Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Antena Zadar

Luka Modrić: “Vrsaljko nam je jako važan u reprezentaciji! Samo treba igrati u klubu, kad je u formi donosi razliku u igri!”

3. srpnja 2022. u 12:39

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, 36-godišnji Luka Modrić, svojim je igrama ali i ponašanjem zaslužio divljenje svih ljubitelja nogometa, od hrvatskih do Realovih navijača. Jer s koliko respekta se odnosi prema ‘poslu’, odnosno svim svojim obvezama, potvrđuje i da u svojoj dobi može ishoditi novi ugovor s Realom…

Luka Modrić ‘otvorio’ je dušu u velikom intervjuu za Sportske novosti, a u kojem je komentirao i svoje dane u Realu, produženje ugovora, što je napravio s dresom Kyliana Mbappéa, te razmišljali li karijeru možda okončati u SAD-u.

U drugom dijelu intervjua, Modrić je odgovarao na pitanja o reprezentaciji, izgledima Hrvatske na SP-u u Kataru, ali i o ‘veteranima’ Domagoju Vidi, Šimi Vrsaljku i Dejanu Lovrenu. Jer često se provlači kako ovaj trojac više nije na razini svojih najboljih igara.

‘Prije svega, do Mundijala ima još četiri i pol mjeseca, puno utakmica i tko zna što se sve može promijeniti do studenoga. Vida je dio reprezentacije, kao i Lovren, Vrsaljko, imaju priliku kao i svi drugi da se igrama u klubu potvrde i izbore za Katar. Naravno da ne treba nitko živjeti na staroj slavi, ali ne razumijem zašto bi se morali odricati dokazanih vrijednosti ako oni svojom formom zasluže svoje mjesto. Razumijem njihovu situaciju jer i sâm sam više puta osjetio u Realu te priče kako trebaju mlađi doći, nove snage i energije. Postoje samo dobri i nedobriigrači. I ako je netko potvrđeno dobar, i formom je na visini, zašto bi morao biti sporan zbog godina? I nije to stvar samo veterana…’

Nego?

‘Pa, evo, mali Vlašić. On treba kontinuitet igre i nadam se da će uskoro to riješiti transferom u klub gdje će dobiti prostora. Vlašić nije sporan kao igrač, nego je riječ o tome ima li nužan kontinuitet igre. Kad je u ritmu, po mojem mišljenju, Vlašić nam je jako važan igrač. Može igrati na više pozicija naprijed, ima značajke koje drugi nemaju i zato nam treba. Slično mišljenje imam oko Šime Vrsaljka. Samo treba igrati u klubu jer kad je on u formi, donosi razliku u igri’.

Odgovorio je Luka Modrić i što misli o izborniku Daliću, koji je mijenjao ‘priču’ o Ligi nacija, ovisno o rezultatima, ali i kojeg su jako pogodili zvižduci u Osijeku, iako su stigli zbog loše igre, nakon poraza od Austrije. Evo kako ga kapetan vidi nakon četiri godine suradnje, prenosi nam Tportal

‘Prije svega sam mišljenja da je kao izbornik Dalić ispunio sve objektivne ciljeve s reprezentacijom, a u Rusiji smo ih, realno gledano, prebacili. Odveo nas je na prvo i drugo SP, na Euro, gdje smo ispali u produžecima sa Španjolcima. Tko zna što bi bilo da smo tamo mi prvi poveli, ali dobro… U Ligi nacija smo opstali dva puta u skupini A, sada smo pred iskorakom. Uveo je dosta novih igrača, pomladio reprezentaciju. Uza sve to stalno radi na ambijentu reprezentacije, ne tolerira loša ponašanja. Eh, sada svatko može imati neki svoj stav o izborniku, ali ne mogu se zanemariti činjenice, a one su najvažnije i po njima Dalić radi odličan posao. Da teško proživljava sve što se događa u i oko reprezentacije više mi djeluje kao crta njegovog karaktera. Izuzetno je emotivna osoba i sve uzima k srcu. Možda bi nakon više od četiri godina mogao sebe poštedjeti nekih sekiracija, ali uvijek je lako nešto reći drugome…’.

Objava Luka Modrić: “Vrsaljko nam je jako važan u reprezentaciji! Samo treba igrati u klubu, kad je u formi donosi razliku u igri!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Verbalni sukob pretvorio se u fizički

3. srpnja 2022. u 12:30
TEŠKO OZLIJEĐIVANJE
Sergej DRESCHLER/NOVI LIST
Ilustracija

Pulska je policija provela kriminalističko istraživanje i utvrdila sumnju da su 36-godišnjak i 24-godišnjakinja počinili kazneno djelo teška tjelesna ozljeda.

Policija ih sumnjiči da su se 30. lipnja, oko 20.30 sati, na terasi ugostiteljskog objekta u Barbanu prvo verbalno, a potom i fizički sukobili s 39-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine.

U događaju je 24-godišnjakinja lakše ozlijeđena, dok je 39-godišnjak prevezen u pulsku bolnicu te je utvrđeno da je teže ozlijeđen.

Policijski službenici proveli su nad 24-godišnjakinjom i 36-godišnjakom kriminalističko istraživanje te će protiv njih podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u redovnom postupku, priopćeno je iz PU istarske o slučaju.

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Juniori VK Zadar 1952 u borbi za broncu u Kupu Hrvatske; Jovančević : “Ovaj rezultat je kao uspjeh u Moto GP”

3. srpnja 2022. u 12:21

Na plivalištu Svetice u Zagrebu, juniori Zadra 1952 igraju protiv riječkog Primorja susret za brončanu medalju na završnom turniru Kupa Hrvatske u vaterpolu. Igrači Gorana Jovančevića jučer su u polufinalu poraženi od splitskog Jadrana s 13-10, u finalu će igrati Jug Dubrovnik i Jadran Split.

Trener zadarskih juniora Goran Jovančević koji je dugi niz godina u zadarskom vaterpolu, vjeruje kako će se u našem gradu napraviti jedan pozitivan iskorak više u ovom sportu.

Gorane, vaši momci igraju odlično na završnici kupa?

– Samim time smo ušli među četiri momčadi je odličan rezultat i ogroman uspjeh! Mogu naš uspjeh usporediti s kraljevskom klasom Moto GP u motociklizmu. Ono što mogu kazati je da su moji igrači počeli vjerovati da mogu i da vrijede.

Danas za broncu igrate s Primorjem Rijeka?

– Primorje je jučer praktički u posljednjoj seundi izgubilo u polufinalu od dubrovačkog Juga, nadam se kako ćemo uspjeti pronaći tu dodatnu snagu, motiva sigurno neće nedostajati. Ovo nam je već šesta utakmica u dva i pol dana, to je izrazito naporno, ona momčad koja bude svježija uzet će broncu!

Kakav je tretman vaterpola u Zadru u odnosu na ostale sredine u Hrvatskoj?

– Puno bolji nego u Zadru! Nismo više toliko, nazovimo, mali klub, ali daleko smo još od tradicije klubova koji igraju na ovom završnom turniru. Vaterpolo sport u Zadru tek treba stići ostale sredine u državi, iskreno se nadam, kako Zadar neće morati čekati narednih 60, 70 godina, koliko je tradicija vaterpola u drugim hrvatskim sredinama.

Objava Juniori VK Zadar 1952 u borbi za broncu u Kupu Hrvatske; Jovančević : “Ovaj rezultat je kao uspjeh u Moto GP” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Ministar Butković: Mi smo privilegirana generacija

3. srpnja 2022. u 12:00
RAZGOVOR
Puno je ljudi zaslužno za to ostvarenje, još više njih je generacijama razmišljalo o takvom mostu, kaže Butković o Peljškom mostu
PIXSELL/NL
Oleg Butković o Pelješkom mostu

Najveći i najskuplji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj – Pelješki most, zajedno s većim dijelom pristupnih cesta, bit će otvoren za promet krajem srpnja, čime će krajnji jug Hrvatske prvi put biti u cijelosti povezan cestovnom mrežom s ostatkom zemlje.

Je li sve spremno za puštanje mosta u promet pitali smo ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

– Pelješki most, s dijelom pristupnih cesta, odnosno s 25 kilometara pristupnih cesta, bit će otvoren za promet 26. srpnja. Ostatak obilaznih cesta, u duljini od sedam kilometara, koji čini obilaznicu Stona od Prapratnog do Doli, bit će pušten u promet do kraja ove godine. Otvaranje mosta Pelješac velik je dan, budući da njegovim puštanjem u promet Hrvatska povezuje svoj teritorij u jedinstvenu cestovnu prometnu cjelinu, nakon tristo godina. Izgradili smo most koji je zaista impresivan, dug skoro dva i pol kilometra, a najbitnije od svega je to što će ljudi koji žive na krajnjem jugu, a koji su do sad bili u svojevrsnoj izolaciji, moći putovati prema bilo kojem odredištu u Hrvatskoj, bez potrebe da prelaze državnu granicu. Važno je to i za sve nas ostale, svatko tko je, primjerice, s obitelji putovao na dubrovačko područje, morao je prije toga izraditi osobne iskaznice ili putovnice za djecu.

Značaj mosta je ogroman, ne samo u tom emocionalnom dijelu, zbog spajanja hrvatskog teritorija, nego i za turizam te za gospodarstvo u cjelini. Mi smo, da tako kažem, privilegirana generacija, koja je ostvarila taj dugo iščekivani projekt. Puno je ljudi zaslužno za to ostvarenje, još više njih je generacijama razmišljalo o takvom mostu. Kao vladu Republike Hrvatske, nas je dopala ta čast da u svom mandatu izgradimo i otvorimo most. Kao ministar pratio sam projekt od samog početka, od osiguravanja financija, projektiranja, preko raspisivanja natječaja, sve do sadašnjeg završetka radova, a sve to ostvareno je u mandatu ove vlade.

Promjene projekta

Neki od stanovnika Neuma nisu zadovoljni izgradnjom mosta, no mnogi s kojima smo imali prilike razgovarati kažu kako će i njima život biti ugodniji, jer će nestati ljetne gužve na granicama i na cesti kroz Neum.

– Apsolutno će most i za njih puno značiti. Kao i u smislu sigurnosti prometa. Kroz Neum prolazi ogroman broj vozila, stvaraju se velike gužve, što i Neumu onemogućava da se dalje razvija. Znamo što znači kada veliki tranzitni promet prolazi kroz neko mjesto, to se događa i nama, po čitavoj Jadranskoj magistrali, tako da mislim da će i oni biti zadovoljni. Bilo je određenih poteškoća, treba i to reći, bilo je puno izazova, otvaranja radova pa odustajanja od projekta, a bilo je i situacija kad su neke političke opcije iz Bosne i Hercegovine tražile da obustavimo gradnju mosta, jer se navodno ugrožava pravo BiH na neškodljiv prolaz brodova prema njihovom teritorijalnom moru. U tim ključnim trenucima za realizaciju projekta, u vrlo ozbiljnoj situaciji, u kojoj je i Europska komisija mogla reći da ne želi sufinancirati izgradnju mosta, dok se ne riješe pitanja granice s BiH, premijer Andrej Plenković je argumentiranim stavom čvrsto stao iza projekta, europsko financiranje je nastavljeno i izgradili smo most.

Prije desetak dana ispod mosta je prošao veliki kruzer, jesu li tim činom razriješene dvojbe oko slobodnog prolaza plovila prema teritorijalnom moru Bosne i Hercegovine?

– Mi smo s vlastima BiH stalno komunicirali i razgovarali po tom pitanju. Još je Branko Bačić, kao tadašnji državni tajnik za more, vodio komisiju koja je pregovarala s tamošnjim vlastima oko dimenzija mosta. Prvotni projekt je predviđao visinu mosta iznad morske površine od 48 metara, sa širinom plovnog puta od 150 metara, između centralnih stupova. Upravo na zahtjev Bosne Hercegovine mijenjali smo projekt, visina je podignuta na 55 metara, a širina plovnog puta je povećana na 200 metara. Sve njihove zahtjeve ugradili smo u projekt, tako da zaista nije bilo potrebe za nekakvim pokušajima da se zaustavi gradnja mosta, sa strane BiH. Ponavljam, Pelješki most, osim što spaja hrvatski teritorij, integrirajući jug zemlje u prometnom i gospodarskom smislu, bit će od koristi i Neumu i Bosni i Hercegovini.

Spomenuli ste pristupne ceste. Znamo da su radovi na samom mostu završeni, osim manjeg dijela koji se odnosi na prometnu signalizaciju, ali radovi na 25 kilometara pristupnih cesta koje bi trebale biti otvorene zajedno s mostom još nisu završeni. U kojoj su fazi i hoće li zaista sve biti spremno za otvaranje 26. srpnja, s obzirom na brojna dosadašnja kašnjenja?

– Radovi se privode kraju. Tehnički pregled bi trebao početi 13. srpnja, za dionicu do Prapratnog. S ovim dijelom pristupnih cesta koji je gotovo dovršen, spojit ćemo se na postojeću cestu preko Pelješca, a radovi idu dobro i na stonskoj obilaznici, tako da očekujem kako će i ona biti otvorena do kraja ove godine.

Financijski aspekt

Je li definirana konačna cijena radova, na mostu i posebno na pristupnim cestama. Prilikom vašeg zadnjeg obilaska mosta, krajem svibnja, predsjednik uprave Hrvatskih cesta, Josip Škorić, kazao je kako očekuje da će cijena u konačnici biti viša za 100 do 150 milijuna kuna, od čega se najveći dio povećanja odnosi na pristupne ceste. Je li definiran točan iznos povećanja cijene gradnje?

– Kod samog mosta povećanje cijene će biti neznatno, jer je sav čelik i ostali materijal nabavljen prije sadašnjih poremećaja na tržištu, uzrokovanih prvo pandemijom, a sada i ratom u Ukrajini. Kod pristupnih cesta će biti određenih razlika. Vlada je usvojila zaključak kojim se reguliraju takve situacije. Utvrđuju se metodologije koje će se primijeniti za izračun razlike u cijeni. Određenih razlika će biti, u ovom trenutku ne znam koliko će točno iznositi, a to će utvrditi investitor, Hrvatske ceste, izvođači i nadzorni inženjeri. Razlika će definitivno postojati.

Koliko će poremećaji na tržištu, odnosno ogroman rast cijena materijala, u prvom redu čelika, ali i cijene rada, utjecati na druge velike prometne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj koji su u raznim fazama realizacije? Cijene koje su predviđene projektom u ovom trenutku sigurno više nisu održive, posebno na željeznici, gdje govorimo o milijardama kuna. Vlada je donijela zaključak, ali odakle planirate namaknuti potrebna sredstva i možete li po tom pitanju računati na dodatno financiranje iz EU-a ili će sve pasti na trošak proračuna RH i njenih građana?

– Osim što je trebalo utvrditi metodologiju koja će se primijeniti, oko čega smo duže vrijeme razjašnjavali situaciju, u prvom redu s Ministarstvom graditeljstva, koje je nosioc te odluke, kao i ministarstvima pravosuđa i gospodarstva, najzahtjevniji je upravo taj financijski aspekt. To su veliki i skupi projekti. U nekim slučajevima imamo i sreće, da tako kažem, jer su ugovori o bespovratnim sredstvima s EU-om veći od iznosa ugovorenog s izvođačima. U takvim situacijama imamo, dakle, određenu rezervu, koja će pokriti potencijalne razlike u cijeni. Bit će, nedvojbeno, i projekata za koje ćemo morati osigurati dodatna sredstva, kako u samim državnim tvrtkama koje su nositelji projekata, tako i u proračunu, ali i u kreditnim aranžmanima. Na određenim projektima koje moramo završiti, tražit ćemo rješenja kroz povoljne kredite. Hrvatskoj će, budući da ulazi u eurozonu, kreditni rejting biti podignut za dvije razine pa će i kamate na kredite biti povoljnije.

S druge strane, najavljuje se rast kamata, zbog inflacije u većini svjetskih gospodarstava. Hoće li krediti u takvim okolnostima biti povoljni, bez obzira na rast kreditnog rejtinga?

– Mi nećemo odustajati od velikih projekata, u niti jednom trenutku nismo o tome razmišljali. Oko nekih budućih projekata, međutim, morat ćemo sjesti i razmotriti sve opcije. Moramo vidjeti kako će se razvijati stvari na globalnoj razini i u skladu s tim odlučiti o dinamici njihove realizacije.

Pokazuje li sadašnja situacija, u kojoj su cijene materijala i radova naglo porasle, potrebu za izmjenama Zakona o javnoj nabavi? Naime, od vremena kad se za projekte odobre europska i domaća sredstva, odnosno od početka do kraja provedbe natječaja, nerijetko prođe i više od godine dana, nekad i dvije, zbog nebrojenih žalbi na natječajnu dokumentaciju, pri čemu se događa da cijene s početka natječaja više nisu održive. Uz to, žalbe u pravilu podnose tvrtke koje nemaju nikakve reference niti iskustvo u izvođenju radova na velikim infrastrukturnim projektima, često i tek osnovane tvrtke, bez ijednog zaposlenog. O tome smo u više navrata razgovarali, ali zakon još nije izmijenjen. Zašto?

– Imamo, nažalost, puno takvih primjera. Jedan od najnovijih je na pruzi od Zagreba prema Rijeci, točnije na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, gdje smo tijekom postupka javne nabave imali jedanaest žalbi. I taj postupak javne nabave još uvijek nije završen. Pravo na žalbu mora postojati i ne možemo ga oduzeti ni izmjenama zakona. Ono što možemo učiniti i što je u prijedlogu izmjena Zakona o javnoj nabavi, koji bi trebao biti izglasan u Saboru iduće jeseni, je sprečavanje zlouporabe žalbi. Imamo situacije koje ste spomenuli, da netko osnuje tvrtku, za vrlo malo novca, bez ikakvog iskustva i znanja o građevini i onda se više puta žali na natječajnu dokumentaciju, da bi kupio vrijeme i spriječio realizaciju. Gledamo na to tako da moramo omogućiti žalbe, jer svaki projekt može imati nedostataka u postupku javne nabave, dokumentacije možda nije dovoljno precizna i slično, i takve su žalbe dobrodošle. Ali moramo spriječiti zlouporabe, jer kad ugovorimo sredstva s Europskom unijom, u cilju nam je da projekt čim prije krene u realizaciju.

Izmjene zakona

Ali taj problem postoji već godinama. O njemu govore svi vodeći ljudi svih velikih državnih infrastrukturnih tvrtki, a govorili ste i vi, u više navrata, najavljujući izmjene zakona. Zašto nije već ranije riješen pa se možda moglo izbjeći kašnjenje koje će sada rezultirati višim cijenama?

– Tijekom jesenskog zasjedanja Sabora izmjene zakona bi trebale krenuti u saborsku proceduru. Razgovarao sam i s kolegom Filipovićem, koji razumije problem i potrebu da se te zlouporabe žalbi smanje na minimum. Jedan od mehanizama će, vjerojatno, biti i cijena žalbe. Može se žaliti svatko, ali će takve žalbe i koštati. Onaj kome je cilj da poboljša projekt takvu će žalbu platiti. Vjerujem da će cijene žalbe barem dijelom spriječiti one kojima je cilj isključivo odugovlačenje i sprečavanje realizacije pojedinih projekata.

Veliki problem u sektoru prometa, cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog su cijene goriva. Prijevoznici, pogotovo u linijskom putničkom prijevozu, žale se da su na rubu propasti. Ugroženi su i svi ostali, manje ili više. Na koji način im planirate pomoći da prebrode krizu?

– Rast cijena i poremećaji na tržištu najviše su pogodili prometni sektor. U građevinskom dijelu, kod velikih infrastrukturnih projekata, imamo već spomenuti problem cijene materijala i radova. U operativnom dijelu problem je cijena goriva. Vlada je nekoliko puta intervenirala, kako bi zaustavila još veći rast cijene goriva i zaista činimo sve da rast bude čim manji. Pratimo situaciju i intervenirat ćemo opet, pokaže li se za tim potreba. Imamo još prostora da se određenim mjerama ublaži rast cijene goriva. Što se tiče prijevoznika, mi smo napravili okvir, što se tiče javne usluge prijevoza, da se unutar županija izrade mreže linija, čim prije, i da županije ugovore obavezu javne usluge, u prijelaznom razdoblju na dvije godine, a dugoročno na sedam godina. U tu svrhu država je osigurala oko 500 milijuna kuna, za sufinanciranje linijskog prijevoza unutar svih županija.

Takve linije ugovorile su svega dvije-tri županije, dok ostale to nisu učinile, uglavnom se opravdavajući kako nemaju predviđena sredstva za dodatno subvencioniranje koje bi trebale pokriti s oko trideset posto, u odnosu na sredstva koja je osigurala država. Kako riješiti tu apsurdnu situaciju u kojoj sredstva postoje, ali ih prijevoznici ne mogu dobiti?

– Županije već sad sufinanciraju dio linijskog prijevoza, za studente, učenike, a u Primorsko-goranskoj te drugim županijama uz more i za otočane. Znači da već sad imaju u proračunu dio sredstava predviđen za tu svrhu. Ukoliko bude potrebno dodati još sredstava, ako ih u županijama bude nedostajalo, naći ćemo unutar proračuna dodatna sredstva. Ne možemo na ovih 500 milijuna dodati još 500, ali rekao sam svim županijama da možemo i dodatno sufinancirati javni linijski putnički prijevoz, kako bi sustav profunkcionirao. Alternative tome nema.

Županija i prijevoznik koji ima ugovor o obavljanju prijevoza mogu se prijaviti za bespovratno financiranje nabavke novih autobusa, uz čitav niz drugih pogodnosti koje donose stabilnost i sigurnost poslovanja. Uzmimo primjer Gorskog kotara, županija tu može odrediti mrežu linija i uvesti standard koji je tamo potreban, uz sufinanciranje države, jer je jasno da na tom, na žalost demografski opustošenom području, drugačije nije moguće održavati linije. Bilo bi loše to ne iskoristiti. Ne želim ulaziti u sukobe sa županijama po tom pitanju, ali apeliram na sve njih da čim prije pokrenu postupak dodjele linija kako bismo mogli pomoći prijevoznicima, što će, u konačnici i građanima donijeti bolji standard javnog prijevoza.

Jeste li sa županima razgovarali o tome kada će sustav biti pokrenut? Prijevoznici kažu kako, bude li se čekalo donošenje proračuna za iduću godinu, većina njih do tad neće opstati.

– Sredstva su osigurana. Koliko imam informacije, stvari se pokreću i barem dio županija će u narednim mjesecima ugovoriti javne linije. Nadam se da će krenuti čim prije, na dobrobit i prijevoznika i putnika. Bilo bi suludo da se dostupna sredstva ne iskoriste, u ovakvoj situaciji.

Što je s teretnim prijevozom, koji visoke cijene goriva također dovode u tešku situaciju?

– Teretni prijevoz je, smatram, najmanje pogođen, jer smo imali nekoliko dobrih mjera kojima im je olakšano poslovanje. Teretni prijevoznici imaju pravo na povrat trošarina, što im je veliko olakšanje, a povećali smo i popust na autocestama za teretni prijevoz. Fond za zaštitu okoliša je, na našu inicijativu, pokrenuo bespovratno financiranje nabavke guma za prijevoznike tereta. S njima imamo dobru suradnju, ali teretni prijevoz je u manje teškoj situaciji, jer i u koroni i u ovoj ukrajinskoj krizi, prijevoznici tereta imaju posla. Naše luke su pune tereta i količine stalno rastu, tako da imaju što raditi i prevoziti. Naravno da i njih pogađaju visoke cijene goriva, ali s nekoliko konkretnih mjera smo im olakšali poslovanje.

Kad govorite o autocestama, hoće li poskupiti i cestarine na njima?

– Neće. Imali smo ranijih godina ljetno povećanje cijena, tijekom restrukturiranja HAC-a. To je bio uvjet iz dogovora sa Svjetskom bankom, da se ljeti uvede povećanje cijena od deset posto, no s dolaskom pandemije od toga smo odustali, a za sad i dalje nema potrebe za sezonskim povećanjem cijena.

Restrukturiranje HAC-a

Jedna od ključnih točki restrukturiranja bilo je i uvođenje novog, automatiziranog sustava naplate koji bi vrijedio na svim hrvatskim autocestama, onima kojima upravlja HAC i onima kojima upravlja Bina Istra. U kojoj je fazi taj projekt i kada možemo očekivati novi sustav naplate?

– Novi sustav naplate trebali smo uvesti prije nekoliko godina, ali kad je došla pandemija promet na autocestama je značajno opao i nismo bili u mogućnosti financijski provesti taj projekt. Poslovanje HAC-a bilo je, neću reći ugroženo, ali bilo je neizvjesno jer nitko nije mogao predvidjeti što će se dalje događati. Novi sustav naplate financirat će se iz nacionalnog programa oporavka i otpornosti, sa stopostotnim bespovratnim sredstvima, za što je odobrenje dala i Europska komisija. Krajem ove godine raspisat ćemo postupak javne nabave za provedbu novog sustava naplate koji bi, kako sada stvari stoje, trebao biti implementiran 1. siječnja 2024. godine.

Što će novi sustav značiti za zaposlene u HAC-u, pogotovo za radnike na naplati cestarine? Koliko njih će ostati bez posla?

– Od početka restrukturiranja iz HAC-a je, što prirodnim odljevom, što poticajnim otpremninama, otišlo oko 800 zaposlenika. HAC kontinuirano provodi pametnu politiku smanjenja broja zaposlenih, bez izazivanja socijalnih nemira, bez masovnih otpuštanja. S implementacijom novog sustava naplate neće doći do nikakvih masovnih otpuštanja radnika, jer će dio ljudi do tada otići u mirovinu, neki će otići uz poticajne otpremnine, dio će biti zaposlen na nadzoru sustava, a dio na održavanju. Najveća razlika bit će u sezonskom zapošljavanju, jer više neće biti potrebe za velikim brojem sezonskih radnika na naplati cestarine. Oko svega toga postigli smo dogovor i sa sindikatima.

U više ste navrata naglašavali kako će fokus u izgradnji prometne infrastrukture s autocesta biti prebačen na željeznicu. Trenutačno su u tijeku tri velika projekta izgradnje dvokolosječne pruge, na dionicama najvažnijeg željezničkog pravca, od Rijeke, preko Zagreba, do mađarske granice. Dionicu od Križevaca do Koprivnice, odnosno mađarske granice gradi turski izvođač, no na dionici od Dugog Sela do Križevaca koju gradi domaći konzorcij, na čelu s DIV grupom, radovi već godinama praktički stoje. Kako ih namjeravate pokrenuti i izbjeći scenarij u kom bi Hrvatska mogla doći u poziciju da vraća stotine milijuna Europskoj uniji koja najvećim dijelom financira taj projekt?

– Kašnjenja na dionici Dugo Selo – Križevci su jako velika. Unutar hrvatskog konzorcija koji gradi tu dionicu sada se događaju određene promjene po pitanju odnosa snaga i preuzimanja odgovornosti, tako da bi radovi uskoro trebali opet ozbiljnije krenuti, kako bi projekt napokon bio završen. Do sad je izvedeno oko 75 posto radova, a ostaje činjenica da ga treba završiti do kraja iduće godine i tom smislu ćemo poduzeti sve da bude završen u tom roku. Radovi na dionici od Križevaca do Koprivnice, odnosno do mađarske granice, idu jako dobro. Zaključak vlade o reguliranju pitanja eskalacije cijena bit će ključan u tom projektu, u kom će se vidjeti velika razlika u cijeni. Kolika, to još trebamo vidjeti. Financijski okvir je vladinim zaključkom zadan i tu ne bi trebalo biti značajnijih kašnjenja u dinamici izvođenja radova.

Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, opet zbog mnogobrojnih žalbi, još nije završen ni postupak odabira izvođača, iako je Europska komisija još 2019. odobrila 311 milijuna eura za financiranje tog projekta. S obzirom na protok vremena i rast cijena, hoće li i na tom projektu već u startu morati doći do korekcije cijene i odakle će se osigurati za to potrebna sredstva?

– Čekamo odluku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, budući da je izjavljena žalba na odluku o odabiru izvođača. Po rješenju Komisije, ukoliko žalba bude odbačena, očekujem potpisivanje ugovora i početak radova. Ne očekujemo nove žalbe, iako se i to može dogoditi. Na željeznici ćemo ove godine otvoriti još dva nova projekta, Savski Marof – Zagreb i Zaprešić – Zabok, ukupne vrijednosti oko sto milijuna eura. Mislim da na željeznici moramo puno stvari požuriti, biti ekspeditivniji, ali imamo još jedan problem, s kojim se suočavamo u zadnje vrijeme, a to je već ugovoreno projektiranje, koje kasni. O tome se malo govori u javnosti, ali dio naših velikih projektantskih kuća, koje su već ugovorile poslove projektiranja, zbog odljeva kadrova kasne u predaji projekata. To je velik i ozbiljan problem s kojim se svakodnevno susrećemo. Trenutačno nam značajno kasni projektiranje nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, odnosno Škrljeva, kao i dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, na dionici Škrljevo – Jurdani. S tim se moramo suočiti i što prije pronaći rješenje problema.

Velika kašnjenja

Znači li to da do kraja ove godine ipak neće biti raspisan natječaj za izvođenje radova na izgradnji dvokolosječne pruge kroz Rijeku, koji je bio najavio predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, odnosno da će cijeli projekt kasniti već u startu?

– Ne mogu sa stopostotnom sigurnošću reći da će natječaj biti raspisan u roku koji je bio planiran. Imali smo više sastanaka na tu temu, jer projektant kasni i pokušavamo ubrzati završetak projektiranja. Ne samo na ovom, nego i na drugim projektima, jer će nam doći u pitanje rokovi i iskorištavanje europskih sredstava za njihovu realizaciju. Nećemo ostati bez europskog financiranja, ali će biti ugrožena dinamika korištenja tih sredstava. Velika su kašnjenja i na projektiranju dionice od Karlovca do Rijeke, gdje projektiranje još nije završeno. Radimo, ponavljam, na iznalaženju rješenja koje će ubrzati projektiranje.

Realizacija ostalih velikih infrastrukturnih projekata u Rijeci, poput ceste D 403, novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali i marine u riječkoj luci za sad se odvija manje-više planiranom dinamikom. Trebamo li očekivati da će i na njima biti većih kašnjenja?

– Ti projekti idu dobro. Cesta D 403 gradi se sukladno planovima i očekujem da će biti završena u roku od godine dana, kako je ugovoreno, bez kašnjenja. Zagrebačka obala dobila je koncesionara, a trebala bi početi s radom početkom 2024. godine. Na širem riječkom području obnovljen je Krčki most, koji će još desetljećima biti u funkciji, obnovljena je i cesta od Meje do Oštrovice, izgrađena su dva nova teretna željeznička terminala, uz oba kontejnerska terminala, obnovljena je zgrada Lučke uprave, kao i Željeznički kolodvor, a pred nama je i izgradnja najluksuznije marine na Jadranu, koja će, zahvaljujući suradnji ACI-ja i Lürssen grupe, otvoriti velike nove mogućnosti razvoja Rijeke. Počela je izgradnja zaobilaznice Novog Vinodolskog, uskoro krećemo s obnovom preostalog dijela državne ceste na Cresu, od Porozine prema unutrašnjosti otoka. Što se tiče Primorsko-goranske županije, tu se zaista ostvaruju veliki i značajni prometni projekti, što mi je kao ministru i stanovniku ove županije izuzetno zadovoljstvo. Ali ne radi se samo ovdje, nego nastojimo projekte ravnomjerno provoditi po svim županijama.

Hoće li veliki projekti, poput nove marine, zajedno s planiranim pokretanjem razvoja novih tehnologija, zatim kontejnerskog terminala i pratećih poslova i tako dalje, biti ugroženi nedostatkom stručnih kadrova, kao što je sad slučaj s projektiranjem. Imamo velike projekte, hoćemo li imati ljudi koji će na njima moći i znati raditi?

– Vjerujem da hoćemo. To je na nama, ali vjerujem u to, jer ipak će ovakve investicije i mogućnosti dati priliku mladim, stručnim ljudima da ne odlaze iz Hrvatske. Ono što im se nudi u inozemstvu sada će imati i ovdje. Očekujem da će po tom pitanju biti sve u redu, stvaraju se dobre pretpostavke, jer se stvara sinergija investitora, državne i lokalne vlasti. Na tome sam kao ministar uvijek inzistirao, a rezultati te sinergije se vide. To je ujedno i poruka mladim ljudima koji se kane baviti politikom – suradnja mora postojati. Možemo se razlikovati ideološki i politički, ali kad se utvrde strateški interesi i kad postoji strateški partner za njihovu realizaciju onda moramo svi raditi na tome.

Jedan projekt u Primorsko-goranskoj županiji krenuo je, od početka, u posve pogrešnom smjeru. Luka Mrtvaška izazvala je prosvjede stanovnika Ilovika, radovi nakon više od godinu dana stoje, dogovora između svih uključenih nema. Je li Mrtvaška »umrla«, hoće li cijeli projekt na kraju biti otkazan, zajedno s pristupnom cestom, od Malog Lošinja do Mrtvaške?

– Ne želim bježati od te teme, iako sam, pravo da kažem, iznenađen svime što se oko tog projekta događalo. Napravili smo puno stvari i velikih projekata, na cestama, željeznici i tako redom, ali ulaganje u luke i pomorsko dobro za mene je posebno značajno jer dolazim iz grada na moru, završio sam pomorsku školu i fakultet i znam koliko su ta ulaganja važna za život stanovnika u primorskim mjestima i na otocima. Kad sam postao ministar, 2016. godine, ukupna ulaganja ministarstva u luke bila su 25 milijuna kuna za cijelu državu. Podigli smo značajno nacionalna sredstva za tu namjenu, krenuli u osiguravanje europskog financiranja, čak i prebacivali neutrošena sredstva iz drugih stavki u ulaganja u luke. Rezultat je evidentan. Nema županije u kojoj nema ulaganja u luke u ovom trenutku. Što se tiče Mrtvaške, taj je projekt dobio odobrenje Ministarstva za sufinanciranje, kao i svi slični projekti. Prošao je potrebnu proceduru, ima građevinsku dozvolu i mi smo ga podržali. Činjenica je da su investitor, Županijska lučka uprava Mali Lošinj, kao i župan Zlatko Komadina, prihvatili zahtjev Ilovčana za izmjenama projekta, snižavanjem dijela rive, a činjenica je i da se linija Ilovik-Mrtvaška ne može održavati za vrijeme trajanja radova, jer to nije predviđeno projektom.

Je li trebalo biti predviđeno? Ne treba biti posebno mudar da se zaključi kako stanovnici Ilovika neće biti zadovoljni plovidbom od sat i pol do Malog Lošinja, umjesto desetak minuta do Mrtvaške. Je li se moglo izbjeći sve što se događalo, da je predviđena fazna izgradnja i pristajanje broda u Mrtvaškoj za trajanja radova?

– Moramo se ponašati u okviru zakona, ne možemo se ponašati kao na Divljem zapadu. Tamo putuju djeca, stariji ljudi, što da se nekome nešto dogodi na gradilištu. Iskreno, ako lokalno stanovništvo ne želi taj projekt, postoje mjesta na Jadranu koja željno iščekuju financiranje sličnih projekata, poput Novalje i drugih, koji pišu, kandidiraju projekte i rade sve kako bi ih dobili. Ima dovoljno mjesta na Jadranu gdje možemo preusmjeriti sredstva predviđena za Mrtvašku. I da razjasnim još neke stvari po pitanju Mrtvaške – ne postoje nikakve istrage oko tog projekta i nikakav OLAF nije dolazio u Ministarstvo jer nema razloga da dođe. Jednako tako, ako se financiranje Mrtvaške ne nastavi, nećemo izgubiti europska sredstva, već ćemo ih samo preusmjeriti tamo gdje ih građani žele.

 

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Vedran

3. srpnja 2022. u 11:30
MOŽDANI UDAR
Najprije se ukaže veliki osmijeh koji razvedrava tvoje obraze i tvoja obzorja. Kada Vedran dariva osmijeh, dariva sebe. Nenametljiv, ne gura se, a tu je. Prisutan, stvaran i veliki, iako Sitnica
ZADARSKI LIST
Ante Mihić

Kad umre čovjek, umro je dio nas. Kad umre dobar čovjek, umro je dio dobrote ovoga svijeta. Kad umre Vedran kao da je potamnilo svjetlo zbog nestanka toga divnoga osmijeha koji se razlijevao Kalelargom od Gospe od Zdravlja do Svetoga Šime. Dragi ljudi uvijek odlaze prerano. Vedran je otišao ranije od ranoga. Sestra smrt utkana je u naše kosti, moždinu, srce. Smrt hara do granica duše i ne može ući u nju. Smrt zahvaća ono što je smrtno, nemoćna je pred besmrtnim. Zato kada netko umre, za nas kada je neopipljiv, nevidljiv i iščezao, oživi u sebi u svoj svojoj cjelovitosti. Jer, kad mislim Vedran, ispovijedam svoju vjeru ne kao tlapnju i autosugestiju, nego kao stvarnost svoga duha koja oplođuje moj um.

Vedran Sitnica uopće ne bijaše sitnica. Najprije se ukaže veliki osmijeh koji razvedrava tvoje obraze i tvoja obzorja. Kada Vedran dariva osmijeh, dariva sebe. Nenametljiv, ne gura se, a tu je. Prisutan, stvaran i veliki, iako Sitnica. Okom aparata zapisuje događaje, okom blende zaljubljen je i u Zadar i u jednu Zadranku. Vedran malo govori, ali stvarniji je suvišaka riječi. Jednostavno kada susretneš Vedrana, oduševljen si što si ljudsko biće, jer njegov osmijeh daje krila tvojoj duši. Vedran je nezamjenjiv. Sitnica je velika, koliko i njegova duša. Zapasa svemir i nadilazi ga. Poštujem Vedrana živeći sebe. Tvoj osmijeh, Vedrane, fešta vječnosti.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Savršeni deserti za završetak ljetnog ručka

3. srpnja 2022. u 11:00
Bez puno truda i pećnice
I da, najbitnije je da se radi o hladnim slasticama. Bez uporabe pećnice i štednjaka
iStock/NL
Ilustracija

Desert koji je savršen za završetak ljetnog ručka ili večere, sladak, ali ne previše, i k tome još bez kuhanja. Da, itekako je moguće jer nemaju svi vremena ili vještine za izradu složenih slastica. Provesti puno sati u kuhinji, luksuz je koji si malo tko može priuštiti, ali ostaje činjenica da možete uživati ​​u izvrsnom desertu, a da se niste previše trudili da ga napravite.

Desert od sira i jagoda

Sastojci za 4 osobe:

  • 500 grama kremastog sira poput Philadelphije ili kremastog tofua
  • 500 grama cijelih jagoda
  • 3 žlice meda
  • 2 žličice šećera
  • 1 čajna žličica tekućeg ekstrakta vanilije
  • svježi listovi mente

Priprema: Pomiješajte med s ekstraktom vanilije i sirom ili tofuom dok ne dobijete laganu kremu. Jagode operite, narežite, pospite šećerom i umutite mikserom u pire. Možete filtrirati cjedilom ako više volite baršunasti okus. Poslužite u pojedinačnim zdjelicama sastavljajući desert na slijedeći način: žlica pirea od jagoda i dvije žlice kreme od sira. Na vrh stavite pirea od jagoda. Uvijek ukrasite listićima mente.

Camy krema bez kuhanja

Camy je krema od mascarponea bez jaja koja se naširoko koristi za punjenje kolača i deserata. Ne zahtijeva kuhanje i ima tisuću varijacija i upotreba. Izgleda kao vrlo mekan i pjenast bijeli oblak koji se može kombinirati sa svježim voćem u komadima, čokoladom, voćem u sirupu, amarettijima i mnogim drugim sastojcima.

Evo osnovnog recepta, jednostavnog i brzog za izradu.

Sastojci:

  • 500 grama mascarponea
  • 250 ml nezaslađenog svježeg vrhnja za šlag
  • 200 ml kondenziranog mlijeka

Priprema: Počnite tako što ćete umutiti jako hladno vrhnje u čvrsti snijeg i ostaviti ga sa strane. U prilično duboku zdjelu stavite mascarpone i miješajte električnom pjenjačom 5 minuta. Zatim u kondenzirano mlijeko dodajte mascarpone i dobro promiješajte. Umiješajte šlag, miješajući odozdo prema gore kako krema ne bi izgubila konzistenciju. Pustite kremu da odstoji u hladnjaku, a jednom kad je ohlađena…prepustite se apetitu i mašti!

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Mlada farmaceutkinja Ivana zbog ljubavi prema ugostiteljstvu doselila u Zadar i otvorila kafić: “Više mi se sviđa dalmatinski temperament i opušteniji način života”

3. srpnja 2022. u 10:34

Prije nekoliko tjedana u staroj jezgri grada, točnije na adresi Federica Grisogona u samom središtu poluotoka, otvorio se Empress art caffe bar mlade poduzetnice i bivše farmaceutkinje Ivane Vrabelj, koja se prije više do dvije godine zbog ljubavi prema Dalmaciji i moru doselila u Zadar.

Caffe bar Empress smješten u staroj jezgri grada svojim posjetiteljima uz kreativan interijer nudi vrhunsku kavu, craft pive, originalne koktele, ledene čajeve te razna ostala pića.

– Iako sam završila farmaciju oduvijek sam imala san otvoriti svoj kafić gdje ću svojim gostima ponuditi jednu drugačiju priču. S obzirom da sam oduvijek imala želju otići više u toplije krajeve Dalmacija je bila logičan izbor. Spletom okolnosti došla sam u Zadar, grad gdje su ljudi temperamentniji i način života puno opušteniji nego na kontinentu. Kad sam jednom upoznala Zadar odluka nije bila teška i evo me tu sam više od dvije godine u ovom predivnom gradu – kazala je.

– Prije nešto više od mjesec dana pokrenula sam svoju poduzetničku priču i u staroj jezgri otvorila kafić koji će biti za sve ljubitelje dobre kave, alternativce, umjetnike, glazbenike, studente, odnosno sve ljude koje jednostavno vole uživati u životu – uz smijeh dodala je simpatična Ivana koja nam je i otkrila kako se odlučila baš za ovo originalno „pop art“ uređenje.

– Za kafić sam odabrala malo veselije boje, u prostoru prevladava ljubičasta koja je oduvijek bila boja vizionara i vladara te je istovremeno meditativna i moćna. Uz opuštajuće i pomalo „luckaste“ boje kafića svojim gostima ću ponuditi vrhunsku kavu jer sam i sama velika ljubiteljica dobre kave, pa taj užitak želim omogućiti svima koji odluče doći u Empress bar. Za ljubitelje pive i sokova odlučila sam imati širok izbor craftica, ali i kombuche napitke, odnosno to vam je blago gazirani i fermentirani čaj finog okusa i niskog udjela šećera. S obzirom da sam i sama kreativna svaki mjesec ćemo u ponudu uvrstiti neka nova pića, a i terasu planiramo neprestano dorađivati i uređivati – za kraj nam je kazala Ivana.

Na kraju ovog ugodnog razgovora doznali smo kako trenutno Empress bar svaki petak navečer petkom ima i glazbene večeri, a u planu su i drugi zanimljivi eventi.

Objava Mlada farmaceutkinja Ivana zbog ljubavi prema ugostiteljstvu doselila u Zadar i otvorila kafić: “Više mi se sviđa dalmatinski temperament i opušteniji način života” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

6 razloga zbog kojih trenutno niste u vezi

3. srpnja 2022. u 10:30
SOLIRANJE
iStock/NL
Ilustracija

Previše ljudi osjeća pritisak jer nije u romantičnoj vezi i boji se da će čitav život provesti sami. Moguće je da se doživljavaju kao potpuni promašaji jer su bili u nekoliko veza od kojih dugoročno nije zaživjela niti jedna.

Možda je potrebno situaciju sagledati iz druge perspektive i shvatiti da niste promašaj već jednostavno još niste pronašli ono što tražite. Ako ste slobodni, napravili ste snažan izbor za sebe jer niste htjeli pristati na bilo što i ne želite biti u vezi od koje ne dobivate ono što želite.

I to je u redu.

U nastavku donosimo šest najvjerojatnijih razloga zašto ste još uvijek single.

Ne želite se zadovoljiti minimumom

Mnogo ljudi ostaje u vezama jer osjećaju strah od ostavljanja pa pristaju na mnogo toga. Sasvim je u redu napraviti suprotno i postaviti ljestvicu malo više, makar još neko vrijeme bili slobodni.

Energiju usmjeravate na nešto drugo

Dobra i kvalitetna veza iziskuje mnoštvo energije, pogotovo na početku. U redu je energiju usmjeriti na nešto drugo, poput karijere ili prijatelja sve dok ne pronađete dovoljno vremena za posvetiti se ljubavi.

Kontrola

Veze zahtijevaju kompromise i dobru volju kojom ćete brinuti jedno o drugome te ponekad staviti želje partnera ispred svojih. Mnogi vole imati samostalnu kontrolu nad svojim životom i ne žele pristati na kompromise. Možda ste jedan od njih.

Drugi ljudi

Možda se ne želite vezati jer vas jednostavno više privlači sloboda ili kratkoročna veza u kojoj isprobavate nove stvari.

Očajni ste

Ljudi osjete kada upoznaju osobu na kojoj se vidi da jednostavno “mora” biti u vezi, a postoji razlika između onih koji “moraju” i “žele”. Možda previše očajno želite dugoročnu vezu i taj očaj prepada drugu stranu.

Završili ste

Ponekad, a pogotovo u starijoj dobi, pronađete se u razdoblju da ste mnogo toga prošli. Možda vam je dosta slomljenog srca i jednostavno želite živjeti slobodno i bez toga.

Biti ili ne biti u vezi, isključivo je vaš izbor kojeg dugujete sami sebi. I uvijek ga možete promijeniti.

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Još malo pa stiže predah od ovog ‘pakla’: Ali, DHMZ je objavio analizu ekstremnog lipnja i onoga što nas čeka i – nije dobro

3. srpnja 2022. u 10:20

U drugom dijelu tjedna uz sjeverni vjetar trebalo bi napokon osvježiti, a i na moru bi vrućina trebala popustiti, s prodorom hladnijeg i nestabilnijeg zraka sa sjevera koji će biti praćen burom i za sada vrlo upitnim količinama kiše.

U Hrvatskoj se nastavlja sunčano i vruće vrijeme. Na Jadranu u noći i ujutro te ponovno navečer slaba i umjerena, podno Velebita mjestimice na udare i jaka bura, a sredinom dana i poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 14 do 19, na Jadranu uglavnom između 22 i 27 °C. Najviša dnevna u većini krajeva od 30 do 35 °C.

Upozorenja na toplinske valove na snazi su i dalje, a za obalu je upozorenje na snazi sve do utorka, dok je na kopnu žuto upozorenje u ponedjeljak. HRT javlja kako će pod stabilnim utjecajem anticiklone vrućina i sutra i u ponedjeljak jačati. Uz nove prodore hladnijeg zraka sa sjevera, najprije u utorak, zatim još izraženije u četvrtak, bit će promjenjivo i manje stabilno, sve češće uz mjestimičnu kišu ili pljuskove i grmljavinu.

U drugom dijelu tjedna uz sjeverni vjetar trebalo bi napokon osvježiti, a i na moru bi vrućina trebala popustiti, s prodorom hladnijeg i nestabilnijeg zraka sa sjevera koji će biti praćen burom i za sada vrlo upitnim količinama kiše.

Ekstremno topao lipanj

Državni hidrometeorološki zavod navodi kako je lipanj bio na području cijele Hrvatske 3-4.3 Celzijeva stupnja topliji od prosjeka.

“Temperaturne prilike u lipnju 2022. bile su ekstremno tople na čitavom teritoriju s temperaturama koje su bile 3-4.3°C više od prosjeka za razdoblje 1981.-2010.“, stoji u izvješću. Prema anomalijama srednje temperature zraka u odnosu na prosjek, na meteorološkim postajama Zadar, Lastovo, Ploče i Slavonski Brod ovogodišnji lipanj je bio najtopliji od kada se provode mjerenja.

Na 20 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a lipanj 2022. bio je drugi najtopliji od 1961. godine, dok je na ostalim postajama bio među 4 najtoplija. Pored visokih temperatura, u lipnju su na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara prevladavale i sušne prilike.

Na postaji Zavižan temperature su krajem mjeseca bile za 10 °C više od prosjeka koji iznosi 10.5 °C. I na ostalim postajama su četiri posljednja dana lipnja bila za 4.4 °C do 10.6 °C toplija od lipanjskog prosjeka. Lipanjski toplinski val u Hrvatskoj trajao je 4 dana i nastavio se početkom srpnja, a Državni hidrometeorološki zavod redovito je izdavao upozorenja na potencijalnu opasnost od toplinskog vala.

Sve češća pojava vrućih dana

Prema učestalosti pojavljivanja dana s meteorološkim uvjetima za upozorenja na toplinske valove prema izmjerenim podacima minimalne i maksimalne temperature zraka tijekom razdoblja 1991.-2021., prosječan broj takvih uvjeta u ljetnih mjesecima kreće se od 5 do 6 dana u osječkoj i karlovačkoj regiji, zatim oko 9 dana u zagrebačkoj i gospićkoj regiji te od 15 do 18 dana u jadranskim regijama. Najnepovoljniji meteorološki uvjeti bili su 2012. godine kada je na području Jadrana tijekom ljeta bilo preko 35 dana s uvjetima za upozorenja na toplinski val, a u kninskoj regiji čak 47 dana.

U Hrvatskoj je uočen značajan pozitivan trend svih toplih indeksa ekstrema. Trend broja vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi do 5 dana na 10 godina, navodi se u analizi, a na Jadranu je trend povećanja broja takvih dana veći od 5 dana na 10 godina, ali je uočen i porast njihovog broja u proljeće i jesen. S obzirom na izražene trendove opažene u sadašnjoj klimi i projekcije zatopljenja u budućoj klimi, možemo očekivati češću pojavu vrućih dana i toplinskih valova i posljedično negativne utjecaje na zdravlje ljudi, posebno ugroženih skupina, povećanu potrošnju električne energije za hlađenje, nedostatak vode i povećanu opasnost od požara, piše Net.

Objava Još malo pa stiže predah od ovog ‘pakla’: Ali, DHMZ je objavio analizu ekstremnog lipnja i onoga što nas čeka i – nije dobro pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Znate li što muhe rade kad vam slete na hranu? Klice na nogama su najmanji problem…

3. srpnja 2022. u 10:15

Znanstvenici za sada znaju da muhe mogu da prenijeti Esherihiju coli, salmonelu, hepatitis A i rotavirus, ali i druge mikrobe koji izazivaju probavne probleme, no koliko je dugo potrebno za tako neešto?

Postoji najmanje 100 različitih patogena koje kućne muhe mogu prenositi, poput bakterija, virusa i jajašaca parazita, kaže dr. Thomas J. Daniels, ravnatelj laboratorija centra Louis Calder na sveučilištu Fordham, piše The Healthy,.

Mikrobi na nogama su najmanji problem

Jednom kada muha pokupi klice, ona može širiti bolest na nekoliko načina. Bakterije i virusi s mjesta na koje je sletjela lijepe se za tijelo muhe i za sitne dlačice na njenim nogama, kaže Daniels. Kada odleti i sleti negdje drugdje, primjerice, na vašu hranu, ona ostavlja neke od tih klica za sobom. „Dakle, potencijalno smo izloženi riziku zaraze čak i od jedne obične kućne muhe kada ona sleti na naš obrok, iako je količina patogena koju ona nosi verojatno mala“, kaže dr. Daniels.

Više bismo trebali biti zabrinuti zbog povraćanja muha. “Kad muha sleti na vaš obrok, ona ne grize sitne komadiće hrane s vašeg tanjura. Umjesto toga, insekt povraća probavne sokove na hranu da bi je dovoljno razgradio i mogao progutati u tekućem stanju”, kaže dr. Daniels.

Više bakterija u povraćotini muhe

To, međutim, nije najgori dio ovog procesa.

Naime, povraćotina muhe puna je klica od njenog posljednjeg obroka. A patogeni unutar muhe žive duže od onih koje je u međuvremenu pokupila svojim nogama, zbog čega su klice iz muhine povraćotine najopasnije po nas od svih drugih.

Neke od klica koje muhe ostavljaju za sobom su prilično opasne. Znanstvenici za sada znaju da muhe mogu da prenijeti Esherihiju coli, salmonelu, hepatitis A i rotavirus, kaže dr Brent W. Laartz, specijalist za zarazne bolesti i autor knjige Kako izbjeći zarazne bolesti. Tu je i Shigella, grupa bakterija koja može izazvati proljev, groznicu i bol u trbuhu, što je posebno zabrinjavajuće jer ne treba puno da ova bakterija izazove bolest kod ljudi.

Ali prije nego što počnete u smeće bacati svu hranu na koju je sletjela muha, imajte u vidu da neće svaka muha nositi sve ili bilo koju od ovih klica. Gore spomenute klice su uglavnom fekalne bakterije i virusi, koji ne postoje na svemu što muhe jedu. „Muha bi morala sletjeti na sirovo meso ili izmet da bi prenijela ove bakterije i viruse na vašu hranu“, kaže dr. Laartz.

Jedna muha ne čini zarazu?

Što je vaša kuhinja čišća, to je manja šansa da muha nešto pokupi prije nego što pojede vaš obrok. Osim toga, samo jedna muha na vašoj hrani ne znači da ćete se razboljeti od njezinih klica. „Ovisno o tome koliko je klica muha nosila, koliko je dugo bila na vašoj hrani i koliko je jak vaš imunitet, možda se nikada nećete zaraziti“, kaže dr. Daniels.

Dakle, ako je usamljena muha jednom sletjela na vašu hranu, a vaša je kuća čista, vjerojatno je sigurno da nastavite jesti svoju hranu. Veća bi briga bila ako se nalazite u okruženju koje je puno insekata, poput, primjerice, piknika u prirodi. Na kraju krajeva, što više muha sleti na vaš obrok, više klica mogu ostaviti. „Pokrijte hranu dok čekate da je pojedete“, savjetuje dr. Laartz, koji predlaže da u tu svrhu koristite krpu ili drugi tanjur, piše Net.

„Ako vidite muhe kako zuje oko hrane koju ste neko vrijeme ostavili nepokrivenu, najbolje bi bilo da je bacite, ako vam je stalo do vašeg i zdravlja vaših bližnjih“, savjetuje dr. Daniels.

Objava Znate li što muhe rade kad vam slete na hranu? Klice na nogama su najmanji problem… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Serija potresa u Iranu usmrtila pet osoba

3. srpnja 2022. u 10:00
OKO STOTINU OZLIJEĐENO
REUTERS/NL
Selo Sajeh Hoš u ruševinama nakon potresa

Pet je osoba poginulo, a nekih stotinu je ranjeno u subotu u Iranu nakon nekoliko potresa koji su dopola razorili selo na jugu zemlje, nedaleko od Hormuškog tjesnaca.

Tri potresa od kojih su dva bila magnitude 6 te 5,7 – pogodila su pokrajinu Hormozgan i pretvorili u ruševine polovicu sela Sajeh Hoš. Selo je 100 kilometara jugozapadno od luke Bandar Abas s oko pola milijuna stanovnika koja je smještena na Hormuškom tjesnacu.

“Pet je osoba poginulo, a 93 su ranjene, od kojih je sedam u bolnici”, najnoviji su podaci koje je za televiziju iznio glasnogovornik Nacionalnog centra za hitna stanja Modžataba Haledi.

Operacije potrage i spašavanja gotovo su završene, objavio je iranski Crveni polumjesec, prenosi televizija. Nekoliko stambenih zgrada srušilo se u Sajeh Hošu i selo je bez struje kao i tridesetak okolnih sela, navodi televizija.

Pogođeni su i povijesno važni objekti, a među njima je 50 drevnih mlinova, koje je potres oštetio na otoku Kešm, rekao je dužnosnik pokrajinskog centra za baštinu. Smješten na rubu nekoliko tektonskih ploča Iran je zone snažne seizmičke aktivnosti.

U 2003. godini potres magnitude 6,6 djelomično je uništio grad Bam na jugoistoku pri čemu je poginula najmanje 31.000 ljudi. U potresu 7,4 koji je 1990. godine pogodio sjever Irana poginulo je 40.000 stanovnika.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Kauboji doznali suparnike na Svjetskom prvenstvu

3. srpnja 2022. u 09:30
RUKOMETAŠI IMALI SREĆE
Filip GLAVAŠ/PIXSELL/NL
Ilustracija

Hrvatska rukometna reprezentacija saznala je suparnike u skupini na Svjetskom prvenstvu 2023. godine kojem će zajednički domaćini biti Švedska i Poljska.

Hrvatska je smještena u skupinu G, a suparnici će joj biti Sjedinjene Američke Države te dvije afričke reprezentacije, prvak i trećeplasirana momčad s tamošnjeg prvenstva koje će se održati tijekom srpnja.

Na Svjetskom prvenstvu u siječnju iduće godine nastupaju 32 reprezentacije koje su podijeljene u osam skupina, a skupina u kojoj se nalazi Hrvatska u drugom krugu se križa s grupom H gdje će igrati Danska, Belgija, Bahrein i afrička reprezentacija koja će zauzeti četvrto mjesto na kontinentalnom prvenstvu.

Svjetsko prvenstvo se održava od 11. do 29. siječnja iduće godine.

Svjetsko rukometno prvenstvo 2023. (skupine):

Skupina A (Krakow): Španjolska, Crna Gora, Čile, Iran

Skupina B (Katowice): Francuska, Poljska, Saudijska Arabija, Slovenija

Skupina C (Goeteborg): Švedska, Brazil, Afrika 2, Urugvaj

Skupina D (Kristianstad): Island, Portugal, Mađarska, Južna Koreja

Skupina E (Katowice): Njemačka, Katar, Srbija, Afrika 5

Skupina F (Krakow): Norveška, Sj. Makedonija, Argentina, Nizozemska

Skupina G (Joenkoping): Afrika 1, Hrvatska, Afrika 3, SAD

Skupina H (Malmoe): Danska, Belgija, Bahrein, Afrika 4

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Vozač koji je u SUV vozilu prošao kroz crveno svjetlo mora platiti veću kaznu od “običnog” vozila

3. srpnja 2022. u 09:05

Ranije prošlog mjeseca sud u Frankfurtu je vozaču povećao kaznu za prolazak kroz crveno svjetlo.

Vlasnik vozila je dobio kaznu uvećanu za 150 eura, a sud je odluku objasnio činjenicom da je vozio SUV vozilo, a ne neki manji auto. Naime, sud je mišljenja da i “manji SUV“ svojom veličinom, masom i nadasve oblikom prednjeg kraja predstavlja veći rizik za pješaka u slučaju naleta te je stoga sud sklon odluci kako prekršitelj treba platiti uvećanu kaznu, piše ABC News.

Povrh svega, vlasniku SUV-a je izrečena kazna oduzimanja vozačke dozvole na mjesec dana. Sve u svemu može se zaključiti da je vozač SUV-a još i dobro prošao. Kako stoji u obrazloženju presude, sudac je odredio kako kazna može biti uvećana za do 75%. 

U prilog ovakvoj odluci ide i jedno istraživanje iz Michigana prema kojem će naleti SUV-a na pješaka pri brzinama od minimalno 64 km/h u 100% slučajeva završiti smrtnim ishodom za pješaka.

U svakom slučaju ovo ne znači da je bolje proći kroz crveno svjetlo u Golfu, već samo kako u tom slučaju pješak ima nešto više šansi za preživljavanje, prenosi Index.

Objava Vozač koji je u SUV vozilu prošao kroz crveno svjetlo mora platiti veću kaznu od “običnog” vozila pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Više od milijun ljudi na 50. obljetnici Povorke ponosa

3. srpnja 2022. u 09:00
TROSATNA PARADA U LONDONU
Trosatna parada bila je predvođena veteranima LGBT pokreta, koji su sudjelovali i u prvoj britanskoj Povorci ponosa
REUTERS/NL
Mnoštvo obilježilo obljetnicu prve parade ponosa

Više od milijun ljudi pohrlilo je u centar Londona u subotu u povodu 50. obljetnice Povorke ponosa, najveće dosad.

Trosatna parada, predvođena veteranima LGBT pokreta, koji su sudjelovali i u prvoj britanskoj Povorci ponosa, prošla je dijelom originalne rute iz 1972. godine.
 
Organizatori kažu da je u povorci bilo 30.000 sudionika.
 
U prvoj Povorci ponosa sudjelovalo je nekoliko stotina sudionika koje je dočekala policija, no ovaj put, sudionike oslikanih lica koji su nosili zastave  pozdravljalo je rekordno veliko mnoštvo – više od milijun ljudi, prema riječima londonskog gradonačelnika Sadiqa Khana.
 
Poznate osobe i političari, među kojima i vođa laburističke opozicije Keir Starmer, priključili su se povorci.
 
“Pedeseta obljetnica – ljudi moji, kakvo postignuće! Kako se društvo otad promijenilo”, kazao je John Clark, djelatnik vijeća koji je paradu promatrao sa strane.
 
Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Inspektorat provodi nadzor zbog salmonele u dvije čokolade belgijskog proizvođača

3. srpnja 2022. u 08:58

Belgijskom proizvođaču Barry Callebaut Belgium N.V. vraćena je pošiljka čokolade u kojoj je utvrđena salmonela, a bila je upućena jednom poslovnom subjektu u Hrvatskoj, izvijestio je u subotu Državni inspektorat koji i dalje provodi nadzor kod drugih poslovnih subjekata.

Državni inspektorat izvijestio je da je kao nacionalna kontakt točka za Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje – Rapid Alert System for Food and Feed (RASFF) putem EU-RASFF sustava, zaprimio hitnu obavijest da je proizvođač Barry Callebaut Belgium N.V. u sklopu svoje samokontrole utvrdio prisutnost Salmonella spp. u dvije vrste čokolade, a što se kao uzrok potencijalne kontaminacije smatra lecitin soje.

Zbog navedenog je proizvođač obustavio kompletnu proizvodnju i zatražio od klijenata da blokiraju distribuciju čokoladnih proizvoda proizvedenih 25. lipnja i kasnije.

U obavijesti RASFF-a zaprimljena je i informacija da je navedeni proizvod distribuiran kao sirovina jednom poslovnom subjektu u Hrvatskoj te je stoga sanitarna inspekcija Državnog inspektorata “žurno obavila inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je sporna pošiljka proizvoda vraćena proizvođaču”.

– Inspekcijsko postupanje sanitarne inspekcije Državnog inspektorata je i dalje u tijeku zbog utvrđivanja eventualne prisutnosti proizvoda kod drugih subjekata u poslovanju s hranom na teritoriju Republike Hrvatske, a o čemu će javnost biti pravovremeno informirana, poručuju iz Inspektorata.

Objava Inspektorat provodi nadzor zbog salmonele u dvije čokolade belgijskog proizvođača pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Antena Zadar

Ostavljate punjač u utičnici nakon punjenja mobitela? Evo zašto to nije dobro

3. srpnja 2022. u 08:52

Mobiteli su postali potreba, ne možemo zamisliti ni jedan dan bez njih. Korištenje mobitela postala je naša svakodnevica, ali tijekom uporabe povećava se broj smetnji i oštećenja na mobitelu. Za dulji vijek trajanja mobitela potrebno je pravilno održavanje. Jedna od najvažnijih stvari jest znati kako ga pravilno puniti, ali i koje pogreške izbjegavati, prenosi Večernji list.

Ovo su najčešće pogreške koje ljudi rade s mobitelima te im tako smanjuju vijek trajanja:

Ostavljanje punjača u utičnici

Punjač ostavljen u utičnici ne samo da vodi do većih računa za struju, već je i vrlo opasan. Transformator oslobađa toplinu, a povećanje topline može dovesti do požara ili kratkog spoja transformatora koji može prouzročiti požar.

Pražnjenje baterije do kraja te punjenje do 100 posto

Baterije u mobitelima napravljene su na bazi litija i rade u ciklusima punjenja. Ako ostavite bateriju da se polako prazni do kraja, polako uništavate svoj uređaj. Također ne biste trebali puniti do 100 posto, a ni ostavljati mobitel na punjaču dulje od toga. Punjenje do kraja zapravo skraćuje vijek trajanja zbog određenog broja ciklusa punjenja. Uz to, ostavljanje mobitela preko noći na punjaču vodi do većeg računa za struju, remećenja ciklusa punjenja i pregrijavanja uređaja.

Korištenje mobitela tijekom punjenja

Pražnjenje baterije dok se puni stvara veliki pritisak na bateriju. Ako trebate nešto napraviti na mobitelu, maknite ga s punjača, a kada ste gotovi, ponovno ga stavite na punjenje.

Zaključno: Glavno pravilo je da mobitel do kraja napunite jednom mjesečno, te da vam baterija na dnevnoj bazi bude napunjena između 20 i 80 posto.

Objava Ostavljate punjač u utičnici nakon punjenja mobitela? Evo zašto to nije dobro pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Glumačka zvijezda sve iznenadila tajnim vjenčanjem

3. srpnja 2022. u 08:30
LINDSAY LOHAN
INSTAGRAM SCREENSHOT/NL
Lindsay Lohan i Bader Shammas

Američka glumica Lindsay Lohan udala se za Badera Shammasa. Vijest je objavila na Instagramu uz zajedničku fotografiju.

“Ja sam najsretnija žena na svijetu. Pronašao si me i znao si da želim pronaći sreću i milost, sve u isto vrijeme.

Sretna sam što si baš ti moj muž. Moj život i moje sve. Svaka bi se žena trebala osjećati ovako pored svog muža”, napisala je Lohan. Danas je proslavila i svoj 36. rođendan, Bila je to stoga prilika za dvostruko čestitanje. Prema reakciji fanova, mora se reći da ih je iskreno obradovala svojim tajnim vjenčanje,

“Iskrena ljubav”; “Tako si me obradovala”, “Puno sreće vam želim”, tek su neki od komentara.

Podsjetimo Lindsay Lohan i Bader Shammas upoznali su se 2020. godine. Zaruke su objavili u studenom 2021. godine. Lohan je tada, moglo bi se reći proročanski, na Instagramu objavila: “Moj život. Moja obitelj. Moja budućnost”.

Par se inače rijetko pojavljuje zajedno u javnosti.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Dio klijenata već je dobio povećane rate kredita

3. srpnja 2022. u 08:00
POSLJEDICA INFLACIJE
Vjeran Zganec ROGULJA/PIXSELL
Ilustracija

Korisnicima kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, ugovorenih prije 9. siječnja 2013., a kojima se kamatna stopa usklađuje dvaput godišnje, 1. srpnja i 1. siječnja, Erste banka poslala je dopis u kojem ih izvještava o promjeni varijabilnog dijela kamatne stope koji ovisi o kretanju referentnih stopa – šestomjesečnog EURIBOR-a za eurske kredite, odnosno šestomjesečne Nacionalne referentne stope 2 (NRS2) za kunske kredite.

Vrijednost šestomjesečnog EURIBOR-a na 1. lipnja ove godine iznosila je minus 0,068, što u odnosu na njegovu vrijednost na dan 1. prosinca prošle (kada je kod ovih kredita rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope) predstavlja porast od 0,468. U skladu s tim, kod kredita uz valutnu klauzulu u euru, podignutih prije 9. siječnja 2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa u sljedećem šestomjesečnom razdoblju bit će veća 0,468 postotnih bodova, potvrdili su u Erste banci. To novo šestomjesečno razdoblje počelo je dakle s 1. srpnja, odnosno od jučer, pa tako od jučer dio klijenata koji imaju ugovorene kamate uz euribor – plaća veće stope.

Ne raste marža

Konkretno je u Erste banci navedenim promjenama obuhvaćeno oko 2.200 klijenata, odnosno kreditnih partija, od ukupno nešto manje od 45.000 kreditnih partija građana s promjenjivom kamatnom stopom, koliko ih ima u portfelju Erste banke. Daju primjer što to znači za visinu mjesečne rate. Primjerice, kredit odobren 2007. na iznos od 75.000 eura na 300 mjeseci, koji trenutno ima ostatak duga od 37.398,69 eura, i uz preostali rok otplate od 115 mjeseci, prije promjene imao je mjesečni anuitet 371,63 eura, uz kamatnu stopu 2,965 posto, a nakon povećanja vrijednosti 6-mjesečnog euribora iznos mjesečnog anuiteta je 379,24 eura, uz kamatnu stopu od 3,433 posto. Dakle, mjesečno će korisnik plaćati 7,61 euro više, što je oko 57 kuna više, dok će na godišnjoj razini morati izdvajati 91,32 eura više ili 685 kuna više (tečaj 7,5). Naravno, povećanje ovisi o parametrima konkretnog kredita.

U Ersteu kažu da je porast kamatne stope isključivo uzrokovan rastom referentnog parametra, odnosno da fiksni dio kamatne stope (marža) nije povećavan. Vele da je nakon dužeg perioda postupnog pada kamata to bilo i za očekivati “pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno ECB-a, ali i globalnih geopolitičkih događanja”. Kažu, međutim, da je transmisija rasta referentnih kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok će za one s NRS-om rast tereta otplate biti postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja te stope.

– Vrijednost 6-mjesečnog NRS2 1. lipnja iznosila je 0,06, u odnosu na 0,07 koliko je iznosila 1. prosinca lani, kad je rađeno posljednje usklađivanje kamatne stope. Shodno tome, kod kunskih kredita podignutih prije 9. siječnja 2013., a koji su vezani uz ovu referentnu stopu, kamatna stopa će u novom razdoblju biti manja za 0,01 postotni bod, tumače u Ersteu. Kod kredita podignutih u Erste banci nakon 9. siječnja 2013. usklađivanje kamatnih stopa s kretanjem referentnih vrijednosti obavlja se naime jednom godišnje (krediti uz 12m EURIBOR) ili dva puta godišnje (krediti vezani uz NRS), ovisno o mjesecu u kojem je kredit podignut, a uzimajući u obzir vrijednost referentne stope na prvi dan prethodnog mjeseca.

Prebacivanje u fiksnu

– Imajući u vidu činjenicu da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama, načelni savjet ili sugestija klijentima išla bi u smjeru pojačane orijentacije prema zaštiti od takvog eventualnog porasta. Erste banka već niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta. Međutim, eventualna promjena kamatne stope iz promjenjive u fiksnu individualna je odluka svakog pojedinog korisnika kredita koji je donosi temeljem vlastite procjene dugoročne isplativosti takvog koraka. Naime, odabirom fiksne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u budućnosti. S druge strane, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu stopu i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućem razdoblju, ali će istovremeno ona u ovom trenutku biti niža u odnosu na fiksnu, poručuju iz Erste banke.

Uz euribor vezano 18 posto kredita

Rast euribora tržišni je parametar koji utječe na klijente svih banaka koje su im plasirale kredite uz promjenjivu euribor referentnu stopu. Uz promjenjivu stopu plasirano je čak 38 posto kredita na hrvatskom tržištu, a konkretno uz euribor, koji sada raste, oko 18 posto. Erste o tome otvoreno govori, drugi zasad nisu tako konkretni. Iz Raiffeisen banke poručuju da će s jedne strane kamatne stope za korisnike kredita tendirati porastu, sa spomenute osnove rasta ključnih stopa, dok će s druge tendirati smanjivanju, uslijed pada premije rizičnosti lokalnog tržišta zbog ulaska u eurozonu. Zaključuju da, “iako je nezahvalno prognozirati koji će utjecaj prevladati, veći su izgledi za porast kamatnih stopa”. Iz OTP banke pak vele da su kamatne stope vidljive na njihovim internetskim stranicama, te ih nemaju najmeru u skorije vrijeme korigirati.

Zakonska ograničenja rasta

U Ersteu tumače da jedan dio korisnika kredita kojima dakle rastu kamate neće imati baš onoliko povećanje kamatne stope po svom kreditu (0,468 postotnih bodova) jer se, kažu, kamatne stope moraju usporediti i sa zakonima reguliranim maksimalnim visinama kamatnih stopa koje se izračunavaju svakih šest mjeseci odvojeno po vrsti i valuti kredita. Tako je primjerice maksimalna kamatna stopa na kredite u eurima od 1. srpnja 2022. 4,053 posto, dok je 1. siječnja 2022. maksimalna stopa za te kredite iznosila 4,187 posto. Zakoni koji reguliraju ove kamatne stope su Zakon o obveznim odnosima, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Zakon o potrošačkom kreditiranju te Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju.

 

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Savršenstvo “ispod” Velebita: Najduža Hrvatska plaža koja liječi i dušu i tijelo

3. srpnja 2022. u 05:06

Uz ime Kraljičina plaža vezana je legenda: plaža je svojom ljepotom privukla suprugu prvog hrvatskog kralja Tomislava, lijepu Jelenu. Stoga, kad bi dolazili u Nin, obiteljske trenutke na plaži provodili su upravo ovdje, gdje je Jelena otkrila i blagodati ljekovitog blata.

Tisuću godina kasnije Playboyeva zečica Bridget Marquardt i model Sara Underwood posjetile su Hrvatsku prilikom snimanja serijala ”Bridgetine seksi plaže – Hrvatska”. Igrale su picigin, učile hrvatski, isprobavale pršut, paški sir i maraskino, posjetile ljekovito blato kraj Kraljičine plaže i na kraju oduševljeno preporučile Hrvatsku čak i prije Havaja, Španjolske i Barbadosa.

Laguna u podnožju Velebita

Dugački plićak savršen je za obiteljske izlete s djecom i one koji žele tropski ugođaj. U blizini se nalaze i zabavni parkovi za djecu te restorani i kafići, pa ne morate daleko da biste uživali u kavi ili ručku s pogledom na ninsku lagunu i Velebit.

Sam put do nje prolazi kroz dugačak plićak koji tek nagovještava ono što vas čeka. Prate ga pješačke drvene staze kroz bioraznoliko područje koje predstavlja prirodni botanički vrt.

Jedini problem s ovom plažom predstavljat će vam nedostatak hlada, ali onima koji žele iskoristiti ljetne dane i nadoknaditi vitamin D to neće pomutiti planove. Za sve ostale tu su suncobrani i ležaljke.

Za ljubitelje aktivnosti, ninski vjetar pogodan je za jedrenje na dasci, a možete unajmiti pedaline ili uživati u puštanju zmajeva.

Lijek bez recepta

U blizini plaže nalazi se najveći poznati lokalitet ljekovitog blata u Hrvatskoj, a tu su i plaže Ždrijac, Prodorica, Bilotnjak te Zaton Holiday Resort u turističkom mjestu Zaton.

Ljekovito blato isprobali su deseci tisuća posjetitelja u ljetnim jutarnjim satima, a koristilo se i u rimsko doba. Navodno ga je koristila i sama kraljica Jelena, a upisan je kao lječilišno mjesto na moru pod medicinskim nadzorom.

Terapija se sastoji od oblaganja blatom, sunčanja na plaži i potom ispiranja u toplom moru.

Hrana za um i tijelo

Svakog ljeta u Ninu se održavaju brojne manifestacije. U kolovozu su to obično Festival pijeska, Dan otvorenih vrata Solane Nin, Dan otvorenih vrata Crkvene riznice, blagdani Sv. Marcele i Anselma, zaštitnika Nina, besplatna kostimirana vođenja Zoranićeve vile i dr.

Svakako isprobajte i domaću kuhinju obogaćenu čistom morskom soli i začinima, pripremanu na ninskoj buri, piše Pun kufer.

Objava Savršenstvo “ispod” Velebita: Najduža Hrvatska plaža koja liječi i dušu i tijelo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Stručnjak savjetuje: Omekšivač za odjeću nikako nemojte upotrebljavati ljeti, evo i zašto

3. srpnja 2022. u 04:40

Savjetuje da za posteljinu i pidžamu odaberete deterdžent za osjetljivu kožu kako biste izbjegli iritaciju, a najbolje bi bilo i da nema miris.

Mnogi se odlučuju na ulaganje u posteljinu od svile misleći kako je bolje spavati na takvom materijalu kada krenu visoke temperature, ali Deyan tvrdi da je svila najgori materijal za ljeto i da takve pidžame i pokrivače čuvate za zimu. “Iako je odličan materijal za one koji su alergični na perje i grinje, također ne može upiti vlagu. Čuvajte to za zimu.”

Savjetuje da za posteljinu i pidžamu odaberete deterdžent za osjetljivu kožu kako biste izbjegli iritaciju, a najbolje bi bilo i da nema miris, piše Večernji.

Mnogi se odlučuju na ulaganje u posteljinu od svile misleći kako je bolje spavati na takvom materijalu kada krenu visoke temperature, ali Deyan tvrdi da je svila najgori materijal za ljeto i da takve pidžame i pokrivače čuvate za zimu. “Iako je odličan materijal za one koji su alergični na perje i grinje, također ne može upiti vlagu. Čuvajte to za zimu.”

Objava Stručnjak savjetuje: Omekšivač za odjeću nikako nemojte upotrebljavati ljeti, evo i zašto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

❌