kako bi hrvatska država izgledala i pitanje je bi li oni koji o njemu tako danas govore uopće tu sjedili ili bi bili negdje u Užicama
Željko Reiner

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Danas na području Zadarske županije 6 novozaraženih koronavirusom, među njima još jedna ukrajinska državljanka

25. rujna 2020. u 09:53
STOŽER CIVILNE ZAŠTITE ZADARSKE ŽUPANIJE:
Marko PRPIĆ/PIXSELL
Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 157 uzoraka, aktivni nadzor provodi se nad 298 stanovnika, a istekao je za njih 7370

Na području Zadarske županije danas je 6 novooboljelih osoba od koronavirusa. I danas među novooboljelima imamo jednu ukrajinsku državljanku koja će izolaciju provesti na području Zadarske županije. Ostali novozaraženi, 3 ženske i 2 muške osobe su sa područja Grada Zadra (2), Galovca (1), Pakoštana (1) i Poličnika (1).

U Općoj bolnici Zadar na svim COVID odjelima hospitalizirano je 17 bolesnika oboljelih od COVID-a 19 od kojih je jedan na respiratoru.

U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali kršenja mjere samoizolacije.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Dan kada je Zadar vraćen u Hrvatsku

25. rujna 2020. u 09:48
Obilježavanje spomendana Republike Hrvatske 25. rujna
U Pazinu je 25. rujna 1943. zasjedao Pokrajinski NOO za Istru i potvrdio Odluku o pripojenju prodanih dijelova hrvatske zemlje - Istre, Rijeke, Zadra i otoka svojoj matici Hrvatskoj
Zvonko KUCELIN
Vijenci će se u povodu spomendana položiti ispred spomen-obilježja ovoj odluci u Zadru

Hrvatski sabor je dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 23. rujna 2005. godine proglasio 25. rujna kao spomendanom značajnim za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija. Na taj dan prije 77 godina, nekoliko dana poslije kapitulacije fašističke Italije, u Pazinu je zasjedao Pokrajinski NOO za Istru i potvrdio Odluku o pripojenju prodanih dijelova hrvatske zemlje - Istre, Rijeke, Zadra i otoka svojoj matici Hrvatskoj. Okružni NOO za Istru, kao nositelj nove vlasti, objavio je Politički manifest s Odlukom o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom, kažu u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista grada Zadra.

Ujedinjenje s hrvatskom braćom

Ističu kako radi onih koji dnevno na lažima i revizionističkim manipulacijama žele unositi razdor i trovati političke odnose posebno žele dati naglasak na »...ujedinjenje s ostalom našom hrvatskom braćom...«. Dakle, ne bilo kojom, nego hrvatskom!
U proglasu koji je tom prigodom tiskan, pod nazivom »Istarski narode«, stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Istru, dakle, kao i sve ostale dijelove prodane Hrvatske, oslobodili su partizani. Proglas naglašava da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati, te označava kraj fašističke talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti. Ovdje se, također, daje naglasak na hrvatsku Istru, bez spominjanja Jugoslavije i bez zvijezde petokrake, koju ovih dana propinju i proklinju neki neodgovorni političari, osporavajući kroz taj »ozloglašeni« simbol, pod kojim je svijet oslobođen od fašizma, legitimitet NOO, ZAVNOH-a i drugih tijela narodne vlasti. Navedene odluke i Proglas iz Pazina samo su potvrda Odluke o pripojenju od 13. rujna 1943. godine, koja je bila logičan slijed u općem ustanku naroda Istre, podignutom dan nakon kapitulacije Italije.

Nisu htjeli biti poslušno roblje

U rujnu 1943. godine Predsjedništvo i Izvršni odbor ZAVNOH-a potvrđuju Pazinsku odluku o pripojenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj, a ona je potvrđena u listopadu na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom.
Radi istine za ovu prigodu navodimo sadržaj Proglasa: » Istrani, stanimo na braniku naše slobode. Ne dajmo je više nikome za živu glavu. Moramo ostati svoji na svome. Duh Istre ostao je nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje. U ovim odlučnim trenutcima naš narod pokazao je visoku nacionalnu svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati«. I ovdje je naglasak na nacionalnoj svijesti i hrvatskoj zemlji!
Pazinska odluka imala je snažan i dalekovidan utjecaj na ukupan razvoj ratnih operacija i oslobađanje cijele Hrvatske. Odluka je imala veliki politički, motivirajući i mobilizacijski značaj. Odluka je s oduševljenjem dočekana u Zadru, gradu u kojem su godinama njegovi stanovnici - Hrvati - proživljavali najteže trenutke fašističkog terora, otimačinu imovine, palež domova, zabranu materinskog jezika i pisma, prisiljavanja na promjene imena i prezimena. Zadar je bio okružen obručem bunkera i raznih drugih fortifikacijskih objekata, te tako odvojen od svojeg prirodnog zaleđa. Izdajnik hrvatskog naroda Ante Pavelić, kojeg Hrvati nikada nisu birali, koji im je nametnut, sramotnim Rapalskim ugovorima darovao je ovaj dragulj hrvatske zemlje talijanskim fašistima. Zato je razumljiv bunt potlačenog naroda, koji se već krajem 1941. godine počinje organizirati u cilju oslobađanja svoje zemlje i svojih domova, pristupajući partizanskim jedinicama s ciljem; poraz fašizma, oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i uvođenje vlastite narodne vlasti. Velika većina organiziranih sudionika NOV-e uvjerena je u ove ciljeve i zato polazi u rat spremna žrtvovati vlastite živote. Većina njih bila je lišena bilo kakvih ideoloških primisli. Cilj je bila sloboda i slom fašizma, a ne ideologija, što se i dan danas povlači kroz razne pokušaje iskrivljivanja istine o NOB-i i partizanima.

Hrvatska zastava na Sv. Stošiji

U NOB-i su sa zadarskog područja sudjelovale tisuće boraca i borkinja, a mnogi od njih su, nažalost, ostavili svoje mlade živote na raznim ratištima. Zadarski kraj dao je šestoricu narodnih heroja, što je veliki broj u odnosu na tadašnji broj stanovnika. Navedene činjenice zaslužuju divljenje i poštovanje, a ujedno govore i o snažnoj opredijeljenosti naroda protiv fašizma i iskazuje ljubav prema svome kraju.
Partizanski odredi oslobodili su Zadar 31. listopada 1944. godine. Na taj dan, prigodom ulaska partizanskih jedinica u Zadar, zvonila su zvona sa svih zvonika zadarskih crkava, a na zvonik Svete Stošije postavljena je hrvatska zastava bez zvijezde petokrake. To je istina. To su činjenice i toliko za znanje onima koji uporno šire laži govoreći kako je tada Zadar okupiran od nenarodne vojske.
Ono što posebno smeta, a i žalosti, jest svakodnevno omalovažavanje uloge partizana i njihovog vođe Tita u NOB-i, te slavljenje izdajnika Pavelića, čiju su sramotnu izdaju partizani ispravili oslobođenjem Zadra.

Suradnja s braniteljskim udrugama

Zadarski antifašisti su ponosni na ove slavne dane i sada, kao i onda samo želimo mir, slobodu, pravdu i jednakost. Žalimo da se naša Hrvatska, naš Zadar razvija u slobodi, da bude kozmopolitski, svjetski i europski biser, a prije svega Hrvatski. Zadarski antifašisti bez fige u džepu nude suradnju svim udrugama proizišlim iz Domovinskog rata, jer u tome prepoznajemo snažnu simboliku, partizani su nam vratili i oslobodili Zadar, a HV u Domovinskom ratu ga je spasila od fašističke pohlepe Slobodana Miloševića. Zadar je zbog svoje ljepote, kulture, geografskog, prometnog i strateškog značaja bio trn u oku mnogim osvajačima, od rimskih legija do novih srpskih okupatora. Svi su ga svojatali. Na sreću i ponos nas, njegovih stanovnika, on je danas slobodan, naš, hrvatski i takav mora ostati.
Zbog navedenog, Pazinske odluke moraju živjeti zajedno sa Zadrom u srcu i duši njegovih stanovnika i zato datum njegovog pripojenja Hrvatskoj moramo poštovati i slaviti. Zadranima i Zadrankama, posebno onim najmlađima, čestitamo spomen dan Republike Hrvatske 25. rujna, dan donošenja odluke o sjedinjenju Zadra s maticom zemljom Hrvatske sa željom da se ovaj datum nikad ne zaboravi!, zaključuju u UABA-i. 

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Volonterska akcija »Pomozi obnoviti poplavnu livadu«

25. rujna 2020. u 09:42
U povodu Dana Parka prirode Vransko jezero
Uključite se u aktivnosti obnove vlažnog staništa koje livadu vraćaju u bogato hranilište za brojne vrste ptica koje su prisutne na Vranskom jezeru, a koje se hrane isključivo na plitko poplavljenim područjima (male bijele čaplje, žute čaplje, blistavi ibisi, razne vrste ćurlina…)
PP Vransko
Kada je livada poplavljena na njoj se često mogu vidjeti ptice kako se hrane

Volonterska akcija obnove vlažnog staništa koje livadu ponovno pretvaraju u bogato hranilište za brojne vrste ptica Vranskog jezera održat će se 3. listopada 2020. godine od 9 do 14 sati u neposrednoj blizini ornitološke postaje i Info centra Crkvine.
Volonterska akcija poravnanja livade održat će se u sklopu proslave Dana Parka prirode Vransko jezero.

Prijave do 1. listopada

Uključite se u aktivnosti obnove vlažnog staništa koje livadu vraćaju u bogato hranilište za brojne vrste ptica koje su prisutne na Vranskom jezeru, a koje se hrane isključivo na plitko poplavljenim područjima (male bijele čaplje, žute čaplje, blistavi ibisi, razne vrste ćurlina…).
Poplavna livada nalazi se uz drvenu poučnu stazu i Info centar Crkvine u ornitološkom rezervatu. Kada je poplavljena, na njoj se često može vidjeti mala bijela čaplja kako se hrani. Volonteri će uz pomoć alata (motike, grablje, štihače) kopati zemlju i zatrpavati rupe na livadi kako bi poravnali neravan teren i na taj način pripremili teren i omogućili pravilnu košnju u narednim godinama. Livade su nastale utjecajem čovjeka. Ako se ne održavaju košnjom ili ispašom, dolazi do zarastanja. Alat za rad osigurava Park, a volonteri trebaju ponijeti rezervnu obuću za rad u blatnim uvjetima i dovoljno vode za piće. U 9 sati je okupljanje volontera kod Info centra Crkvine, do 12:30 sati predviđen je rad na poravnavanju livade, zatim je ručak, a od 13:30 sati na programu je adrenalinski park.
Okrjepa za volontere će biti osigurana te će volonteri biti nagrađeni ulaznicama u adrenalinski park koji se nalazi u neposrednoj blizini Info centra Crkvine.
Zainteresirani volonteri trebaju se prijaviti najkasnije do 1. listopada do 12 sati na email strucna.sluzba@pp-vransko-jezero.hr ili telefon 023/383-181.

Projekt financira EuroNatur

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero u suradnji s Udrugom Biom započela je s projektom očuvanja vlažnih livada na Vranskom jezeru. Cilj projekta je obnoviti vlažnu livadu na Vranskom jezeru koja je ugrožena zarastanjem te zajednički izraditi plan za dugoročno upravljanje vlažnim livadama. Projekt financira EuroNatur, neprofitna zaklada utemeljena s ciljem zaštite europske prirodne baštine. Kroz projekt se provode aktivnosti košnje, ručnog uklanjanja nepoželjne vegetacije kojom vlažna livada zarasta, stvaranje zelene barijere presadnjom i poravnavanje grbavog i degradiranog terena te će se izraditi plan košnje i održavanja vlažnih livada Vranskog jezera.
Okrjepa za volontere će biti osigurana te će volonteri biti nagrađeni ulaznicama u adrenalinski park koji se nalazi u neposrednoj blizini Info centra Crkvine u Parku prirode Vransko jezero. Zainteresirani volonteri trebaki se prijaviti najkasnije do 1. listopada do 12 sati na email strucna.sluzba@pp-vransko-jezero.hr ili telefon 023/383-181!

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Uređuje se prostor za izradu tradicionalnih samostanskih baškotina

25. rujna 2020. u 09:38
U dijelu Benediktinskog samostana sv. Margarite u Pagu
U toj zgradi je već uređen izložbeni prostor u kojem su postavljene umjetnine i relikvije iz samostanske riznice. Sada se uređuje prizemlje zgrade u kojem će biti prostor za izradu tradicionalnih samostanskih proizvoda, baškotina i raznih slastica
Radio PAG
Radove na uređenju Benediktinskog samostana svete Margarite podržao je Grad Pag, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i donatori

U Benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu radi se na uređenju zgrade u Koludraškoj ulici. U toj zgradi je već uređen izložbeni prostor u kojem su postavljene umjetnine i relikvije iz samostanske riznice. Sada se uređuje prizemlje zgrade u kojem će biti prostor za izradu tradicionalnih samostanskih proizvoda, baškotina i raznih slastica. Uz to, u prizemlju bi se trebao nalaziti i prostor za prodaju tih proizvoda. U proteklih tridesetak godina Benediktinski samostan svete Margarite u Pagu u velikoj mjeri je obnovljen, uređen je krov, unutarnji prostor, vanjski zidovi, dvorišni dio i zgrada u Koludraškoj ulici koja je u vrijeme nacionalizacije bila uzeta samostanu. Radove na uređenju Benediktinskog samostana svete Margarite podržao je Grad Pag, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, donatori iz Hrvatske, Italije i Francuske.
Benediktinski samostan svete Margarite izgrađen je 1318. godine u današnjem Starom gradu. Nalazio se sjeveroistočno od Zborne crkve Uznesenja Marijina, a temelji tadašnjeg samostana i danas su vidljivi. Pažani su se 18. rujna 1474. godine preselili u novi grad Pag, ali benediktinke su još neko vrijeme ostale u napuštenom gradu. U novom gradu Pagu Benediktinski samostan svete Margarite i samostanska crkva Marijinog Navještenja izgrađeni su 1483. godine.
U samostanu se čuvaju brojni umjetnički predmeti, djela umjetničkog obrta, slikarstva i skulpture. U Benediktinskom samostanu svete Margarite nastala je paška čipka, a paške benediktinke bile su prve učiteljice šivanja paške čipke. Utemeljile su prvu školu za djevojke i stoljećima besplatno poučavale u čitanju, pisanju, kršćanskom odgoju i šivanju čipke. (Radio Pag)

Kategorija: 
✇ Zadarski list

HT PREMIJER LIGA Zadru derbi kao test mogućnosti, Ciboni u službi pripremne utakmice

25. rujna 2020. u 09:21
Momčad Veljka Mršića u Krešinom domu (18 sati) dočekuje Cibonu u sklopu 2. kola
Ovo će nam biti prva baš jaka utakmica i mogu reći da sam osobno baš željan ove utakmice protiv takvog protivnika da vidim koliko možemo. Nismo imali priliku pogledati neku njihovu utakmicu, ali smo ih zato mi u zadnje vrijeme odigrali dosta i što se toga tiče u nekoj smo prednosti pred večerašnji susret - kazao je Veljko Mršić
Zvonko KUCELIN
DOSTA ĆE OVISITI I O NJIHOVOJ INSPIRACIJI - Domagoj Vuković i Roko Prkačin

Najveći rival Zadra zagrebačka Cibona danas će s početkom u 18 sati biti gost Krešinog doma u sklopu 2. kola HT Premijer lige. Nije bilo Cibosa na Višnjiku još od 15. veljače i finalne utakmice Kupa Krešimira Ćosića kad je Jusupova momčad nadjačala Velićeve trupe i podigla prvi trofej u zrak nakon dugih 12 godina čekanja. Prošlo je od tog slavnog trenutka preko sedam mjeseci za vrijeme kojih su se dogodile i velike promjene, posebno vezano za pandemiju koronavirusa i tešku prilagodbu košarke novim »normalnim uvjetima«, ali i bitno su se izmijenili rosteri najjačih hrvatskih klubova.

Zadar u prednosti

Zadar je pod vodstvom novog trenera Veljka Mršića ušao u sezonu s mnogo novih lica u svlačionici pokazavši da će barem što se tiče domaćih natjecanja igrati vrlo bitnu ulogu. Donekle je potvrda te teze i deklasiranje Šibenke u 1. kolu, dok su se pod Tornjem ove sezone odlučili okrenuti mladim i vrlo potentnim igračima pa je trener Cibosa Ivan Velić dobio »u ruke« zanimljivu momčad u kojoj će se najviše pažnje posvetiti nebrušenim draguljima hrvatske košarke: Roku Prkačinu, Toniju Nakiću i Mateju Drežnjaku. Taj trolist bit će udarna igla Cibone u budućem razdoblju uz još također mlađahne Krešimira Radovčića i Matu Vucića, a njima je pridodana kvaliteta i iskustvo igrača koji su zagazili u četvrto desetljeće života poput Ivana Novačića, Josipa Bilinovca, Kristijana Krajine, Igora Marića te američkog razigravača Ronalda Moorea. Klasični spoj iskustva i mladosti koji će sigurno kako sezona bude odmicala nalikovati podmazanom stroju kako nas je već Cibonin trener Velić navikao. No, zato je relativno tajanstveno što to mogu ponuditi najjače hrvatske momčadi u svom prvom međusobnom sudaru, prvom od mnogih koji se očekuju ove sezone, što u domaćim natjecanjima što u ABA ligi. U stožeru Zadra često ističu da im još uvijek nedostaje pravi test njihovih mogućnosti, plaču za jačim protivnikom, a u tom pogledu im je večerašnji takmac dolazi kao naručen kako bi provjerili gdje se nalaze u ovom trenutku, dok je Cibonu pošteno izmučila korona koje su se na sreću uspjeli konačno riješiti u tjednu prije utakmice na Višnjiku. Upravo taj detalj daje domaćem sastavu puno veće šanse za trijumf, a da su njegovi igrači u ulozi favorita ne skriva ni Veljko Mršić koji će danas po prvi puta u najvećem hrvatskom derbiju biti na zapadnoj klupi, onoj na kojoj je tradicionalno stacionirana domaća momčad.

Carter još ne igra

- To je derbi, uvijek je bio i uvijek će biti. Vidjet ćemo, teško je nešto prognozirati. Cibona već dugo vrijeme nije igrala natjecateljsku utakmicu, no pripremaju se već desetak dana za nas. Nismo imali priliku pogledati neku njihovu utakmicu, ali smo ih zato mi u zadnje vrijeme odigrali dosta i što se toga tiče u nekoj smo prednosti pred večerašnji susret – kazao je trener Zadra u iščekivanju derbija koji će stručnom stožeru s Višnjika poslužiti kao idealan lakmus papir. Dosad su s druge strane, osim Splita koji ih je i pobijedio u jednoj pripremnoj, imali sve kvalitativno nedostojne protivnike i u tom smislu hrvatski derbi je stigao u najboljem trenutku, a još će ga začiniti i prisustvo publike, makar taj broj neće biti veći od tisuću.
- Ovo će nam biti prva baš jaka utakmica i mogu reći da sam osobno baš željan ove utakmice protiv takvog protivnika da vidim koliko možemo. Još uvijek nam nije u sastavu Justin Carter koji je stigao tek jučer u Zadar. Ozlijeđen je Filip Vujičić, no svi ostali su na broju i spremni. Ovo je i prva utakmica s određenim brojem gledatelja, očekujem da će ih biti oko tisuću što će nama biti velika podrška i vjetar u leđa. Naravno, očekujem da ćemo odigrati jednu dobru utakmicu, da ćemo biti prava momčad i kao što sam već rekao kad sam dolazio u Zadar očekujem da će naši navijači biti zadovoljni s odnosom prema dresu kojeg nosimo - zaključio je u Mršić.


Prkačin: Najveći mi je gušt igrati u Zadru

Osim što je u hrvatskom derbiju u službi Zadra, Veljko Mršić će imati jedinstvenu priliku vidjeti »in flagranti« mnoge svoje štićenike u reprezentaciji. Uz igrače Zadra: Darka Planinića, Dominika Mavru i Domagoja Vukovića te Martina Junakovića koji su u širem krugu kandidata za nacionalnu vrstu, sigurno će izbornika, kao i svekoliku sportsku javnost, najviše intrigirati što mogu Roko Prkačin, Toni Nakić i Mateo Drežnjak. Iznimno talentirani igrači koji su još i potpuno zeleni, a na njima će se graditi igra Cibone ove sezone. Dolazak u Zadar na pravi derbi imao je priliku dosad osjetiti tek Prkačin koji će i sam priznati da guštira igrati na Višnjiku, pogotovo kad je krcat.
- Zadar je sam po sebi veliki motiv, pogotovo što će u dvorani imati i podršku određenog broja svojih navijača. Opet s druge strane najveći mi je gušt kad dolazimo na parket Višnjika i onda krenu zvižduci i urlanje s tribina. Rijetko se viđa takva atmosfera na našim prostorima, pogotovo u hrvatskim dvoranama koje su i bez korone praktički uvijek prazne. U Zadar kad dođeš je potpuno drugačije, još se sjećam živo finala Kupa u veljači kad je bilo preko devet tisuća ljudi, velika je to razlika i izuzetan gušt za igrati, bez obzira što su svi protiv tebe - istaknuo je Prkačin koji u Krešin dom stiže kao novi kapetan Cibone dok je sličnu katarzu kao igrač Šibenke znao na Višnjiku prolaziti Toni Nakić. Večeras će po prvi puta imati priliku doživjeti susret sa zadarskom publikom u dresu Cibone.
- Sigurno će Zadar igru zasnivati na spuštanju lopte na Darka Planinića i na pick igri između Mavre i Planinića. Njih dvojica nam predstavljaju najveću prijetnju uz Gilberta koji je standardno dobar. Mislim da moramo nametnuti svoj ritam i očekujem da ćemo biti gladniji od Zadra jer nam je to prva utakmica nakon dugo vremena. Trebat ćemo ih slomiti tom našom energijom i željom za igrom - kazao je Nakić.


KK Jazine Arbanasi službeno postaje druga momčad KK Zadar

KK Zadar i KK Jazine Arbanasi potpisali su u srijedu višegodišnji ugovor, na temelju kojeg seniorska momčad Jazina službeno postaje druga momčad KK Zadar. Tako će 12 mladih igrača Zadra, uz samo tri do četiri iskusnija igrača igrati Prvu ligu počevši od ove sezone. Cilj ovog projekta jest razvoj mladih i talentiranih igrača, koji će na ovaj način skupiti puno iskustva igrajući ozbiljnu seniorsku košarku. Ubuduće će Jazine Arbanasi u svim natjecanjima nastupati pod imenom KK Jazine-Zadar II. O svemu ostalom zadarska javnost će biti upoznata na posebnoj press konferenciji koja će se uskoro sazvati.
»Ovo je jedan logičan slijed događaja s obzirom na to da smo prošle godine krenuli s KK Pet Bunara, gdje smo prepoznali mogućnost razvoj mladih igrača. Takva će situacija biti i s Jazinama, dakle u tom klubu ćemo razvijati naše mlade igrače. To će biti ekipa sastavljena od juniora i mlađih seniora koji će u prvoj ligi imati veću priliku za dokazivanje. Glavni cilj je razvoj mladih igrača kako bi jednog dana zaigrali u prvoj ekipi«, kazao je direktor Zadra Željko Žilavec. (kkzadar.hr)


Boykins više nije igrač Zadra

U iščekivanju Justina Cartera na Višnjiku su i službeno objavili preko klupskog facebook profila da Jacobi Boykins nije više član Zadra i da je s njim sporazumno raskinuta suradnja. Boykins je kratko boravio u Zadru te je odigrao četiri pripremne utakmice, no pokazao se »mačkom u vreći« jer je po navodima trenera Mršića došao nespreman i s očitim manjkom kilograma. KK Zadar je Jacobiju zaželio svu sreću u nastavku njegove karijere.


Raspored 2. kola

Zadar - Cibona (18 sati), Šibenka - Sonik Puntamika (subota, 17), Hermes Analitica - A.O. Škrljevo, Dubrava Furnir - Vrijednosnice Osijek, Split - Alkar, Zabok - Gorica.


»Očekujem da ćemo odigrati jednu dobru utakmicu, da ćemo biti prava momčad i kao što sam već rekao kad sam dolazio u Zadar očekujem da će naši navijači biti zadovoljni s odnosom prema dresu kojeg nosimo
Veljko Mršić

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Udruga slijepih radi na projektu vrijednom pola milijuna kuna

25. rujna 2020. u 09:13
»Zajedno, aktivno, ravnopravno« projekt inkluzije i pomoći pri zapošljavanju
Glavni cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti slijepih osoba i unaprjeđenje kvalitete njihovog života kroz pružanje različitih socijalnih usluga i aktivnosti. Korisnicima ovog projekta, osobama s oštećenjem vida pruža se mogućnost stjecanja novih znanja i vještina kroz poticanje samostalnosti, neovisnosti te kroz ostvarenje društvenih kontakata sudjelovanjem na različitim kreativnim, rekreativnim, kulturnim i drugim aktivnostima, kažu u Udruzi
Petar FABIJAN
Problem slijepih osoba nije samo sljepoća, već i slaba uključenost u društvo

Na nedavnoj tribini »Integracija slijepih i slabovidnih osoba u društveni život zajednice - Zajedno, aktivno, ravnopravno!« zadarska Udruga slijepih istaknuta je kao primjer u povlačenju EU sredstava. Hvalevrijedan projekt na kojemu trenutno rade pomoći će njihovim članovima u rješavanju najvećeg problema - socijalnoj uključenosti.
Naime, zahvaljujući novom rukovodstvu Udruga je sve prisutnija u javnosti, a već mjesecima rade i na projektima kojima će aplicirati na sredstva EU-a. Trenutno rade na iznimno važnom projektu pod nazivom »Zajedno, aktivno, ravnopravno!« kojega financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
U Udruzi tako saznajemo da je provedba projekta započela još 1. lipnja 2020. godine i trajat će sve do 31. svibnja 2023. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.000 kuna, a svakako valja spomenuti i partnere na projektu: Grad Zadar, Znanstvenu knjižnicu Zadar, Udrugu slijepih Šibensko-kninske županije, Udrugu »EKO-Zadar«, Zadarski plesni ansambl te Centar za socijalnu skrb Zadar - podružnica Obiteljski centar.

Unaprjeđenje kvalitete njihovog života

U Udruzi također napominju kako su upravo zbog ovih projekata zaposlili i izvoditeljicu projektnih aktivnosti, Martu Pleško, koja je dosad djelovala kao volonterka.
- Glavni cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti slijepih osoba i unaprjeđenje kvalitete njihovog života kroz pružanje različitih socijalnih usluga i aktivnosti. Korisnicima ovog projekta, osobama s oštećenjem vida pruža se mogućnost stjecanja novih znanja i vještina kroz poticanje samostalnosti, neovisnosti te kroz ostvarenje društvenih kontakata sudjelovanjem na različitim kreativnim, rekreativnim, kulturnim i drugim aktivnostima. Radionice osvještavanja pokreta, neverbalne komunikacije i vježbe orijentacije provodit će izvoditeljice aktivnosti, Josipa Štulić iz Zadarskog plesnog ansambla, a radionice kuhanja, izrade prirodne kozmetike, te edukacije o važnostima ekološke proizvodnje, provodit će Željka Jurlina iz Udruge »EKO-Zadar«, kaže Pleško.
Nastojeći što više čimbenika uklopiti u projekt »Zajedno, aktivno, ravnopravno!« ovih su dana u prostorijama Udruge održali i edukaciju za partnere na kojoj su gostujući predavači bili djelatnici Hrvatskog saveza slijepih, zatim Andreja Veljača, izvršna direktorica Saveza, Mladen Menićanin, djelatnik EKONOMAT-a te defektologinja Vinka Hrgovčić Cvetko. Predstavnike partnerskih organizacija upoznali su sa specifičnostima rada s osobama s oštećenjem vida dajući im smjernice za adekvatan pristup prilikom izvođenja raznih projektnih aktivnosti, ističe voditeljica projekata Ana Perica.

Osvješćivanje javnosti o pravima slijepih

- Održali smo i javnu tribinu za građanstvo u atriju Gradske knjižnice Zadar na kojoj je Andreja Veljača sudionike upoznala s djelatnošću Hrvatskog saveza slijepih, projektima koje Savez provodi te pravima koja ostvaruju osobe s oštećenjem vida. Mladen Menićanin govorio je o pomagalima za osobe s oštećenjem vida, a Vinka Hrgovčić Cvetko o pružanju psihosocijalne podrške slijepim i kasnije oslijepljelim osobama. Mladen Bajlo, predsjednik Udruge slijepih Zadarske županije, upoznao je sudionike s djelatnošću Udruge. Ja sam, kao voditeljica projekata, govorila o projektima u provedbi, dok je Marta Pleško, izvoditeljica projektnih aktivnosti na projektu »Zajedno, aktivno, ravnopravno!« predstavila spomenuti projekt. Na kraju su i predstavnici partnerskih organizacija ukratko prezentirali na koji način će ostvarivati suradnju s Udrugom, kaže Perica o svim aktivnostima koje provode radi realizacije najnovijeg projekta i pomoći svojim članovima.
Tribinom su izuzetno zadovoljni s obzirom da su joj se, osim članova, odazvali i predstavnici srodnih udruga te drugi zainteresirani sudionici koji su aktivno sudjelovali u raspravi:
- Javna tribina predstavlja jedan oblik promicanja važnosti i svijesti o uključivanju osoba s oštećenjem vida u djelovanje šire društvene zajednice, radi čega nam je iznimno drago da smo unatoč epidemiološkoj situaciji uspjeli održati ovaj događaj, poručuju na kraju iz Udruge.


Bajlo: Bez projekata naša udruga nema budućnosti

Udruga slijepih Zadarske županije doživjela je velik pomak u radu otkako ju je preuzeo novi predsjednik Mladen Bajlo koji ovih dana sa svojom vrijednom ekipom radi na što većem uključenju članova u društvenu i radnu zajednicu.
- Riječ je o trogodišnjem projektu na kojemu radimo zajedno s našim partnerima, počevši od Grada Zadra, pa do ostalih kojima se i ovim putem zahvaljujem na pomoći u uključenju naših članova u društvo. Oni su godinama izolirani zbog svoje sljepoće, a ovaj je projekt važan upravo zbog njihovog što samostalnijeg uključivanja u rad i zajednicu, ali i bavljenje aktivnostima. Jer problem slijepih osoba nije samo sljepoća, već i slaba uključenost u društvo, što upravo ovim projektom želimo promijeniti.
Projektima smo se zapravo pokrenuli jer smo shvatili da naša udruga bez njih nema budućnosti. Zaposlili smo dvije mlade i obrazovane osobe koje rade na projektima i sve više se uključujemo u rad zajednice, poručuje Bajlo.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

UZ PRISILU I PRIJETNJE Tjerali 56-godišnjaka na prosjačenje u Zadru

25. rujna 2020. u 09:01
Uhićeno dvoje Zagrepčana
Zvonko KUCELIN/Ilustracija

 

Zagrebačka policija prijavila je u četvrtak 36-godišnjaka i 26-godišnjakinju koje sumnjiči da su, uz prisilu i prijetnje, tjerali 56-godišnjaka na prosjačenje u Zagrebu i dalmatinskim gradovima.
Policija sumnja da je 36-godišnjak, od veljače 2018. do 21. rujna ove godine, oštećenom osigurao smještaj u Zagrebu te uporabom sile i prijetnje ostvario nadzor nad njime i tjerao ga na prosjačenje.
Osumnjičeni je 56-godišnjaka svakodnevno odvozio na parkirališta ispred trgovačkih centara na području Zagreba, a tijekom ljetnih mjeseci na područje dalmatinskih gradova od Zadra do Dubrovnika, gdje ga je nadzirao kako ne bi pobjegao. U nadzoru 56-godišnjaka pomagala mu je i 26-godišnjakinja, dodala je policija.
Novac dobiven od prosjačenja osumnjičeni je zadržavao za sebe, dok je oštećenom kupovao samo osnovne namirnice. U slučajevima kada nije bio zadovoljan iznosom isprošenog novca, osumnjičeni je tukao oštećenog što je kod 56-godišnjaka dodatno pojačalo strah za život i stavilo ga u odnos ovisnosti prema osumnjičenom.
Uz to oduzeo mu je i osobnu iskaznicu kako bi imao nadzor nad njim, a tijekom dana bi ga u više navrata nazivao kako bi provjerio koliko je isprosio novca.
Policija je za 56-godišnjaka incirala pružanje pomoći sukladno Nacionalnom planu za suzbijanje trgovanja ljudima, a osumnjičeni su po dovršenom kriminalističkom istraživanju, uz posebno izvješće, predani pritvorskom nadzorniku.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Plaće dogodine neće padati, mirovine će se usklađivati

25. rujna 2020. u 08:42
PROJEKCIJE PRORAČUNA - Vlada ne vidi put iz krize u radikalnom rezanju državne potrošnje
Za čak 1,3 milijarde kuna povećavaju se rashodi za zaposlene, dok će trošak mirovina u sljedećoj godini biti 1,2 milijarde kuna veći nego u ovoj godini. No, zasad je neizvjesno hoće li se u sljedećoj godini nastaviti dio mjera za očuvanje radnih mjesta, a ministar Marić kaže da Vlada i za tu mogućnost »ostavlja manevarski prostor«
Damir ŠKOMRLJ
Kolika će biti financijska injekcija za pokrivanje dugova u zdravstvu, znat će se nakon razgovora sa socijalnim partnerima

Vladine proračunske projekcije po kojima će već u sljedećoj godini BDP rasti po stopi od pet posto, dok bi u 2022. i 2023. godini rast trebao biti iznad tri posto, temelje se na tome da više neće biti novog zaključavanja gospodarstva, ali sama Vlada u smjernicama za izradu proračuna za sljedeće tri godine priznaje da je ta dinamika izlaska iz krize i oporavka izložena neizvjesnosti.
U dokumentu se navodi da je »i dalje prisutna iznimno izražena razina neizvjesnosti, koja proizlazi iz više izvora i koja nije u znatnijoj mjeri smanjena u odnosu na projekcije iz travnja«. Ogradila se Vlada i tako što priznaje da je njezin makroekonomski scenarij izložen snažnim rizicima, pretežito negativnim. Tako se na prvom mjestu navode rizici koji proizlaze iz neizvjesnosti vezanih uz epidemiološku situaciju, ali se napominje i to da je iznimno nizak rizik daljnjih epidemioloških mjera sa značajnijim negativnim gospodarskim učincima, kako u EU-u, tako i u Hrvatskoj. Drugim riječima, Vladin se plan temelji na tome da novog zaključavanja gospodarstva neće biti ni u Hrvatskoj, ni u ostalim članicama Europske unije.

Bez iznenađenja

No, raspletu u kojem bi oporavak u Hrvatskoj započeo već sljedeće godine, a razinu BDP-a iz 2019. godine Hrvatska bi dosegnula 2023. godine, prijete i globalna kretanja u realnoj gospodarskoj i financijskoj sferi, a tomu se dodaje i domaći rizik koji je povezan s utjecajem turizma na domaće gospodarstvo. No, nitko u Banskim dvorima, kao uostalom ni u jednoj vladi u svijetu, nema kristalnu kuglu da bi mogao, primjerice, procijeniti kad će svijet dobiti cjepivo i tako iz priče isključiti glavni rizik, onaj epidemiološki. U Vladi su smjernice odlučili napraviti na pretpostavci da će stanje biti bolje nego ove godine, a velikih iznenađenja u Vladinim proračunskim planovima doista nema.
Tako je Vlada prognozirala da će u sljedećoj godini proračunski prihodi biti veći od 147 milijardi kuna, što je 20 posto ili 26 milijardi kuna više nego u ovoj godini. Hrvatska će, vjeruju u Vladi, dogodine imati prihode veće nego u pretkriznoj 2019. i to za čak osam milijardi kuna. Najvećim dijelom u Vladi tu prognozu temelje na procjeni da će porezni prihodi donijeti čak 80 milijardi kuna, 14 više nego ove godine, i da će tek dvije milijarde kuna biti manji nego lani. Iz različitih europskih fondova nagodinu država planira povući čak 25 milijardi kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, i gotovo 11 milijardi kuna više nego lani. Taj ambiciozni plan uključuje i povlačenje novca iz europskog fonda za oporavak »EU sljedeće generacije«. Upravo su investicije iz EU fondova u Vladinim smjernicama označene kao »pozitivan rizik« ostvarenja planiranih projekcija.
U Vladi predviđaju i znatno veću potrošnju u sljedećoj godini, pa će rashodi biti 157,7 milijardi kuna ili čak 10,6 milijardi kuna više nego ove godine. Ovaj put, a bilo je to jasno i iz prvih Vladinih poteza nakon početka pandemije, Hrvatska iz krize očito neće pokušati izaći radikalnim rezanjem državne potrošnje, primjerice plaća i mirovina koje su najveće stavke u proračunu.

Manevarski prostor

Dobrim dijelom povećanje rashoda odnosi na veći doprinos proračunu EU-a, ali još i više na domaću komponentu za financiranje projekata koji dobivaju novac iz EU fondova, što je ukupno 6,8 milijardi kuna. No, rastu i oni rashodi koji se financiraju iz izvornih prihoda i to za 3,3 milijarde kuna, pa tako Vlada za čak 1,3 milijarde kuna povećava rashode za zaposlene. Na pitanje hoće li plaće doista rasti ili je tu tek ukalkuliran rast od 0,5 posto za godine staža, te dio plaća koji se financira iz europskog proračuna, potpredsjednik Vlade i ministar financija nije odgovorio. Kazao je tek da plaće ne bi trebale padati i da je u rashode sigurno ukalkulirano povećanje za godine staža, a da o ostalim detaljima ne može govoriti prije razgovora sa socijalnim partnerima. Sličan je odgovor bio i na pitanje o tome kolika će biti intervencija države, odnosno financijska injekcija za pokrivanje dugova u zdravstvu do kraja godine.
Uz to, napomenuo je ministar da se značajno povećavaju i rashodi za mirovine, a iz smjernica se može vidjeti da će trošak mirovina u sljedećoj godini biti 1,2 milijarde kuna veći nego u ovoj godini, što znači da Vlada nema planove o obustavljanju indeksacije, odnosno usklađivanja mirovina, što je bio jedan od prvih poteza za vrijeme globalne financijske krize. No, zasad je neizvjesno hoće li se u sljedećoj godini nastaviti dio ovogodišnjih mjera za očuvanje radnih mjesta, a ministar Marić kaže da će to ovisiti o razvoju situacije, ali da Vlada i za tu mogućnost »ostavlja manevarski prostor, kao što je činila i do sada«.
Na kraju bi minus u državnoj blagajni s ovogodišnjih 25 milijardi kuna trebao pasti na nešto više od deset milijardi kuna, što znači da bi deficit konsolidiranog proračuna u sljedećoj godini bio 3,2 posto, čime bi se gotovo uklopio u europska pravila koja zagovaraju deficit do najviše tri posto, a plan je Vlade već od sljedeće godine započeti i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.


POZITIVAN RIZIK

Iz različitih europskih fondova nagodinu država planira povući čak 25 milijardi kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, i gotovo 11 milijardi kuna više nego lani. Taj ambiciozni plan uključuje i povlačenje novca iz europskog fonda za oporavak »EU sljedeće generacije«

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zatvorena vrata nekih varoških kafića i konobari na neobičnoj pauzi

25. rujna 2020. u 08:36
4 DO 12 - Dio zadarskih ugostitelja priključio se prosvjednoj akciji
Smatram da nam podjele među ugostiteljima ne trebaju već svi moramo biti složni. Prihvaćam da se netko ne slaže s ovim što smo napravili, ali isto tako smatram da nemamo vremena za sjedenje i razgovaranje i da nešto moramo napraviti odmah. Možda ovim ugostiteljima koji se nisu priključili nije potrebna pomoć, možda se ne slažu s načinom na koji želimo doći do cilja, ali ovo sredstvo opravdava cilj - spašavanje radnih mjesta, naglasio je Smokrović
Vedran SITNICA
Plakati - »Zatvorimo danas kako bismo ostali otvoreni sutra«

Brojni Zadrani jučer su u podne izašli na dnevnu pauzu i po dobrom starom običaju otišli popiti kavu u neki od kafića na Poluotoku. Međutim, velik broj njih jučer nije mogao uživati u ovoj rutini jer su se brojni zadarski ugostiteljski, posebno oni na potezu od Četiri kantuna prema Varoši, priključili prosvjednoj akciji nazvanoj 4 do 12 te su zatvorili svoje lokale od 11.56 do 12.56.
Ovim potezom zadarski su se ugostitelji pridružili kolegama iz Splita, ali i onima iz Istre koji su već prosvjedovali i tražili porezno rasterećenje s razinom oporezivanja koja je, kako su rekli, realna i otvara put oporavku. Njihovi zahtjevi su napisani na plakatima koje su polijepili po izlozima svojih ugostiteljskih objekata i na kojima je navedeno kako od odgovornih institucija traže obustavu naplate PDV-a do 1. ožujka 2021. godine te trajnu preferencijalnu stopu na hranu, a što prema Zakonu o hrani, uključuje jelo, kavu, pivo, sokove, vodu i vino - od 13 posto ili 10 posto. Također, traže i pristup kreditnim linijama HAMAG BICRO-a za likvidnost te HBOR-a za investicije.
Prošetali smo jučer kroz Varoš te naišli na zatvorena vrata i zaposlenike koji su odmarali u ovoj neobičnoj pauzi.

Poslana poruka

- Naš objekt se otvara tek od 12 sati, ali pridružili smo se kolegama iz solidarnosti te ćemo otvoriti tek u 12.56 sati. Naša sezona je inače trajala devet mjeseci te smo zatvarali samo tijekom tri zimska mjeseca. Međutim, ove godine smo s radom počeli tek u lipnju, za razliku od uobičajenih godina kad smo otvarali već od ožujka. Mislim da je pred nama tek teško razdoblje i da će ovo biti jedna jako duga zima, rekao nam je Dalibor Dobrijević koji već osam godina radi u restoranu Canzona u zadarskoj Varoši. Dodao je kako ova situacija pokazuje kako je Hrvatska zemlja uslužnih djelatnosti umjesto da je zemlja proizvodnih djelatnosti. Smatra kako je ova kriza pokazala kako ovo stanje nije realno te se nešto mora promijeniti.
I terase Kulta i Dišpeta jučer su u podne zjapile prazne, a djelatnici su sjedili za razliku od uobičajenih dana kad u podne sve vrvi radnicima koji su došli na kavu ili srednjoškolcima i studentima.
I djelatnike obližnje pizzerije Crazy Pizza našli smo na klupi ispred lokala.
- Protestiramo jer smatramo da bi nam Vlada trebala dodatno pomoći, a posebno što se tiče reprogramiranja kredita. Ovim prosvjedom šaljemo poruku da se reguliraju zakoni zbog kojih je došlo do ove situacije, rekao nam je Kristijan Preklushaj, sin vlasnika lokala Crazy Pizza. Pojasnio je kako imaju četvero zaposlenih te kako je iza njih sezona koja je bila lošija od prethodnih. Ipak, dodaje, poslovali su prihvatljivo.
Nakon Varoši zaputili smo se prema Četiri kantuna te smo naišli na istu sliku - kafići oblijepljeni plakatima kojima upozoravaju da tijekom sat vremena nikoga neće posluživati. Na štekatima tek pokoja mušterija koja ispija od prije naručenu kavu.
Vinko Smokrović, vlasnik restorana pizzerije 4 kantuna također se priključio ovoj akciji jer smatra da je ovo dobar način da se odgovorni upozore na brojne probleme s kojima se ugostitelji suočavaju.
- Priključili smo se jer smatram da je stvarno situacija prošla 5 do 12, odnosno da hitno moramo pomoći ugostiteljima kako bi spasili radna mjesta. Ja imam 33 radnika i radim cijelu godinu. Inače, sama špica sezone koja je trajala samo mjesec dana je u jednom lokalu bila kao i prethodne godine, dok je u drugom bila lošija za gotovo 40 posto. Međutim, to je jako malo prometa da bismo mogli raditi cijelu godinu. Inače, ima još dosta do kraja godine i mislim da će pad prometa biti i do 50 posto, rekao nam je Vinko Smokrović.

Zatvaranje lokala, otpuštanje radnika

Ističe kako je ovo neuobičajena situacija jer nitko nije naviknuo da privatnici i ugostitelji štrajkaju.
- Moj susjed u 40 godina nikada nije zatvorio svoj lokal i danas je to napravio na jedan sat. Ovo je zaista teško vrijeme, možda čak i teže nego što je bilo nakon Domovinskog rata. Smatram da nam podjele među ugostiteljima ne trebaju već svi moramo biti složni. Prihvaćam da se netko ne slaže s ovim što smo napravili, ali isto tako smatram da nemamo vremena za sjedenje i razgovaranje i da nešto moramo napraviti odmah. Možda ovim ugostiteljima koji se nisu priključili nije potrebna pomoć, možda se ne slažu s načinom na koji želimo doći do cilja, ali mislim da ovo sredstvo opravdava cilj - spašavanje radnih mjesta, naglasio je Smokrović. Upozorava ukoliko se nešto hitno ne promijeni da će velik broj ugostitelja biti prisiljen otpustiti ljude.
- U slučaju da mi stvarno budemo prisiljeni zatvoriti i otpuštati ljude to će biti ogroman trošak za državu. To će financijski biti puno gore nego subvencija na kamate na kredite ili što će iznositi pad PDV-a. Naime, otići će nam ljudi, nećemo platiti porez i prirez, nećemo platiti doprinose, a država će tim ljudima morati davati naknadu preko Zavoda za zapošljavanje. O kolikom je novcu riječ najbolje dokazuje moj slučaj. Ukoliko ja zatvorim lokal to bi bilo oko 1,5 milijuna kuna za period od 1. studenog do 1. travnja. Ovo je ogroman novac, naglasio je Smokrović.
Za kraj je istaknuo i pohvalio dosadašnje poteze Vlade, a posebno Grada Zadra koji je izašao u susret te smanjio ili u potpunosti oprostio najam poslovnih prostora. Smatra da je ovo dobar i pravi put kako bi se spasili ugostitelji i da im se olakša poslovanje tijekom zimskih mjeseci.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

»Koronavirus zatvorio dvorane u Biogradu, najgore prošli najmlađi«

25. rujna 2020. u 08:28
EUROPSKI TJEDAN SPORTA - I biogradski klubovi bi ga obilježili, ali nisu u mogućnosti
Grad Biograd i 21 klub koji djeluje u ovom gradu rado bi se pridružili Europskom tjednu sporta, ali izgleda da neće moći. Naime, preporuka biogradskog Stožera civilne zaštite je ne dati dvoranu u osnovnoj i srednjoj školi u korištenje za klubove koji djeluju i rade u gradu. Mlađim dobnim skupinama ostaje da vježbaju »putem video igrica« u svom domu, kazao je prof. Zvonimir Petrović, viši trener rukometa iz Biograda na Moru
Gumirano višenamjensko igralište kod osnovne škole

U tijeku je Europski tjedna sporta, koji traje od 23. do 30. rujna. Tjedan sporta namijenjen je svima bez obzira na dob ili tjelesnu pripremljenost. Ova europska kampanja ima cilj inspirirati Europljane da budu aktivni tijekom Tjedna sporta te ih ohrabriti da ostanu aktivni tijekom cijele godine. Europski tjedan sporta na zagrebačkom Jarunu otvorio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je potom s djecom na otvorenom zaigrao hokej.
- Uz slogan# BeActive, Tjedan sporta je od izuzetne važnosti kako za Grad Biograd na Moru tako i za Zadarsku županiju. Radi se o inicijativi Europske komisije u sklopu programa Erasmus +Sport koja se već šestu godinu obilježava širom Hrvatske u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, kazao je prof. Zvonimir Petrović, viši trener rukometa iz Biograda na Moru.
Naime, bavljenje tjelesnom aktivnošću jedan je od najlakših i najljepših načina kako možemo brinuti o našem zdravlju i to je poruka ovogodišnjeg slogana # BeActive. Nažalost, pokazatelji o tome koliko se kao nacija bavimo tjelesnom aktivnošću na otvorenom, u prirodi, moru, bazenima, u svojim domovima ili u dvoranama nisu dobri i nisu nešto čime se možemo ponositi.

Vježbanje »putem video igrica«

- Bavljenje sportom omogućava zdraviji i kvalitetniji život. I Grad Biograd i 21 klub koji djeluje u ovom gradu bi se rado pridružili inicijativi, ali izgleda da neće moći. Zbog ove pandemije jedina dvorana koja je u gradu u vlasništvu osnovne škole i mala dvorana srednje škole, nisu u pogonu, jada se Petrović, predsjednik i trener biogradskog Rukometnog športskog kluba Mini-Sunce.
- Naime, preporuka, između redaka zabrana, biogradskog Stožera civilne zaštite je ne dati ih u korištenje za klubove koji djeluju i rade u gradu. Mnogi klubovi još od trećeg mjeseca nisu vidjeli dvoranu ni svoje mlade sportaše. I što sad? Najbolje je rasformirati te udruge? Je li ikog za to uopće briga? Posebno mlađim dobnim skupinama ostaje da vježbaju »putem video igrica« u svom domu, naglasio je Petrović.
Proteklih godina vrijednost projekta prepoznali su brojni športski klubovi i organizacije, razna poduzeća diljem Hrvatske, ali i škole i gradovi te razni sportaši i osobe iz javnog života. Pruživši potporu projektu pomogli su širenju poruke o važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću među građanima Republike Hrvatske, bez obzira na dob, spol ili tjelesne sposobnosti.

Pretilost, mamac za bolest

- Sport za mlade je neprocjenjiv, pa onda i za društvo od posebne važnosti. Grad Biograd je u najgorem položaju od svih općina i gradova u srednjoj Dalmaciji jer za razliku od njih Zadrani koriste Mocire i Višnjik, Vodičani »igralište pod balunom«, Šibenčani gradske dvorane, navodi Petrović.
Ubrzo počinju natjecanja kako seniorska tako i mlađih dobnih skupina, kaže on, a za razliku od svih klubova u okruženju sportaši Biograda se pripremaju samo trčanjem, jer se lopta ne preporučuje i nemaju gdje trenirati.
- Žalosno. Najgore su prošli najmlađi. Preporuka je da se djeca iz različitih razreda ne smiju miješati. Ovih dana slušamo znanstvenike i kineziologe i stručnjake za koronu kako debljina opasno šteti kod osoba koje se zaraze koronavirusom. Pretilost uzrokuje ograničeno disanje, što otežava izlječenje pneumonije i drugih infekcija dišnog sustava. Masnoća je biološki aktivna i potiče stanje kronične upale u tijelu čak i prije nego što se COVID-19 dijagnosticira. Zamislite, a Hrvatska je među vodećim u EU po pretilosti. Po svemu sudeći, jesen i zima dolaze, vrijeme će biti još teže, a najmlađe »tko pita«. Sportaše i sportske radnike isto »tko pita«, zaključio je Petrović.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Budi prvi na tražilici uz SEO optimatizaciju stranice

24. rujna 2020. u 17:28
Čak 76 posto web stranica nisu SEO optimizirane
SEO na web stranici je bitan i neophodan zato što dugoročno donosi posjetitelje na web

Tvrtka Digitalni asistent sa sjedištem u Zagrebu analizirala je 100-tinjak web stranica hrvatskih tvrtki od mikro do srednjih poduzetništva, a rezultati provedene analize nisu nimalo ohrabrujući – čak 76 posto web stranica nisu SEO optimizirane

U današnje vrijeme da bi se dobar proizvod istaknuo na tržištu potrebno je doći do korisnika što nije nimalo lak zadatak. Ako imate web stranicu, a riječ SEO vam predstavlja nepoznanicu onda nije teško zaključiti da vam stranica nije optimizirana što vam bitno utječe na poslovanje, i to ne u onom smjeru kojim biste voljeli ići.
SEO optimizacija web stranice za internet tražilice sastoji se od niza aktivnosti koje su usmjerene prema podizanju posjećenosti stranica s tražilica. Ukratko, SEO optimizacija je neophodna da bi se vaš proizvod što bolje plasirao na tržištu.
Davor Prpić vlasnik je tvrtke Digitalni asistent koja poduzetnicima nudi besplatnu SEO analizu. Prije nekoliko mjeseci njegova je tvrtka provela anketu na uzorku od 70 tvrtki u Hrvatskoj, a tvrtkama je bilo postavljeno samo jedno pitanje – je li vaša tvrtka prilikom izrade web stranice ili bloga radila Strategiju ključnih riječi?

SEO-optimizacija-web-strnice-1

“U anketu smo uključili razne tvrtke, od malih poslovnih korisnika do velikih tvrtki s više od 100 zaposlenih. Rezultat je zabrinjavajuć jer 76 posto anketiranih tvrtki nije izradilo Strategiju ključnih riječi prilikom izrade web stranice ili prilikom pisanja bloga. Strategija ključnih riječi je temelj digitalnog marketinga jer određuje riječi ili fraze po kojima želimo da nas korisnici pronađu na tražilici. Također, 27 posto analiziranih web stranica nije imalo povezan Google Analytics sa stranicom što je nevjerojatan podatak jer je alat besplatan i jako pomaže pri radu”, objašnjava Davor te dodaje da tvrtke koje nisu odredile ključne riječi prilikom izrade weba ili bloga, sigurno nisu ni web niti blog kasnije prilagodile za ključne riječi i pronalazak stranice od strane korisnika.

SEO na web stranici je bitan i neophodan zato što dugoročno donosi posjetitelje na web, a samim time raste i prihod vašoj tvrtki. No, doći na prvo mjesto tražilice nije nimalo jednostavan pothvat. Davor je, prema rezultatima istraživanja, došao do pet najvažnijih točaka ključnih za probitak na tržištu.

“Potrebno je analizirati je li sadašnja stranica SEO optimizirana. Ako je SEO optimizirana to je onda odličan start, a ako nije onda treba tehnički „posložiti“ web stranicu prema SEO pravilima. Nužno je pridržavati se Strategije ključnih riječi te analizirati konkurente prema ključnim riječima, backlinkovima, reffering domenama, PPC oglašavanjima i objavama na društvenim mrežama. Peta točka je ključna: Sadržaj, sadržaj, sadržaj – jedinstven i kvalitetan. Naravno i dobro SEO optimiziran. Kod ove točke blog je kralj koji vam otvara vrata vrha tražilice”, navodi Davor.

BESPLATNA-SEO-ANALIZA

Ako se i dalje pitate zašto je SEO optimizacija web stranice neophodna statistika je neumoljiva. Čak 76 posto ljudi ignorira plaćene oglase na tražilici, 75 posto ljudi nikada ne odlazi na drugu stranicu Googleove tražilice. 52 posto ljudi klikne na prvo, drugo ili treće mjesto na tražilici, a poražavajućih 91 posto stranica ne dobiva nikakav promet putem Googleovih tražilica jer nema podešen SEO.

“Mnogi se korisnici pitaju zašto se mučim sa SEO-om? Možemo li bez SEO optimizirane stranice? Odgovor je možemo, ali smo osuđeni na plaćene oglase. Dok plaćamo sve nam se čini OK, ali kada ne platimo Google oglašavanje, Facebook oglašavanje ili  LinkedIn oglase – sve staje. Dok ne uredimo web stranicu po pravilima SEO i ne organiziramo sadržaj prema strategiji ključnih riječi osuđeni smo na veći budžet za plaćene oglase”, ističe Davor.

Valjalo bi također istaknuti kako benefiti SEO optimatizacije nisu vidljivi munjevitom brzinom.
“Kod razgovora s klijentima oko SEO optimizacije uvijek napomenem da nema rezultata preko noći nego je SEO optimizacija proces koji prve rezultate nosi nakon pet do 8 mjeseci rada, a nakon toga taj proces ne završava nego i dalje moramo kontinuirano brinuti oko SEO našeg weba. Ja bih SEO optimizaciju usporedio s mršavljenjem tj. dijetom. Nema rezultata preko noći i promjena prehrambenih navika je neophodna i cjeloživotna. Ponekad nailazim na pokušaje pojedinaca da dobiju rezultate preko noći i da „prevare“ Google. Ti pokušaji se nazivaju Black Hat SEO i osuđeni su na propast. Jer u Google-u rade top mozgovi ove industrije i borba pojedinaca s tim sustavom je juriš praćkom na najmoderniju tehniku. Nemate šanse”, zaključuje Davor koji tvrdi kako je web stranica tvrtke najradišniji i najbolji djelatnik koji radi 24x7x365, a ako je stranica SEO optimizirana daje fantastične rezultate i donosi prihode tvrtki.

Google-pretra-iva-ka-mre-a

Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Potpora za skraćeno radno vrijeme tek za 23.839 radnika

24. rujna 2020. u 11:19
KORONAKRIZA - Za Vladinu mjeru zasad 532 poslodavca
Ako je suditi prema dosadašnjoj provedbi te mjere teško će do kraja godine ona obuhvatiti sto tisuća radnika, koliko je procijenjeno, pa je moguće i da je Vlada produži ili da novac preusmjeri
D. MARUŠIĆ/PIXSELL
Gotovo polovica zahtjeva za skraćenim radnim vremenom stigla je iz prerađivačke industrije

Broj poslodavca koji od države, za prevladavanje posljedica koronakrize, traže potporu skraćenog radnog vremena narastao je do prošlog petka na 532, a broj radnika za koje bi trebali primati potporu, do najviše dvije tisuće kuna mjesečno, već je bio 23.839. Podaci su to koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz kojih je vidljivo da je gotovo polovica, odnosno 48 posto zahtjeva stigla iz prerađivačke industrije, koja je dominantno i koristila tu potporu u članicama Europske unije za vrijeme prošle gospodarske krize kad se ona značajnije provodila u industrijski razvijenim europskim zemljama, posebice Njemačkoj.
U Hrvatskoj se tada potpora skraćenog radnog vremena gotovo i nije koristila jer je u cijelom prethodnom desetljeću tražilo tek osamdesetak poslodavca za nešto više od dvije tisuće radnika. Iako nije popularna među poslodavcima kao ostale Vladine mjere i daleko je od toga da se u nju uključi i sto tisuća radnika, koliko se maksimalno, još ljetos, procjenjivalo u Vladi, ali je već sada jasno da će ta mjera ipak imati puno jaču primjenu nego u prvom valu primjene. Dosad je kroz tu mjeru, otkrili su nam iz HZZ-a, poslodavcima isplaćeno gotovo 24,5 milijuna kuna, dok je primjerice u razdoblju od 2009. do 2018. godine Zavoda na potporu za skraćeno radno vrijeme potrošio ukupno osam i pol milijuna kuna.

Izlaz iz recesije

Ta je mjera primjerice često isticana među ključnim mjerama koje su omogućile da se nakon prošle recesije njemačka proizvodnja, pa tako i cijelo gospodarstvo brzo oporavi, a sve su hrvatske vlade u proteklom desetljeću nastojale potaknuti njezino snažnije korištenje, ali se to nije dogodilo. Razlog je, uz ostalo, ležao i u tome što su poslodavci za prošle krize radije otpuštali radnike, nego da im skrate radni tjedan, a sada je dio njih svjestan da si taj luksuz ne može dopustiti jer će bez obzira na procjene o porastu nezaposlenih, teško naći obučene radnike, posebice oni u industriji.
Zato i ne čudi to da je gotovo polovica zahtjeva za potporu za skraćeno radno vrijeme - 253 - iz prerađivačke industrije. Slijedi s 56 zahtjeva djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a samo tri zahtjeva manje stigla su iz trgovine. Uz to je još 35 zahtjeva stiglo iz ostalih uslužnih djelatnosti.
Prema sadašnjim pravilima potpora za skraćeno radno vrijeme odobravat će se do kraja godine, a mogu je dobiti tvrtke koje su u onom mjesecu za koji je traže imali pad prihoda veći od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pravila kažu i to da poslodavac koji zapošljava do 50 radnika mora skratiti radno vrijeme za najmanje 20 posto, što znači da radnik radi najviše četiri dana u tjednu.

SURE program

Kako bi ipak zadržao dosadašnja primanja, država poslodavcu pokriva trošak plaće do najviše dvije tisuće kuna. Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika skraćuje radni tjedan za najmanje deset posto. Tvrtke koje koriste ovu potporu ne mogu isplatiti dividendu do kraja sljedeće godine.
Novac za financiranje ove mjere Vlada može povući iz europskog programa SURE, gdje je ukupno sto milijardi eura namijenjeno za potpore za očuvanje radnih mjesta. Nije riječ o bespovratnim sredstvima, nego će se države zahvaljujući tom paketu moći zaduživati po povoljnim uvjetima, odnosno uz znatno niže kamate od onih koje bi članice pojedinačno mogle dobiti. Već ranije iz Vlade su objašnjavali kako će milijardu eura koje tako namjeravaju osigurati potrošiti za financiranje mjera koje su se provodile u proljeće, odnosno za pokrivanje troškova za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta, u iznosu od četiri tisuće kuna, koja se isplaćivala tri mjeseca. Na te bi »stare« mjere otišlo oko 700 milijuna eura, dok bi se oko 300 milijuna eura iskoristilo za potpore koje će se provoditi do kraja godine, a među njima i za potporu za skraćeno radno vrijeme. Ako je suditi prema dosadašnjoj provedbi te mjere, teško će do kraja godine ona obuhvatiti sto tisuća radnika, pa je moguće i da je Vlada produlji ili da novac preusmjeri.


ISPLAĆENO 24,5 MILIJUNA KN

Dosad je kroz tu mjeru, otkrili su nam iz HZZ-a, poslodavcima isplaćeno gotovo 24,5 milijuna kuna, dok je primjerice u razdoblju od 2009. do 2018. godine na potporu za skraćeno radno vrijeme Zavod potrošio ukupno osam i pol milijuna kuna


BEZ DIVIDENDE

Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika skraćuje radni tjedan za najmanje deset posto. Tvrtke koje koriste ovu potporu ne mogu isplatiti dividendu do kraja sljedeće godine
 

Autor: 
Kategorija: 
❌