Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Slobodna Dalmacija

Zadarski kuhari odlaze iz Gline. Smokrović: "Ljudi s kojima smo proveli 11 dana ispratili su nas plačući, uz pljesak. Meni je to najljepša zahvala!"

12. siječnja 2021. u 21:50

Nakon razornog potresa na području Petrinje koji se dogodio 29. prosinca u 12.19 sati, prvi kuhari volonteri već su nakon tri sata došli na mjesto događaja i organizirano počeli pripremati hranu za sve ljude tog područja te su tog prvog dana, u Petrinji, podijelili 1500 obroka. Sve do ovog utorka, 1...

✇ Slobodna Dalmacija

Tri četvrtine vodili domaćini, a Zadar na kraju slavio pobjedu!

12. siječnja 2021. u 21:26

ZAGREB - Dom košarke Cedevita. Bez gledatelja: Suci: Krunoslav Peić, Gordan Terlević, Andrea Đuraki. CEDEVITA JUNIORI – ZADAR 69:81 (26:14, 16:21, 15:23, 12:23) CEDEVITA JUNIORI: Ogrizović 10, Dubelj 2, Krstanović 10, Šabić 21, Bošnjak 4, Tomić 2, Smajilagić 8, Ušić 4, Serdarušić, Kučić, Gatarić, Ja...

✇ Slobodna Dalmacija

Kad bi Zadar pogodio potres jačine onog u Baniji, imali bismo 116 mrtvih i 946 ranjenih, prirodnu katastrofu čeka katastrofa od sustava!

12. siječnja 2021. u 19:58

Kad bi Zadar pogodio potres jačine onog u Baniji, s epicentrom na Poluotoku, uz velika razaranja zgrada i štete na imovini, imali bi 116 mrtvih i 946 ranjenih, a sustav pomoći ne bi mogao adekvatno odgovoriti jer je njegova sadašnja spremnost niska a kapacitet operativnih snaga nedovoljni, proizlazi...

Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

19-godišnjak izradio poseban pretinac u automobilu za dilanje marihuane, pronašli mu 4 i pol kilograma

12. siječnja 2021. u 18:06

Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je 12. siječnja 2021., nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv hrvatskog državljanina (2001.) zbog počinjenog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi neovlaštenom proizvodnjom i prometom drogama.

Okrivljeniku se u optužnici stavlja na teret da je 14. studenog 2020. na autocesti A1, Zadar 1, u posebno izrađenom pretincu osobnog automobila, radi stjecanja protupravne imovinske koristi i daljnje preprodaje, držao 4569,79 grama droge marihuane raspoređene u pet pojedinačnih pakiranja, stoji u obrazloženju.

U optužnici je predloženo produljiti istražni zatvor protiv okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

✇ Slobodna Dalmacija

Zadarske i šibenske lovce posvađao koridor kod Lišana Ostrovičkih, stvar je otišla toliko daleko da zbog incidenata ureduje i policija

12. siječnja 2021. u 17:56

Lovište XIII/126 Lišane Ostrovičke, "posvađalo" je lovce iz Zadarske i Šibensko-kninske županije, u tolikoj mjeri da su česti i incidenti između lovaca kad se susretnu na teritoriju nad kojih pretendiraju i jedni i drugi. Zvuči kao uvod u kaubojske romane, ali iz Lovačke udruge Benkovac koja ima viš...

✇ Zadarski list

USKORO KONAČNA ODLUKA Grad će smanjiti namete zadarskim obrtnicima

12. siječnja 2021. u 17:01
Kako bi im pomogli u poslovanju u koronakrizi
Tražili smo da nam porez na potrošnju smanje s tri na jedan posto, a razgovarali smo i o ugovorima s vlasnicima štandova iznoseći prijedlog da Grad smanji najam štandova obrtnicima koji imaju ugovor na šest mjeseci i to na način da im namete umanji za barem 30 posto, kaže Stipe Knežević
Marin GOSPIĆ
Brojni zadarski obrtnici, posebno u ugostiteljstvu, ugroženi su koronakrizom, a nekima je upitno čak i preživljavanje

Kako bi pomogao obrtnicima u uvjetima poslovanja u pandemiji covida-19, Grad Zadar održao je sastanak s predstavnicima lokalnih podružnica Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore. Sastanku je nazočilo čak petero gradskih pročelnika kako bi iznašli što adekvatniji način pomoći zadarskim obrtnicima.
Predsjednik HOK-a Zadarske županije, Stipe Knežević, kaže kako je zadovoljan sastankom jer su s Gradom uspjeli dogovoriti za njih najvažnije stvari.
- Tražili smo da nam porez na potrošnju od tri posto smanje na jedan posto, a razgovarali smo i o ugovorima s vlasnicima štandova iznoseći prijedlog da Grad smanji najam štandova obrtnicima koji imaju ugovor na šest mjeseci i to na način da im namete umanji za barem 30 posto, ističe Knežević, napominjući kako bi od gradskog pročelnika za financije uskoro trebali saznati u kojem će iznosu njihove obveze prema Gradu biti smanjene.

Poštivanje epidemioloških mjera

- Sastanak je održan na obostrano zadovoljstvo, razgovarali smo kao partneri jer ukoliko obrtnici ne mogu funkcionirati, ne može ni Grad. Mogu reći da je suradnja s Gradom izvrsna, a dogovoreno je i da ćemo se ovako sastajati svakih mjesec dana rezimirajući što smo napravili i kako bismo trebalo dalje, kazao nam je čelnik Županijske obrtničke komore.
Ipak, sve ovisi o daljnjj epidemiološkoj situaciji odnosno hoće li, kao i prošle godine, početkom ljeta doći do smanjenja broja osoba pozitivnih na koronu.
- Ukoliko situacija bude dobra, bit će i nama obrtnicima lakše jer ćemo moći raditi i angažirati svoje djelatnike. Međutim, osiguranje potrebnog razmaka među gostima te podržavanje ostalih epidemioloških mjera traži i dodatne troškove, pa ćemo s Gradom nadalje usaglašavati sve te detalje, ovisno o situaciji, najavljuje Knežević.
Zadovoljni su i sastankom s Vladinim ministrima zaduženim za njihov resor, osobito s ministrom rada Josipom Aladrovićem koji im je također obećao pomoć.

Vladina pomoć

- Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca s ministrima su dogovorili da će svi nameti obrtnika i poduzetnika biti refundirani od strane države. To se odnosi na sve djelatnosti kojima je rad zbog provođenja epidemioloških mjera zabranjen. Zadovoljni smo dogovorom, država nam je sve riješila te ćemo svi biti obeštećeni, Naravno, to se ne odnosi na obrtnike koji imaju trgovine i koji sve ovo vrijeme strožih mjera normalno rade, kaže predsjednik županijske Komore, dodajući kako i na sastancima u Vladi poduzimaju sve potrebne korake da pomognu obrtnicima.
- Kao potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore bio sam na sjednici Predsjedništva, a naš predsjednik Dragutin Ranogajac sastao se s ministrom rada Josipom Aladrovićem. Prezentirao mu je sve zahtjeve koje smo mi ugostitelji, ali i drugi obrtnici postavili s ciljem da s ministrom analiziramo koje bismo poticaje mogli dobiti od Vlade. Inače smo institucija koja ne razmišlja o ulici, pogotovo ne o blokadi, već gledamo kako se dogovoriti da bismo opstali, ali i zadržali djelatnike, što je u konačnici najvažnije. To, naravno, ne možemo bez Vlade koja nam je i dosad davala pomoć od po četiri tisuće kuna za plaće za svakog našeg djelatnika, ali i za one koji rade kod poduzetnika, napominje čelnik županijske Komore.

Neće u prosvjed

Naime, Hrvatska obrtnička komora već se izjasnila da se neće pridružiti prosvjedu hrvatskih poduzetnika koji su, zbog zabrane rada kafića i restorana, čak prijetili blokadom ulica, već će probleme rješavati u dogovoru s Vladom. Po njemu je to jedini način spašavanja radnih mjesta, a u protivnom bi se situacija mogla dodatno zakomplicirati.
- Dokle god su nam Vladina vrata otvorena i postoji mogućnost dogovora, mi nismo za ulicu, poručuje Knežević.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Obilježavanje akcije Maslenica bez mimohoda

12. siječnja 2021. u 16:58
Obljetnica VRO-a pod strogim epidemološkim mjerama
Središnji program bit će održan ispred spomen obilježja poginulim braniteljima u uvali Jazine, ali bez prigodnih govora predstavnika vojne i civilne vlasti te braniteljskih udruga
Zvonko KUCELIN
Na mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama morat će se pričekati do 2022. godine

U Zadarskoj županiji jučer je održan sastanak radi dogovora o obilježavanju vojnoredarstvene operacije Maslenica 22. siječnja. Unatoč obimnom programu kakvim se svake godine obilježava jedna od najvećih akcija za osobođenje Hrvatske, ove će godine program biti vrlo skroman, ali kao i uvijek, dostojanstven, ističu organizatori.
Naime, kako saznajemo u Županiji, program će se održati pod strogim epidemiološkim mjerama, odnosno u skraćenom izdanju. Neće biti mimohoda postrojbi koje su sudjelovale u akciji sa svojim ratnim zastavama i uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH, a koji se kretao od Branimirove obale preko mosta do Narodnog trga, katedrale sv. Stošije i Foruma, do crkve sv. Šime. Bio je to dio programa kojemu su se svi veselli, osobito djeca, no ove je godine, zaključili su u Županiji, jednostavno neizvediv.
Središnji program stoga će biti održan ispred spomen obilježja poginulim braniteljima u uvali Jazine, ali bez prigodnih govora predstavnika vojne i civilne vlasti te braniteljskih udruga. Nakon toga uslijedit će polaganje vijenaca ispred Središnjeg križa na Gradskom groblju te misa zadušnica za sve poginule.
Održat će se i polaganja vijenaca u Kašiću i Paljuvu, no ove godine samo s manjim grupama sudionika kako bi se izbjegla opasnost od infekcije covidom-19. O tome koliko će pak broj ljudi moći nazočiti na pojedinačnim događanjima obilježavanja akcije Maslenica Županiji će danas biti javljeno iz Nacionalnog stožera.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Modrić proglašen trećim najboljim playmakerom prošlog desetljeća

12. siječnja 2021. u 16:56

Međunarodni institut za nogometnu povijest i statistiku (IFFHHS) proglasio je kapetana hrvatske nogometne reprezentacije Luku Modrića trećim najboljim playmakerom u razdoblju od 2011. do 2020. godine, dok je titulu najboljeg ponio Argentinac Lionel Messi.

Argentinac Lionel Messi, koji je proglašavan najboljim u izboru IFFHS-a 2015., 2016., 2017. i 2019., te bio drugi 2011., 2014., 2018. i 2020., proglašen je najboljim playmakerom u prošlom desetljeću.

Drugi je u izboru IFFHS-a njegov bivši suigrač iz Barcelone Andres Iniesta koji je dva puta bio proglašen u godišnjem izboru najboljim – 2012. i 2013. Iza Modrića slijede Nizozemac Kevin De Bruyne (pobjednik u godišnjem izboru 2020.) i Toni Kroos (pobjednik u godišnjem izboru 2014.).

Priznanje za najboljeg playmakera u godišnjem izboru IFFHS-a Luka Modrić je osvojio 2018. godine. IFFHHS je za svaku godinu u prošlih deset godina najboljem playmakeru dao 20 bodova, drugom 19, trećem 18, a a dvadesetom na toj listi jedan bod. Tako je kada se zbroje sve godine, Messi je sakupio 174 boda, Andres Iniesta 127 bodova, a Modrić 113.

✇ Antena Zadar

Uvedene su značajne promjene kod polaganja vozačkog ispita

12. siječnja 2021. u 16:54

Hrvatski autoklub danas je predstavio projekt unaprjeđenja vozačkih ispita, piše HAK Revija.

Sustav audio-videosnimanja tijeka provedbe vozačkih ispita, koji je uveden, primjenjuje nova tehnološka rješenja.

“Među prvima u Europi uveli smo polaganje ispita iz predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila na računalima, što se pokazalo kao veliki iskorak”, naglasio je Slavko Tušek.

Dodatno se digitalizirao proces ispita. Uvedena su tablet računala sa satelitskom navigacijom koja povezuju stručne ispitivače Hrvatskog autokluba s informatičkim sustavom. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova to je rezultiralo izdavanjem u realnom vremenu e-uvjerenja o položenom ispitu za kandidate.

“Uvođenjem sustava audio-videosnimanja tijeka provedbe vozačkih ispita činimo novi iskorak”, kazao je predsjednik HAK-a Slavko Tušek, naglasivši kako uslijed toga nema novih troškova za kandidate za vozače i autoškole.

“U ovaj projekt uložili smo više od 1.5 milijuna kuna i naše stručne kapacitete, dokazavši svoje znanje i sposobnosti, ali i volju za unaprjeđenje svih naših ključnih procesa. Imali smo jasan cilj – učiniti polaganje vozačkog ispita što transparentnijim i objektivnijim te, na kraju, dati još jedan važan doprinos boljoj osposobljenosti novih vozača i poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa”, kazao je.

Novi sustav ima više značajnih učinaka. Jedan od ključnih je mogućnost da kandidati za vozače u slučaju negativnog ishoda ispita, ako ulože prigovor, mogu ostvariti uvid u snimke provedenih ispita. Zatim, putem odgovarajuće aplikacije omogućena je dostupnost svih podataka i snimki provedenih ispita iz predmeta Upravljanje vozilom djelatnicima Službe za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova te im je znatno olakšana funkcionalnost nadzora nad provedbom vozačkih ispita.

✇ Zadarski list

KORONAKRIZA Nasadi zabilježili velik pad prihoda

12. siječnja 2021. u 16:53
Zbog otežanih uvjeta poslovanja
S obzirom da je manji broj ljudi na pogrebima to se itekako osjeti, pa ukoliko govorimo u brojkama, riječ je o padu od oko 20 do 30 posto u odnosu na poslovanje proteklih godina. A tu su još i rasadnička proizvodnja i hortikulturni radovi gdje su prihodi također enormno pali, ističe direktor Josip Krnčević
Zvonko KUCELIN
Nasadi jedno vrijeme nisu smjeli prodavati cvijeće i zelenilo u njihovom rasadniku i cvjećarnicama

Jedna od gradskih tvrtki koja će zabilježiti gubitke zbog koronavirusa prije svega su Nasadi čije je poslovanje u pandemiji određeno čak i brojem ljudi na ukopu. Kako su sprovodi jedna od stavki koja je ovom komunalnom poduzeću donosila znatnu dobit, gubitke bilježe još od početka pandemije u ožujku.
Tako su još u svibnju imali minus od pola milijuna kuna zbog zabrane kupovanja vijenaca i cvijeća na pogrebima, ali i obustave prodaje cvijeća i zelenila u njihovom rasadniku i cvjećarnicama, što im je donijelo dodatni gubitak od 400.000 kuna. Uslijed pandemije ostali su uskraćeni i za 100.000 kuna koje dobivaju od Grada Zadra za održavanje javnih površina.
Poznato je, naime, da sve komunalne tvrtke u državi koje se bave ukopima, velik dio prihoda imaju upravo od prodaje vijenaca, a pretragom na internetskim stranicama tih poduzeća vidimo da neki vijenci koštaju i do 1.200 kuna. Oni skromniji koštaju 300 kuna, a ima i onih od 500 kuna, 850, pa i preko tisuću kuna.

Restriktivne mjere na pogrebima

Uzmemo li u obzir i cijene glazbenih usluga, možemo samo zamisliti kolike su gubitke u poslovanju zabilježile komunalne tvrtke koje organiziraju pogrebe. Tako su i Nasadi najveći gubitak u poslovanju imali upravo zbog odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani organiziranja sprovoda s dolaskom više od 25 ljudi te zabranom prodaje vijenaca i buketa. Ove su mjere u prvom valu pandemije trajale 50 dana i tvrtki donijele gubitak u poslovanju, ali i udar na likvidnost.
Naime, zbog opasnosti od koronavirusa zadarska komunalna tvrtka Nasadi još na početku pandemije uvela je restriktivne mjere ukopa pokojnika zbog maksimalne zaštite obitelji i prijatelja preminule osobe, s obzirom da je Nacionalni stožer naveo kako postoji mogućnost prijenosa virusa čak i putem cvijeća.
Kakva je pak najnovija poslovna situacija stoga smo pitali direktora Josipa Krnčevića, a evo što nam je kazao o radu u doista teškim uvjetima rada njihove tvrtke:

Gubici u rasadniku i radionici vijenaca

- Zasad se uspijevamo financijski pokriti iako prodajemo manje vijenaca, no nije jednostavno. Nadamo se da će koronakriza što prije završiti i da ćemo se vratiti starom načinu rada. Imamo velik pad prihoda u komercijalnom dijelu koji obuhvaća Gradsko groblje, cvjećarnicu i radionicu vijenaca. S obzirom da je manji broj ljudi na pogrebima to se itekako osjeti, pa ukoliko govorimo u brojkama, riječ je o padu od oko 20 do 30 posto u odnosu na poslovanje proteklih godina. A tu su još i rasadnička proizvodnja i hortikulturni radovi gdje su prihodi također enormno pali, ističe direktor Krnčević.
Unatoč teškom poslovanju u korona uvjetima, djelatnici Nasada sve ovo vrijeme brinu da grad bude primjereno uređen, odnosno da se zelenilo redovito održava na Poluotoku i svim dijelovima grada.

 

IZGUBILI PRIHOD OD ČAK MILIJUN KUNA

Nasadi su još u svibnju imali minus od pola milijuna kuna zbog zabrane kupovanja vijenaca i cvijeća na pogrebima, a obustava prodaje cvijeća i zelenila u njihovom rasadniku i cvjećarnicama donijela im je dodatni gubitak od 400.000 kuna. Uslijed pandemije ostali su uskraćeni i za 100.000 kuna koje dobivaju od Grada Zadra za održavanje javnih površina

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Postavljaju se novi podzemni kontejneri

12. siječnja 2021. u 16:48
Na zadarskoj rivi
Ovo je novi projekt postavljanja podzemnih spremnika, u biti isti kao uz hotel Zagreb. Dakle, riječ je o podzemnim spremnicima koji će imati tri vrste kontejnera - za reciklabilni otpad, za biorazgradivi te mješoviti i komunalni otpad, kazao je Danis Batur iz Čistoće
Marin GOSPIĆ
U tijeku su zemljani radovi, a nakon njih će se napraviti betonska ploča na koju će se spustiti kontejneri

Na zadarskoj rivi u zelenom pojasu u neposrednoj blizini glavnog mula počeli su radovi na iskopavanju za postavljanje novih podzemnih kontejnera. Naime, nakon što su prvi podzemni kontejneri postavljeni uz hotel Zagreb, sada su u Čistoći i Gradu odlučili nove postaviti na drugoj točki na rivi.

- Ovo je novi projekt postavljanja podzemnih spremnika, u biti isti kao uz hotel Zagreb. Dakle, riječ je o podzemnim spremnicima koji će imati tri vrste kontejnera - za reciklabilni otpad, za biorazgradivi te mješoviti i komunalni otpad. Ono što bih volio naglasiti jest da će kontejneri za mješoviti i komunalni otpad imati mogućnost otvaranja uz pomoć kartice, koja još nije u upotrebi, ali kad budu u funkciji svi podzemni kontejneri onda će se stanarima podijeliti kartice te će na osnovu tih kartica moću ubacivati komunalni otpad koji će se u biti i naplaćivati, rekao nam je o projektu Danis Batur iz Čistoće koja provodi ovaj projekt za kojega je Grad osigurao sredstva.

Istaknuo je kako su u tijeku zemljani radovi, a nakon njih će se napraviti betonska ploča na koju će se spustiti kontejneri koji su već spremni, te će se na vrhu postaviti metalna kapa kroz koju će se ubacivati otpad.

- Jedina razlika u odnosu na one kod hotela Zagreb je u tome što je tamo površina oko kontejnera pokrivena asfaltom, a ovdje to nećemo biti u mogućnosti već ćemo staviti opločnike koji će se ljepše uklopiti. Također, htio ih naglasiti kako tijekom radova nismo dirali grmove već smo ih samo premjestili na drugo mjesto tako da zbog kontejnera neće nastradati niti jedno stablo, rekao nam je Batur.

Upitali smo ga jesu li se stanari već naučili na prve podzemne kontejnere te je rekao kako ljudi još uvijek ne odvajaju otpad onako kako su oni pretpostavljali, ali vjeruje kako će se kroz neko vrijeme, uz edukaciju, ljudi naviknuti i početi odvajati otpad kako je to predviđeno.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

AGLOMERACIJA BIBINJE - SUKOŠAN Radovi u nastavku projekta koštat će još 350 milijuna kuna

12. siječnja 2021. u 16:44
Investiranje u odvodnju i promjenu vodovodnih cijevi do sada iznosi 43 milijuna kuna
Izgradnja kanalizacije te promjena vodovodnih cijevi u nastavku projekta Aglomeracija Bibinje – Sukošan s obzirom na sve veće cijene građevinskih radova koštat će preko 350 milijuna kuna. To je milenijski projekt, a obveze Bibinja i Sukošana su oko 50 milijuna kuna, rekao je Božidar Dijan iz Sukošana, uz Stipu Bugariju iz Bibinja član, direktor Uprave društva Odvodnja Bibinje - Sukošan d.o.o.
Velimir BRKIĆ
Radovi u Ulici sv. Kasijana

U sklopu Aglomeracije Bibinje - Sukošan u tijeku su radovi na izgradnji fekalne odvodnje i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže starih naselja Bibinje i Sukošan. Vrijednost radova iznosi 6,2 milijuna kuna.

- Radove izvodi tvrtka Minigradnja Vodice d.o.o. Rok izvođenja radova je pet mjeseci, do travnja 2021. godine, kazao je Božidar Dijan iz Sukošana, uz Stipu Bugariju iz Bibinja član, direktor Uprave društva Odvodnja Bibinje - Sukošan d.o.o.

Nulta faza Aglomeracije Bibinje - Sukošan je koštala 11,7 milijuna kuna, prva faza 24,9 milijuna kuna, aktualna u starim selima 6,2 milijuna kuna.

U očekivanju potpisivanja ugovora

- Izgradnja odvodnje ili kanalizacije te promjena vodovodnih cijevi u nastavku projekta Aglomeracija Bibinje - Sukošan s obzirom na sve veće cijene građevinskih radova koštat će preko 350 milijuna kuna. Voda i odvodnja su ljudsko pravo, to je milenijski projekt, a obveze Bibinja i Sukošana su oko 50 milijuna kuna, rekao je Dijan.

Radovi se izvode u očekivanju potpisivanja ugovora za završetak kompletnih, stotine milijuna kuna vrijednih radova na kanalizaciji i promjeni vodovodnih cijevi, ovih susjednih općinskih središta.

- Kad je riječ o odvodnji u starim selima postavlja se ukupno 1.818 metara cijevi, u Bibinjama 903, a u Sukošanu 915 metara. Postavit će se i nove vodovodne cijevi u duljini od 1.312 metara, precizan je Dijan.

Nulta faza zajedničkog sustava odvodnje Sukošan-Bibinje podrazumijevala je izgradnju novog, odnosno potpunu rekonstrukciju postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Marine Dalmacija s kopnenom i podmorskom dionicom podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda.

- U prvoj fazi se izgradilo pet crpnih stanica Bibinje, Čukovice, Sukošan, Padrele i Rožica te izgradio kanalizacijski sustav obalnog pojasa, starih sela, objašnjava Dijan.

Priključena 392 objekta

U Bibinjama i Sukošanu je nakon završetka prve faze izgradnje te ishođenja uporabne dozvole omogućeno ukupno 496 priključaka na kanalizaciju, u Bibinjama 289 i u Sukošanu 207 priključaka. Dosad su priključena ukupno 392 objekta ili kuće.

- U Bibinjama se od mogućih 289 na kanalizaciju spojilo 239 objekata. Tu mogućnost još ima njih točno 50. U Sukošanu, od mogućih 207 priključaka na javnu odvodnju spojila su se 153 objekta. Još se mogu spojiti 54 objekata, precizirao je Dijan.

Nakon odobravanja sredstava i potpisivanja ugovora u vrijednosti od oko 350 milijuna kuna završetkom radova zajednički sustav činit će deseci kilometara odvodnje i kanalizacije, kolektori, precrpne stanice, kopneni i podmorski ispusti te umjesto dosadašnjeg novi biološki pročistač.

- Nakon završetka radova, tehničkog pregleda i ishođenja uporabne dozvole odmah će započeti priključenje objekta na kanalizaciju, istaknuo je Dijan.

Izgradnjom sustava odvodnje na kanalizaciju će biti spojeno čak 99,5 posto objekata u Bibinjama i Sukošanu.

- Iako je korona početkom proljeća zaustavila potpisivanje vrijednog ugovora u iznosu od 80 milijuna kuna, sinergija općina Bibinje i Sukošan, Vlade RH, Zadarske županije, zadarskog Vodovoda i Hrvatskih voda nakon Studije izvedivosti gura projekt prema naprijed, rekao je Ante Martinac, načelnik Sukošana.

Strogi kriteriji sufinanciranja

Kvalitetni vodovod i odvodnja nužne su pretpostavke održivog razvoja svih dijelova ovih susjednih i prijateljskih općina.

- Nama u Sukošanu, Bibinjama i Zadarskoj županiji turizam je ključna gospodarska grana, a izgradnja odvodnje i vodovoda jedan je od ključnih faktora za razvoj turizma, ističe Martinac.

EU kriteriji za sufinanciranje su vrlo zahtjevni i strogi, međutim, nakon završetka projekta Bibinje i Sukošan bit će mjesta ugodnog življenja uz čisto more bez septičkih jama

- Ovo je najbolji mogući način kako iskoristiti europska sredstva i podići kvalitetu života Bibinjaca i Sukošanaca i svih žitelja ovih općinskih središta. Stvaranjem boljih uvijeta življenja ovo je najveća investicija u povijesti Općine Bibinje i Općine Sukošan, naglasio je Bruno Bugarija, načelnik Bibinja.

Zbog velikog građevinskog zahvata izgradnja odvodnje će se podijeliti na tri tendera kako bi se na javnu nabavu mogle javiti i srednje, a ne samo velike građevinske tvrtke jer je sve teže doći do izvođača radova.

Novi ekološki pročišćivač

- Čim nam se odobre sredstva i ako bude sve idealno, ponajprije s vrhunskom građevinskom operativom, sve će se završiti za četiri godine. Nema ulice ispod i povrh Jadranske magistrale koja neće u Bibinjama i Sukošanu biti prokopana, radit će se i širiti putevi, kanalizacija, mijenjati vodovodne cijevi, kazao je Dijan.

​U sklopu izgradnje aglomeracije izvršit će se i izgradnja novog sustava za biološki tretman obrade komunalnih otpadnih voda.

- Novi, najsuvremeniji ekološki pročišćivač neće se izgraditi na mjestu sadašnjeg kod bibinjskog igrališta Franko Lisica, već na lokaciji koja je udaljenija oko 450 metara, u blizini postojeće vodospreme, uz katastarsku granicu općina Bibinje i Sukošan, naglasio je Dijan dodajući kako će se u njemu koristiti najmodernija dostupna tehnologija za takav tip uređaja kojom se postiže 97 do 98 postotna čistoća vode, a prema garancijama proizvođača i dosadašnjim iskustvima korisnika, neće biti emisije plinova i neugodnih mirisa tijekom pročišćavanja.

✇ Antena Zadar

U Zadru “Vla-Vla-Vlajland cabaret” s Ecijom Ojdanić u glavnoj ulozi

12. siječnja 2021. u 16:32

Ovog tjedna u HNK Zadar gostuje nova predstava Kazališta Moruzgva Vla-vla-Vlajland cabaret prema tekstu i režiji Ivana Lea Leme te u izvedbi Ecije Ojdanić.

Radi se o svojevrsnom nastavku hit koprodukcije kazališta Kerempuh i kazališta Moruzgva Cabaret preko veze.

U prethodnom cabaretu veliku simpatiju publike privukao je lik Vlajne čistačice koja se na posebno smiješan način borila za svoju egzistenciju te u toj borbi doživjela razne spoznaje, atipične za vlastitu stereotipsku poziciju.

U novoj predstavi Vla-vla-Vlajland cabaret , narodnu feministicu i zdravorazumsku heroinu u obruču patrijarhalnog i tranzicijskog društva, sudbina odvodi,  kao i mnoge građane naše zemlje, u Njemačku. Kroz niz njezinih pustolovina pratimo kulturološke nesporazume i melodramatske zavrzlame koje su je snašle u zemlji snova mnogih naših gastarbajtera. Kao i svaki cabaret i ovaj je dramaturški prošaran satiričnim pjesmicama, gangama.

Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da se fabularno predstava dotiče i korona virusa te fikcionalizacijom stvarnosti objašnjava kako se zapravo korona virus proširio svijetom i kakve veze s tim ima naša pitoreskna Vlajna.

Ovaj je cabaret i svojevrsni hommage velikanki dijalektalne stand up forme Neli Eržišnik.

Ecija Ojdanić za ulogu Vlajne u predstavi dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu na XIII. Gumbekovih danima.

Predstava će igrati u četiri termina. U četvrtak, 14. siječnja u 18 sati (u 20 sati samo za pretplatnike Premijerne pretplate) i u petak, 15. siječnja u 18 i 20 sati.

Ulaznice su od danas u prodaji na blagajni HNK Zadar od 11 do 13 sati.

Na dan izvedbi blagajna radi od 11 do 13 sati i od 17 do 20 sati.

Cijena ulaznice iznosi 70,00 kuna

✇ Zadarski list

Bio je veliki jezikoslovac, romanist, istaknuti pjesnik; bio je iznimna pojava, neusporediv

12. siječnja 2021. u 16:31
Akademik Goran Filipi (1954. – 2021.)
Otišao je ni približno ne dovršivši svoje planove i poslove. Otišao je brzo nakon Valtera Tomasa s kojim je također bio bliski prijatelj
Goran Filipi i Josip Lisac

Neki dan otišao je sasvim neočekivano akademik Goran Filipi. Bio je veliki jezikoslovac, romanist, istaknuti pjesnik. Bio je iznimna pojava, neusporediv. S njim sam se upoznao relativno kasno, već kad smo zakoračili u ozbiljne znanstvene vode. Nismo se sreli kao studenti, ja sam dovršavao studij kada je on počeo studirati u Zadru talijanistiku i anglistiku. Tada više u Zadru nije bilo Žarka Muljačića, ali je stekao lijepu naobrazbu i poslije se razvio u istaknutog lingvista. Ostvario je karijeru u Puli gdje je bio i dekan. Prilagodljiv i ležeran, ostavio je trag i u drugima i u meni. Upoznali smo se na nekom od znanstvenih skupova, ali nam je odnos brzo postao sasvim blizak. Bio je temeljit znanstvenik, marljiv terenski radnik, osobito u Istri, ali i u rodnoj Dalmaciji. Rođen je u Zadru, gdje se je i školovao. Objavljivao je mnogo, postao plodni jezikoslovac, zainteresiran poglavito za leksikografiju.

Otišao je ni približno ne dovršivši svoje planove i poslove. Otišao je brzo nakon Valtera Tomasa s kojim je također bio bliski prijatelj. Jedne su me večeri pozvali na trg k "Lovri" da se dogovorimo o detaljima oko obrane jedne disertacije. Ispalo je da smo se tada dogovorili o kupnji njegove kuće u Sukošanu, nimalo konvencionalno. Nisam tražio nikakve popuste, on nije prihvaćao moje širokogrudnosti. On me je i odveo u "Veseljaka" gdje sam uspostavio blizak odnos s braćom Grginović. Brinuli smo se o leksikografskim sklonostima pa smo izmjenjivali rječnike. On je meni slao istarske, ja njemu zadarske.

Surađivao je u zadarskim časopisima (Zadarska smotra, Croatica et Slavica Iadertina), sudjelovao u zadarskom sveučilišnom životu (magisteriji i doktorati). Nedavno smo imali obranu sinopsisa jedne disertacije, a onda smo se počastili u jednom od restorana. Pitao je konobara bi li nas fotografirao. Volio bih vidjeti i imati tu sliku. Bio je odan prijatelj i nezaboravan čovjek. Bio je Goran, a ja sam ga zvao Silvije. Dobrohotan i nezaboravljiv. Za blagdan Svih svetih odlazio sam na grob njegovih roditelja u Sukošanu, sada će tamo biti i njegovo počivalište. Počivao u miru Božjemu, Silvije! (Josip LISAC)

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Lovac Krešo koji je doktorirao u Zadru objasnio kaže li se Banija ili Banovina

12. siječnja 2021. u 16:26

Jedan od lovaca iz HRT-ovog kviza “Potjera”, Krešimir Sučević-Međeral, oglasio se na Facebooku o jednoj raspravi koja se posljednjih dana često može vidjeti na društvenim mrežama: kaže li se Banovina ili Banija.

Ako ste naletjeli na komentare pod tekstovima o bilo kojoj temi koja se bavi potresima, vjerojatno ste primijetili da korisnici društvenih mreža masovno osjećaju potrebu komentirati naslove u kojima se pojavljuje riječ Banija. Opaske uglavnom idu u smjeru da je taj izraz srbizam. Sučević-Međeral u svom je istupu komentirao kako je ova rasprava dobar primjer kako nas je teror stava da postoji samo jedan ispravan način za nešto reći, doveo do paranoje.

Potom je detaljno pojasnio kako se naziv Banovina počeo u javnom diskursu forsirati tek oko 1992. godine. Dodaje kako se čak i poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove “Banijska ratna praskozorja”.

Objasnio je kako se, jezično gledano, “nazivi područja pod nečijom upravom u hrvatskom jeziku tvore nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo)” te dodao kako nam upravo primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika.

Kaže kako postoje sitne razlike u značenju te daje primjer kako je kraljevina isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju. “No već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju”, poručuje.

“Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline. Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski.

Dodao je kako se u srpskom jeziku “područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije.” Lovac Krešo je potom poručio svima da se ne brukaju nepoznavanjem vlastitog jezika.

“Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom krivogovora”, zaključio je.

Sučević Međeral, usput, zna o čemu govori. Radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ovo je njegova biografija objavljena na službenoj stranici: Nakon završene Klasične gimnazije 1997. upisuje studij opće lingvistike i mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Diplomirao je 2003. te iste godine upisao poslijediplomski studij jezikoslovlja na Sveučilištu u Zadru, koji je završio 2013. godine. Od 2003. do 2011. kao vanjski je suradnik na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu predavao mađarski jezik studentima lingvistike. Od 2006. zaposlen je kao znanstveni novak u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Područje njegova znanstvenog djelovanja su mađarsko-hrvatski jezični kontakti, leksikografija, sociolingvistika i antropološka lingvistika, te terminološka istraživanja, piše Telegram.

Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Kafiće smo zamijenili druženjem uz more, ali zaboravljamo da nema konobara koji će pokupiti ostatke

12. siječnja 2021. u 15:31

Dobro je poznato da Dalmatinci ne mogu živjeti bez kave.

Zbog epidemioloških mjera, još od konca studenog ritual ispijanja omiljenog nam napitka preselio se iz kafića na šetališta uz more.

Klupice, zidići i štekati zatvorenih objekata prepuni su posjetitelja. Dnevna doza druženja i ćakule upražnjuje se uz “Coffe to go”.

Osobito je živo vikendom, kada plaže vrve od prolaznika i šetača. Manje ljepša slika, nažalost, ostaje iza onih koji zaboravljaju da više nema konobara koji će za njima pokupiti šalice, prazne kutije cigareta, ambalaže od hrane, maramice…

Tako smo u nedjelju, kod popularnog caffe bara na otvorenom, zatekli nimalo pohvalan prizor odbačenog smeća kojeg je jak vjetar nosio prema moru.

Iako su papirnate čaša za jednokratnu upotrebu ekološki prihvatljivije od plastičnih varijanti, ne smijemo zaboraviti da su poklopci izrađeni od plastike koja se u moru razgrađuje i do 500 godina.
Uživajmo u suncu i druženju na otvorenom, ali pritom čuvajmo more i neka nam drugi put ne bude teško protegnuti noge do prve kante za smeće.

✇ Zadarski list

U DRUGO STOLJEĆE Vitalna baka Stoja Miljanić iz Sikova proslavila 101. rođendan

12. siječnja 2021. u 15:29
Otkriven recept za dugi život
Budite dobri, poslušni i radišni, slijedite Božje zakone i nemojte se sekirati i brinuti zbog ičega. Slijedim Ga puno, puno godina i još se nisam umorila, odala je slavljenica Stoja svoj recept za dugovječnost
Jadranka ROGIĆ
Slavljenica Stoja MIljanić s rođendanskom tortom

Vitalna baka Stoja Miljanić iz Sikova, naselja u zaobalju Općine Sveti Filip i Jakov, proslavila je svoj 101. rođendan. Baka Stoja rođena je 11. siječnja 1920. godine u Rašteviću, u obitelji Marinović.

- Budite dobri, poslušni i radišni, slijedite Božje zakone i nemojte se sekirati i brinuti zbog ičega. Slijedim Ga puno, puno godina i još se nisam umorila, odala je slavljenica Stoja svoj recept za dugovječnost.

Zbog korone nije se održala planirana velika obiteljska svečanost, jer doživjeti 101 godinu prava je rijetkost i izuzetan događaj. Osim obitelji uz najljepše želje i poklone, kaže slavljenica, njenih žena iz projekta Zaželi, Općine Sv. Filip i Jakov i Gradskog društva Crvenog križa Biograd na Moru, biogradska pekara Luggi poklonila joj je rođendansku tortu.

- Odrasla sam u siromašnoj obitelji s još četvero braće i sestara. Imala sam tek pet godina kad sam ostala bez majke. Uz neimaštinu sam pomagala i u podizanju djece. Ništa mi nije bilo teško, nosila me ljubav prema Bogu i obitelji, istaknula je skromna slavljenica Stoja.

Otac joj se ponovno oženio i imao još petero djece, o kojima se i ona morala brinuti. Takva su bila vremena.

- Udala sam se za svog Niku u Sikovo i rodila petero djece. S teškim radom u polju i brigom o stoci, podigla sam i njih, ponosno će baka Stoja koja ima šestero unučadi.

Usprkos života u siromaštvu svakog dana svog života provela je radeći u polju, obavljala fizičke poslove, brinula se o obitelji.

- Posljednjih godina rijetko idem doktoru. Imala sam četiri operacije, ali se nikad nisam predala svojoj muci već hrabro išla naprijed, kaže slavljenica Stoja, kojoj je suprug Niko preminuo prije 25 godina, 1995.

Baka Stoja živi sa sinom kojega čuva kao oči u glavi, a on joj uzvraća na isti način. Zdravlje je dobro služi, dobro vidi i čuje.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

ZAHVALNOST JE NAJVEĆA PLAĆA Topli obroci Saše Begana u Topuskom začinjeni empatijom

12. siječnja 2021. u 15:22
Zadarski kuhar u potresom pogođenom području
Ovdje se pomaže ljudima, to je humanitarni rad. Kad se radi sa srcem, tada ništa nije teško. Ljudi su zahvalni, to je nagrada, to je plaća. Dijete s posebnim potrebama ispeklo je medenjake i poslalo nam, priča nam Began djeliće ove tople ljudske priče
SAŠA BEGAN
Saša Began se, budući da država preuzima brigu o kuhanju, uskoro vraća u Zadar, no bude li trebalo opet će rado pomoći

Saša Began, poznati zadarski kuhar restorana Foša, kuha u Topuskom, općini u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je također pogođena nedavnim potresima.

Ništa nije teško

Began je došao u Topusko 2. siječnja u organizaciji udruge naziva Jeunes Restaurateurs Hrvatska (JRE), a JRE je međunarodno udruženje koje okuplja više od 350 gastronomski ambicioznih restorana u čak 16 europskih zemalja.

Began nam je ispričao kako i koliko kuhaju te koja je valuta jedina priznata kada je u pitanju humanitarni rad, premda on, kako kaže, nije od velike priče.

- Ovdje se pomaže ljudima, to je humanitarni rad. Kad se radi sa srcem, tada ništa nije teško, otkriva Began koji priznaje da uvjeti nisu idealni, ali svejedno, imajući na umu plemenitu svrhu, rade s veseljem.

Pripremaju oko 1500 obroka dnevno, a sad se već ta brojka polako smanjuje.

- Uglavnom su to topla jela na žlicu. S obzirom da je hladno, obrok mora biti topao i hranjiv. Često su to fažol, gulaš i slično, a uvelike ovisi i o donacijama koje su nam na raspolaganju, kazuje Began.

Kvalitetne namirnice

Pokušavaju se prilagoditi i ispuniti svačija očekivanja, u prilog tome ide činjenica da su za pravoslavni Badnjak pripremali 200 kg pohanog smuđa kako nitko ne bi, bez obzira na vjersku pripadnost, bio zakinut.

Na punktu na kojem je zadarski nagrađivani kuhar, naš sugovornik, nemaju poteškoća s donacijama, odnosno sirovinama potrebnim za kuhanje, a radi se o mahom kvalitetnim namirnicama.

- Nitko ne bi smio biti gladan, govori Began nit vodilju svih kuhara koji su svoje vještine usmjerili ka onima kojima je to trenutačno najpotrebnije.

Osim toga, nahranili su i pse, kako tumači Began. Naime, glad ne pita, to su također živa bića.

Povratna informacija ondašnjeg stanovništva od iznimne je važnosti.

Nedavno nagrađen Nasmiješenim suncem

- Ljudi su zahvalni, to je nagrada, to je plaća. Dijete s posebnim potrebama ispeklo je medenjake i poslalo nam, priča nam Began djeliće ove tople ljudske priče.

Tu je i njegov kolega, također Zadranin, Ivan Turković iz Bastiona, dok su ostali iz drugih gradova. Svi se oni poznaju pomoću udruge JRE, međutim priključio im se velik broj prijatelja, novih volontera.

- Kada je naša tajnica objavila poziv, javilo se dosta ljudi, oko četrdeset tisuća, iz raznih država, kazuje Began impresivnu brojku onih koji su spremni pomoći.

Cilj udruge i jest nalaziti se, razmjenjivati iskustva, ali i pomagati.

- Na muci se poznaju junaci, simpatično zaključuje Began, nedavno nagrađen Nasmiješenim suncem za najboljeg kuhara.

Veliku su ulogu odigrali i pripadnici Civilne zaštite koji su svojim vlastitim automobilima razvozili obroke.

Saša Began se, budući da država preuzima brigu, uskoro vraća u Zadar. A kada bi kojim slučajem opet netko trebao pomoć on bi opet rado kuhao jela - začinjena empatijom.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

"Pekli smo ljudima palačinke, a toplog čaja i kave je bilo uvijek"

12. siječnja 2021. u 15:17
Iz prve ruke - priča kuhara Franka Jadrošića
Iako umoran i kako je rekao, još uvijek promrzao, jučer je sređivao dojmove i naglasio kako mu je banijska priča unatoč svemu bila jedno od najljepših iskustava u životu jer je upoznao "ljudine" i postao najbogatiji čovjek na svijetu i zato se tamo opet vraća...
Franko Jadrošić (prvi slijeva) i ljudi dobra srca

I mali otok velikog srca uključio se u pomoć ljudima teško pogođenim potresima na području Gline, Petrinje i Siska, a riječ je o otoku Premudi koji broji tek 60- stalnih stanovnika starije životne dobi uglavnom umirovljenika koji nisu dvojili ni trenutka i od svojih su mirovina odvojili dio novčanih sredstava za pomoć onima kojima je u ovom trenutku potrebno sve jer su mnogi od njih u samo nekoliko sekundi sve i izgubili.

Umirovljenici i Društvo prijatelja Premude

No, osim umirovljenika odmah su se organizirali i članovi udruge Društvo prijatelja Premude i svi oni koji su na bilo koji način uz ovaj otok vezani ili ga jednostavno vole onako - iskreno jer godišnji odmori i ljetna praskozorja su njima tamo najljepša. Gotovo u jedan dan skupilo se 20-ak tisuća kuna kako bi Franko Jadrošić, kuhar podrijetlom s Premude zajedno sa svojim kolegama mogao odmah krenuti prema potresom pogođenim područjima, a taj je iznos bio za gorivo i barem za one najosnovnije prehrambene artikle. No, kako je objasnio Jadrošić, ekipa od njih desetak zadarskih kuhara iz raznih restorana odmah se organizirala povlačeći "svoje veze" te uz pomoć još mnogih donacija i dobrih ljudi krenula prema potresom pogođenim područjima s par tona hrane za "prvu ruku" i tamo su bili već prvog dana ove godine, a Franko Jadrošić se vratio u nedjelju i za par dana planira povratak.

Od blata do "hotela"

- Mogli smo samo pretpostaviti koliko je ljudima teško, ali tek kad smo došli tamo vidjeli smo koliki su stvarni razmjeri tog strašnog poresa. Došli smo u Glinu na jednu blatnjavu livadu i doslovno preko noći iz ničega stvorili kakvu-takvu infrastukturu da možemo početi kuhati, da imamo vodu. Već nakon tri dana radili smo kao prava kuhinja i s početnih nekih 700 obroka prosječno dnevno, došli smo do oko 2,5 tisuće obroka svaki dan. Kuhinja se otvarala oko deset, a zatvarala oko 19 sati, a u međuvremenu smo postigli i to da bismo imali i po sedam menija dnevno kao neki hotel. U tri dana došli smo doslovno od blata do hotela, zaključio je slikovito Jadrošić dodajući, kako su posljednjih nekoliko dana čak, osim izbora dnevnih menija ljudima pekli palačinke i pravili kolače, a preko cijelog dana mogla se popiti šalica toplog čaja ili kave.

Iako umoran i kako je rekao, još uvijek promrzao, jučer je sređivao dojmove i naglasio kako mu je banijska priča unatoč svemu bila jedno od najljepših iskustava u životu jer je upoznao "ljudine" i postao najbogatiji čovjek na svijetu i zato se tamo opet vraća.

Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Cijepljenje presudno za povratak turizmu na kakvog smo naviknuli

12. siječnja 2021. u 15:02
Mihaela Kadija o prošloj turističkoj godini i planovima za ovu
Naši se planovi i aktivnosti nastavljaju kao da će uslijediti normalnija turistička godina, a svakako ćemo se prilagoditi okolnostima kakve god bile, kao što smo i u 2020. godini. Ukratko, očekujemo turistički puno bolju godinu od prošle, a znamo da će i svi ostali dionici u turizmu naše županije dati sve od sebe da se to i ostvari, ističe Kadija
ARHIVA ZL
Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije

Iza nas je godina koja je bila izrazito izazovna za sve gospodarske sektore, a imajući na umu ograničenost kretanja i nemogućnost okupljanja jasno je da je turizam bio uvelike pogođen. Razgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Zadarske županije, Mihaelom Kadijom, o konačnim brojkama, važnosti stalnih gostiju, sigurnosti kao sve bitnijem faktoru, kao i o planovima za, kako se svi nadamo, povoljniju i uspješniju godinu koja je pred nama.

Iznad hrvatskog prosjeka

Možete li usporediti prošlu godinu s prethodnima, koliki je pad zabilježen te s obzirom na okolnosti, može li Zadarska županija ipak biti zadovoljna?

Za usporedbu uvijek uzimamo prethodnu godinu, a znamo da je 2019. bila rekordna i da smo u normalnim okolnostima očekivali ponovni rast turističkog prometa. 2020. je završila s ostvarenim prometom u odnosu na najuspješniju 2019. na 50% u dolascima i 65% u noćenjima. Iako nedovoljno, ipak je iznad hrvatskog prosjeka koji je na 37%, odnosno 50% sukladno.
No, ponovit ćemo još jednom kako smo u uvjetima pandemije ostvarili izvrsne brojke te je rezultat turističke 2020. godine iznad svakog očekivanja, pa svi zajedno moramo biti zadovoljni. Unatoč zaprekama, ostvarili smo 980.695 dolazaka od čega 255.253 domaćih i 725.442 stranih te ukupno 9.847.819 noćenja, od kojih su 3.758.992 ostvarili domaći gosti, a čak 6.088.827 strani gosti. Trebamo se možda prisjetiti koliko je neizvjesno turizam izgledao za vrijeme početka pandemije i lockdowna u ožujku i travnju te kako bismo tada bili pristali i na desetak posto prometa iz 2019. godine.

Jesu li tzv. vikendaši prošle godinu odigrali značajniju ulogu nego inače?

Iako neprekidno ističemo kako je naša sreća da velik broj ljudi za svoj drugi dom odabire upravo našu županiju, ti ljudi, iako ne plaćaju noćenje na uobičajen način, kod nas svakodnevno troše i pridonose ekonomskom rastu, brojke su vrlo jasne i kazuju kako smo u komercijalnom smještaju u dolascima ostvarili gotovo 46%, a u noćenjima skoro 56% rezultata iz 2019. godine što je i dalje bolje od podataka na nacionalnoj razini. Znači da, ne umanjujući veliku ulogu »vikendaša«, imamo odlične rezultate i u komercijalnim oblicima smještaja. Zadarska je županija, zahvaljujući zajedno komercijalnim i nekomercijalnim oblicima smještaja u godini koja je poremetila sve svjetske tijekove, a posebno turističke, postigla izniman uspjeh.

Podići pred i posezonu

Prema Vašem mišljenju, koliko je izostanak događanja utjecao na cjelokupnu ponudu, odnosno može li to također biti faktor uspjeha?

Upravo radi značaja događanja Turistička zajednica Zadarske županije već godinama dodjeljuje potpore događanjima i to onima koja, između ostalog, pridonose obogaćivanju turističke ponude i kreiranju novih motiva dolazaka turista na cijelom području Zadarske županije te razvoju inovativnih proizvoda koji omogućavaju produljenje turističke sezone i smanjenje sezonalnosti te povećanje turističkog prometa, posebice u razdoblju pred i posezone. Upravo je objavljen i naš Javni poziv za ovu 2021. godinu i nadamo se da će se velik broj događanja i realizirati.
Znamo da je, prema preporukama i sukladno epidemiološkoj situaciji, većina događanja u 2020. odgođena pa otkazana kako velika okupljanja ne bi ugrozila naše zdravlje i zdravlje naših posjetitelja, a također i u potpunosti zaustavila turističke dolaske. Svakako smo i mi u sustavu turističkih zajednica predložili i podržali takvo odgovorno ponašanje, a budući da nam je zdravlje ispred svega ostaloga, to su prihvatili i naši gosti znajući da pored događanja u našoj županiji postoji i niz drugih ponuda za kvalitetno provođenje vremena i zabavu u manjim skupinama.

Je li prošla godina možda pokazala koje su slabije strane našeg turizma i na čemu treba raditi?

Očito je u kolikoj mjeri osobito predsezona i posezona ovise o aviogostima i njihovim dolascima. Upravo zato već godinama radimo na poboljšanju uvjeta za boravak gostiju van glavne turističke sezone i stvaranju motiva za dolazak u županiju i u ostalim mjesecima pored ljetnih. U razmatranju 2021. godine i budućnosti turizma u našoj destinaciji, idu nam u prilog analize i istraživanja trendova uslijed krize. Naša ključna emitivna tržišta u dosegu su automobilom, naša struktura smještajnih kapaciteta odgovara na pitanje izolacije i higijene. Također trendovi ukazuju na povećani interes za aktivnosti na otvorenom te je očito da će utjecati na odabir destinacija za putovanja. To potvrđuje pravi smjer koji je zacrtan brend strategijom i potiče nas na nastavak uz adaptaciju u razinama komunikacije. Naše su aktivnosti godinama, još prije pandemije, bile usmjerene u tom pravcu pa trajno radimo na razvitku takvih proizvoda koji se mogu konzumirati i izvan glavne turističke sezone, kao što su nautički turizam, aktivni turizam – posebno biciklistički i pješački turizam, ruralni turizam – osobito eno-gastro turizam, i dr.

Vjerni gosti najbolji promotori

Premda je nezahvalno prognozirati, što očekujete od ove godine i kakvi su planovi?

Svakako priželjkujemo prije svega smirivanje epidemije i postupno povratak u normalne okolnosti. Velike nade polažemo u cijepljenje kako naših, tako i svih ostalih građana svijeta i vjerujemo da je to presudno za postupan povratak u život na kakav smo naviknuli. Svjesni smo da će do toga proći još dosta vremena, no naši se planovi i aktivnosti nastavljaju kao da će uslijediti normalnija turistička godina, a svakako ćemo se prilagoditi okolnostima kakve god bile, kao što smo i u 2020. godini. Ukratko, očekujemo turistički puno bolju godinu od prošle, a znamo da će i svi ostali dionici u turizmu naše županije dati sve od sebe da se to i ostvari.

Može li se očekivati dolazak stalnih, tradicionalnih gostiju? Kako održavate kontakt s njima?

Zadarska županija i nadalje računa na naše stalne, tradicionalne goste bilo da je riječ o domaćim ili stranim gostima. Oni su temelj na kojem se desetljećima turizam Zadarske županije diže i raste. Naša je županija, kako se time često volimo pohvaliti, omiljeno odredište brojnih vjernih gostiju koji nam godinama dolaze i naše destinacije gotovo drže svojim drugim domom. Oni su ti koji su i u uvjetima globalne pandemije dobro znali gdje dolaze i koliko su tu sigurni. Također su naši vjerni gosti i najbolji promotori, a znamo da je osobno iskustvo i usmena predaja najbolja reklama. Zahvaljujući njima, došli su nam i njihovi prijatelji, rodbina, poznanici i kolege. Na to svakako računamo u ovoj 2021. godini, ali i ubuduće. Uspjeh nije slučaj, plod je to višegodišnjeg truda svakog pojedinca jer smo živeći turizam svi mi u županiji domaćini, bilo da je riječ o konobaru, hotelskom ili agencijskom djelatniku, iznajmljivaču, policajcu ili trgovcu. Mi u Turističkoj zajednici Zadarske županije, posebice u posljednjim godinama, kontakte održavamo najčešće putem društvenih mreža i grupa. Također smo im uvijek na usluzi za telefonske ili pismene upite, a u normalnim godinama, oni su nam i redoviti posjetitelji na turističkim sajmovima i najčešće dolaze na naš štand tražeći naše materijale kako bi ih mogli pokazati svojoj rodbini, prijateljima, susjedima ili kolegama. Kako je već rečeno, njihovo dobro iskustvo je naša najbolja promocija. Tu je i naša mrežna stranica www.zadar.hr koja je prepuna korisnih informacija za sve goste, kako one koji nam dolaze prvi put, tako i za one koji su naši stari gosti. Naše su stranice trenutno aktivne na pet jezika - hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku, a upravo su, kako bi se približili i ostalim našim gostima, u pripremi varijante na slovenskom, poljskom, češkom, slovačkom i mađarskom jeziku.

Čitava lepeza mogućnosti

Bez obzira na to kako će se razvijati epidemiološka situacija, može li se smatrati kako smo, koliko je to moguće, sigurna destinacija?

Zadarska je županija, kao i Hrvatska u cjelini, sigurna i poželjna turistička destinacija. Dokaz tomu su brojne obitelji koje godinama baš ovdje provode svoj odmor s djecom i svima najmilijima, a znamo da je osobito njima sigurnost na prvom mjestu. Trajni rast turističkog prometa u godinama prije pandemijske također su dokaz jer više od dva milijuna gostiju godišnje odabire upravo Zadarsku županiju za destinaciju vjerujući u njezinu sigurnost, a čemu pridonose svi naši ljudi, tvrtke i sve institucije. To je veliki kompliment i velika obaveza, naši se gosti i nadalje ovdje trebaju osjećati sigurni kao doma.

Koje bi prednosti u odnosu na ostale županije mogla imati Zadarska?

U odnosu na naše ostale županije, ukoliko govorimo o našim dalmatinskim županijama, Zadarska županija ističe se svojim geografskim položajem i prometnom povezanošću, odnosno zbog blizine, lakše i brže povezanosti s tržištima u okruženju, a koja su nam oduvijek prioritetna i predstavljaju našu bazu. Kod nas se, stoga, lako mogu provesti i kraći boravci kao što su praznici, blagdani ili produženi vikendi. Također je naša prednost raznolikost prirode koja nudi čitavu lepezu mogućnosti za provođenje kvalitetnog vremena, aktivnog odmora ili opuštanja.

Autor: 
Kategorija: 
❌