Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Zadarski list

Bolje ne može…

By mkvanja — 9. listopada 2019. u 13:36
Sinergija 1+1=3
Žižula

Zanimljivo kako takva jedna jednostavna rečenica može imati odgovora koliko i ima ljudi. I ne samo toliko. Što je to najbolje od najboljeg se u svakom trenutku našeg dan, života i uzrasta mijenja. Što je vama prvo palo na pamet? Hrana? Uspjeh? Ljubav? Što u ovom trenutku dok čitate smatrate najbolje od najboljeg, nešto od čega jednostavno nema više ništa. Vrh planine naših apsolutnih želja.
U Italiji postoji fraza koja se koristi kada želimo označiti da toliko u nečemu uživamo, da se više od toga uopće ne može. »Andare in brodo di giuggiole« Otići (rastopiti se) u juhu od žižula.
Zaista čudno zvuči. A evo i priče koja se skriva iza te uzrečice.
Žižula, (lat. Zizyphus jujuba) iz porodice krkavina, poznato i pod imenima čičindarica, kineska datulja, čimičak. Malo stablo azijskog podrijetla koje se tijekom stoljeća široko udomaćilo i u svim mediteranskim zemljama. Plodovi se, jednom kada su zreli, smeđe do crvene boje, s brašnastom teksturom i slatko - kiselkastog okusa. Mogu se jesti svježe ili se, nakon nekoliko dana od berbe, osuše; vrlo su pogodni i za pripremu džemova i sirupa ili recept za neke likere.
Likeri na bazi žižule bili su poznati među mnogim civilizacijama u mediteranskom slivu. Egipćani i Feničani stvorili su najstarije pripreme za koje znamo. Herodot je u svojim Odisejama usporedio sa datuljom, opisujući posebnim veseljem »slatku opojnu tekućinu« koja je vjerojatno zaslužna za prpošno opijanje Odisejeve družine. Starim Rimljanima je pak bila simbol tišine, zasađenu u hramovima boginje Prudenze, koje je narod pak slavio,(za pretpostaviti nimalo tiho) fermentiranim šećerima iz ovog voća, koje je pristojno drmalo »u glavu«.
Tijekom srednjeg vijeka zanatske mudrosti drevnog stanovništva uspjele su se sačuvati u spokoju na selu i u sjeni samostana. I konačno, s renesansom, žižule i njeni plodovi upoznali su neku vrstu druge mladosti, uistinu istinski plemeniti trenutak. U to vrijeme, u blizini jezera Lago di Garda, moćna obitelj Gonzaga imala je ljetnu rezidenciju »Il Serraglio«: ovdje se proizvodio i nudio gostima ukusni eliksir nazvan - »juha od žižula«. U stvari liker, idealan za punjenje kolača i toćanje suhih keksa, ili kao liker u elegantnim čašama. Slava te »juhice« i njezino djelovanje se toliko proslavilo da je postalo poslovično, a značio je da kada je nekome toliko dobro, da bolje ne može-ide u juhu od žižula, rastopi se od miline, doživi apsolutno savršenstvo osjetila, okusa, njuha, a bome i opijenosti. Taj liker još uvijek postoji, i proizvodi se uglavnom na najjužnijem dijelu Lago di Garda.
Kod nas ovo voće uglavnom završi svježe u ustima ili u rakiji, poneko ih suši no uglavnom ovdje završava naš interes. Kada prođe sezona, prođe i naše zanimanje za žižule.
No ne i za Kineze. Tamo je to dio medicine već 4000 godina, a njihova znanost je toliko zainteresirana za ovo voće koje je kod njih prisutno u svakodnevnom životu kroz cijelu godinu, da ovu biljku vrlo temeljito istražuju njihovi laboratoriji.
Na dizanje obrva, koje sada zamišljam dok ovo čitate, i misao: žižula?! Neš ti nje, slatka, hrskava, pomalo ko jabučica, no… mislim… Žižula?! Osim nje, ima li kojeg ljekovitog bilja u ovom periodu, pusti žižulu…
E pa ona JEST ljekovita biljka u ovom periodu. I to toliko da jednostavno-bolje ne može!!! Jača imunitet, osnažuje kosti, pomaže u mršavljenju, proljepšava kožu, potiče probavu, štiti od stresa, pomaže kod depresije i nesanice, snižava krvni tlak, ublažava bolesti jetre, pomaže kod alergije, smanjuje rizik od leukemije i raka kože… I ne, ovo nije uobičajeni: ova biljka je dobra za sve i svašta đir. Žižule rade sve ovo! Koriste se kao izuzetno ukusan-čaj, liker, suho voće za grickanje, svježe, marmelade, sirupi.. I to plodovi, sjemenke, korijen…
Sadrže magnezij, bakar, niacin, mangan, fosfor i željezo, 18 najbitnijih aminokiselina koje pomažu u formaciji proteina (proteini izgrađuju tkiva, stanice, ali i enzime esencijalne za zdravu funkciju organizma) krcate su kalcijem, vitaminima C, B1,B2 i A. Istraživači su identificirali osam flavonoida u plodu žižule, uključujući spinosin i swertish, koji djeluju umirujuće što opravdava tradicionalnu upotrebu sjemenki žižule u kineskoj medicini za anksioznost i nesanicu. I to ne samo da vas uspava, već i smiri i razveseli. Jednostavno popiti čaj od suhih žižula i to sa guštom, i to je sve što terbate napraviti. Pa će one zaustaviti oštećenja uzrokovana oksidativnim stresom, a tako bi mogle spriječiti razvoj neuroloških bolesti. Pozitivno utječe na crijevnu floru i smanjuje izloženost crijevne sluznice toksičnom amonijaku i drugim štetnim spojevima, tretman je za kronični zatvor te bolesti jetre. Potiče rast kose, koristi se za smanjivanje bora, njegu suhe kože, snižava temperaturu, pomaže kod bolnih mišića, zglobova reumatskih upala, povećava izdržljivost.
I sve to u tako ukusnom izdanju! Tko je još vidio da lijekovi mogu biti ukusni. Stvarno, bolje ne može, poželim se rastopiti od miline u slatkoj, opijajućoj juhici od žižula!!!

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Iskupljenje u Zagrebu

By mkvanja — 9. listopada 2019. u 13:33
Moždani udar
amadriapark.com
Grad Zagreb

Ja sam ateist, kaže mi gospodin u Zagrebu na piru moje rodice Ines, dok sam pušio na friškom zraku uz jezero Jarun. »Vi ste« govori šjor Krasniqi kojemu je osmjeh cijelo vrijeme krasio obraze iz kojih su kuljala nova obzorja, pričali o živomu Bogu kojemu je prostor obitavanja i svako ljudsko srce, ali niste me uvjerili da Bog jest. I dalje sam ateist, uvjerite me da Bog jest.« Počeo sam mucati, mučiti se govoriti kako to Bog jest. Govorio sam čovjeku, kojemu osmjeh nije napuštao lice, što Bog čini, kada mu se potpuno predaš, u mom životu, kako sam iznutra slobodan od sebe, svojih inhibicija, prošlosti koja se ne može ispraviti, ali se može Bogu predana relaksirati i kako se od nje može biti slobodan. Gospodin, kojega je i dalje krasio osmjeh, na kraju je govorio kako je jedan od bliskih suradnika profesora Tomislava Ivančića, kako je diljem Europe pred tisućama slušatelja slavio Boga koji je u njegovom životu čini ‘velika djela’ propovjedao živoga Boga.
Moja rodica Ines jedna je od dvanaest kćerki moje tetke Marize. Ines ima i brata koji je trinaesto dijete moje tetke i moga barbe Iveka. Predivna je to životna priča. Svake dvije godine rodila se je nova kćerka i sin. Trebalo je živjeti, trebale su litre i litre mlijeka, trebalo je kruha i kruha. Živjelo se iz dana u dan, skromno, teško. Mojih dvanaest rodica i moj rođak, odrasle su žene i čovjek. Stablo se je razgranalo, zetovi su nahrupili, unuci i unuke su razigrani. Sve pršti od radosti, igre, privrženosti. Deblo teškoga križa razgranalo se u mnoštvo grana, lišća i cvjetova života.
Na Trgu bana Jelačića prije nego ću ući u tramvaj, susrećem šjoru Radu Borić i oduševljeno ju pozdravljam ‘Gospođo Borić, ja sam Ante iz Sali, pozivam Vas u našu knjižnicu da nam održite predavanje.’ »O, mogla bih vam govoriti o Mariji Jurić Zagorki.« Rado ‘Mogli biste nam govoriti i o sebi o Radi Borić’ kažem ja. »Dogovoreno« reče Rada. Hodam Ilicom razgovarajući na telefon sa prijateljicom tihanom. Pored mene prolazi elegantna gospođa. Mirjana Rakić. ‘Gospođo Rakić. Gospođo Rakić!’ poviknem. Šjora Rakić se okrene. ‘Ja sam Ante iz Sali na Dugom otoku.’ Upravo sam se vratila iz Božave. Rakić će. ‘Gospođo Rakić’, šapnem joj, ‘hvala Vam na Vašoj otmjenosti.’ Mirjana Rakić, divna dama, oduševljena i potresena odgovori ‘Baš ste zlatni, hvala vam od srca. Na Gornjem gradu ispred barokne crkve svete Katarine pijem kavu sa prijateljima Hrvojem i Marinom.
Razgovaramo o velikom Ingmaru Bergmanu, o kadrovima Hitchcockovih filmova, o Salima, o Ivu Andriću, Antunu Gustavu Matošu uz kojega sam u rano jutro sjedio na spomeniku Ivana Kožarića. Marina me vodi u Muzej prekinutih veza. Ljudi, sa svih strana svijeta šalju predmete i pisma koji ih vežu za posljednji susret njihovih ljubavi i gubitaka. Osobito su me dirnula vrata koja je iz Finske poslao otac čiji je sin umro u dječačkoj dobi. Na vratima su poruke i imena dječakovih prijatelja.
U Hrvatskom narodnom kazalištu pokušavam gledati predstavu Taras Buljba. Ubrzo sam zaspao jer je predstava igrana na ruskom jeziku. U stanki sam pokunjeno napustio predivnu zgradu kazališta u Zagrebu.
Kada god sam u Zagrebu volim sjediti u knjižnici Krvavi most na početku Tkalčićeve ulice.
U katedrali svetog Stjepana slavim Misu. Stariji svećenik relaksirano propovjeda o Božjoj ljubavi, milosrđu, o Bogu kojemu je svaka osoba ljubljeno biće.
Sa prijateljicom Tihanom i njezinom zaigranom kujicom Olgom šetam Tuškancem koji se kupa i mnoštvu jesenskih boja. Prolazimo pokraj kuće Miroslava Krleže i pokraj kuće u kojoj je stanovao moj profesor Ivan Golub. Krleža i Golub, ateist i vjernik, dugogodišnji su drugari koje je udružio veliki Juraj Križanić.
Brijem se kod gospođa u Jurišićevoj ulici. Naplatit ćemo vam i vrijeme dok čekate, jer sjedite u našoj radnji, kaže brijačica šefica. O gospođo, zašto pričamo o vulgarnoj naplati, radujmo se jedni drugima. Mi smo dar jedno drugome, dar koji oživljuje ovaj dan. Gospođino lice oživio je iznenadni smijeh. Toliko je postala lijepa, jer je oživjela svoju zatomljenu dobrotu.
Divni, lijepi jesenski Zagreb. Živeći svoju bit, dijeleći sebe svima koje sam susretao svoj sam ruksak napunio osmjesima jesenskih dana, osoba koje su zaboravile koliko su lijepe, dobre i plemenite. »Govorite što vam je u srcu« kaže mi šjor Krasniqi čiji osmjeh nije napuštao njegovo lice na piru moje rodice Ines i njezinog supruga Nike iz Konavala.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Izlemao me Fridrich Nietzsche

By mkvanja — 9. listopada 2019. u 13:25
Moždani udar
Friedrich Nietzsche

Ponekad ujutro navratim kod drage tete Tonke u saljskom portu. Mudra teta Tonka uvijek mi podari neku životnu priču natopljenu kompleksnim iskustvom radosti, tuga, briga, odbijanja, križeva. Jutros mi priča teta Tonka: - Jedan se čovjek stalno žalio Bogu kako nosi teški, najteži križ koji pritišće njegova ramena, koljena mu klecaju, stalno je glavom pognut sve do zemlje. Bog ga odvede u šumu punu križeva i kaže mu: »Biraj svoj križ«. Čovjek isproba prvi, drugi, treći križ i kaže: »O, ovaj i ovaj i ovaj je križ teži od mojega«. Naš čovo isproba sve križeve zaključujući kako je njegov križ najlakši od svih koje je isprobao. Najteži križ, moj je križ. Najteži križ tebi, tvoj je križ. Bježim li od svoga križa u kratkotrajna zadovoljstva zaborava i bjegova moj će me križ sustići, a u meni neće ostati ni trunka snage koja proizlazi iz moga esencijalnoga ja. Uzeti svoj križ, jer nema života bez križa, na svoja ramena znači uzeti u obzir sebe i svoju stvarnost i drugoga i stvarnost i slobodu drugoga. Kada se neminovnost križa umno procesuira, križ postaje dar. Što je teži dar je stvarniji, donosi mnogo plodova. Ako ostane koja dvojba dobro se je uputiti na Zadarsko sveučilište i u tamnim, dugim, hodnicima nabasati na prognanoga i prezrenoga Friedricha Nietzschea. Avaj, možeš staroga Friedricha tjerati od sebe, možeš sebe tjerati od sebe.
Negdje noću, zorom zaskočiti će te drugar Friedrichi reći ti: »Najjača želja u čovjeku jest želja za moći. Najjači pobjeđuju.« Hoću moć kako slobodno prihvatiti i nositi svoj križ neminovni i bitno povezan našim dolaskom na svijet. Hoću biti nadčovjek u sebi koji jučerašnju slabost ljudskosti, danas nadilazi jakošću čovječnosti. Lako je mudrog Friedricha krivo shvatiti, tumačiti i njime manipulirati. Ne biti nadčovjek nad drugima, nego iz dana u dan prerastati sebe. Nevjerojatno kako me ta misao čini slobodnim, a na duge staze sretnim. Hodnici zadarskog Sveučilišta tonu u tamu. Stari Friedrich bačen u zapećak sve tiše govori, sve teže diše. Umire li?
Nietzche je, gledajući iscrpljenog, klonulog, izranjavanog konja u Torinu doživio živčani slom. Stari Friedrich pun empatije prema slabijemu.

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Koalicije i Miroslav Krleža

By mkvanja — 9. listopada 2019. u 13:16
ČETIRI KANTUNA
Miroslav Krleža

Čovjek kaže ovako:«U pozadini nasrtaja na Pupovca i SDSS je očito sve raširenije uvjerenje da je koaliranje H rvata sa Srbima sramotno, čak protuprirodno, što je gola laž jer iza njih je stoljetno iskustvo koaliranja o najvažnijim pitanjima.«
I po njemu je ova omraza protiv Srba narasla nakon učlanjenja Hrvatske u Europsku uniju. A posebna omraza je nastala ništa manje nego nakon onih po autoru oslobađajućih haških presuda onom mrskom najmrskijem imenu u Srba Ante u ovom slučaju Gotovina i Mladenu Markaču. Je reče čovik i ostade živ » pa jasno je da su spomenute oslobađajuće presude preplavile hrvatsku stranu uvjerenjem da su Srbi jedini krivi za ratne zločine devedesetih, pri čemu je samo racionalna manjina upozoravala da ako Gotovina i Markač nisu krivi za stotine pobijenih Srba POČETKOM i sredinom devedesetih, netko drugi jeste, a hrvatska DRŽAVA ne čini ništa da ih pronađe i kazni. Uz to »Kaže gospodin TAČNO; pojavile su se sasvim, odnosno vrlo uvjerljive analize; kojih analitičara da mi je znati da su Izraelci i Amerikanci – vidi čuda, valjda sudeći po presudnom glasu starog Hebreja. »Bili vrlo zainteresirani za ovakvu presudu jer vode toliko ratova pa da nisu htjeli reskirati da neki rigorozni po autoru standardi iz Gotovinine i Markačeve optužnice (preciznost topništva) budu primijenjeni i na njih. Da su ovakve analize lišene svakog nacionalnog predznaka.
A kako to gospon Čulić onda tumaći topničke standarde JNA i Četnika na Vukovar, Zadar, Osjek, Petrinju, Karlovac, na sva ona sela sagorjela, hrvatska sela, spaljena agresijom tih kokardaša i zvezdaša na puk hrvatski koji se samo branio. Jer gospodi Srbima nije bilo stalo do nikakve koalicije sa Hrvatima tada, onda, ni sada. Onda su oni koalirali s JNA, s tenkovima, vebeerovima, kasetinim bombama i sa svakom belosvetskom silom koja ih je ohrabrila da u roku od mjesec dana popale i pobiju što se da do Virovitice pa dolje do Karlobaga pobiti dalo... I oni su palili i žarili dokle su mogli stići. Ne znam koliko je mrtvih AGRESORA bilo u toj priči. Hrvata koliko ti duša oće... Vjerovatno što koalirati nehtjedoše... Evo kod nas u Zadru do Dračevca su mogli prići... Pa valjda im se onda tenk pokvario. Neka ga je golobrada hrvatska glava tvrdoglava usijana nesklona koaliciji dobrohotnoj zapalila. Prije toga, pobili mu suborce, Crkvu zapalili, grobove odvalili.. Izginula su djeca što grad su branila. Gotovo bez oružja. To se zvalo s Hrvatima koalirati... Samo nisu mogli drugačije nego paljenjem i ubijanjem to realizirati. Tako ti je kad te takvi ljube... Pamet od pustog koaliranja gube.. pa zapale ovo selo, ono selo. Ravnaju sa zemljom Islam, Paljuv, Pridragu, Zemunik, Murvicu, Benkovac.. Vranu.. do temelja svaku kuću.. crkvu samu.. do temelja.. Škabrnju... To bi bilo devedeset prve... Cijelu hrvatsku Bukovicu... Sve u ime koalicije šalju svake vele milicije... Arkanovce, Kninđe, Vukove, Ninđe... Ubijaju redom sve što radi koalicije stignu. A u Škabrnji pir koaliciji prave... Neke vješaju neke dave.. neke kolju. Neke oru. Na Nadinu, Lišanima, Vukšiču.
Toliko da još tisuću petsto Hrvata fali... Zovu ih nestali... A mogli su lepo TAČNO koalirati. Neg’ su budale Hrvatsku stali birati. Eto to koaliranje. Pitao bi vas za te dane gospodine Čulić... Koliko ono Agresora od Hrvatske ruke pa’ne. Te devedeset prve. Druge, treće. A koliko ono pobijenih radi nekoaliranja Hrvata ubijeno bi... Bili ste malo o tome progovorili. I koliko bi ih bilo da je je ono koaliranje prolazilo kako je krenulo. Kako je, rekli bismo mi Dalmatinci tilo... Bilo bi nas sve pobilo... Eto to je vaša muka... I sad biste vi s ovima bez ruku bez nogu, bez glave, mirno bez tenkića koalirali... A to što je Pupovac Hrvatsku s NDH izjednačio, to je normalno, očekivano molit ću lijepo.. taj nikad nije išao prema koaliciji na slijepo... Drage su čovjeku Hrvatske pare, a spreman je i za milodare...
Gospodine Čulić evo što o koaliciji ovoj vašoj stogodišnjom nadnevkom 2. lipnja 1916. u 20 sati pred sto tri godine napisa ljevičar, komunist Hrvat Miroslav Krleža. »Potočnjak i Supilo kratkovidni, a Svetozar Pribičević, čisti graničarski srbobranski mentalitet lojalnog kotarskog pristava«. Koja je to koalicija.. cijelo stoljeće i godina tri uvijek ista priča... Ako nećete Hrvati koalirati milom, bogme ćete Prosinačkim žrtvama, Ubojstvom u skupštini, Šestojanuarskom diktaturom, u tih 10 krvavih godina kao ih nazva Miroslav Krleža koalirati silom. E ovog puta nije tako. Pa makar to bilo kako ono rekoste Voljom Izraela i Amerike, nepravednom presudom u Hagu Gotovini i Markaču olako... Ako je to tako onda ljubim srcem svim i Ameriku i Izrael. A srbsko-hrvatske koalicije uvijek su bile kučine, laži i trice.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Pusti ga nek spi

By mkvanja — 9. listopada 2019. u 13:12
ČETIRI KANTUNA
Zadarski list/Arhiva
Pušite vitri, o vitri nevera i bonaca.. nosite glas.. bi je jedan put otočki bataljun.. rodi se.. živi je.. i umra za nas..

Zaburavi danas na rat, na onog ća pod škrilon spi. I ne pitaj ga di je bi i ća je lini. Ne pitaj ga. Pusti ga neg spi. Denisa. Milu. Danijela. Dragana. Neka spu. Na otoku svome. Rojenu Škoju. Vidiš da u portu segutra restu svitla ta na dritin ćimpresima. Ka na idrima. Znaš neću ti kazati da san vam se doša pokloniti. Golo srce na dlanu vam nositi. S vami onu trubu minut tišine podiliti. Eto tako proliću lita, dvadeset osan je pasalo. I dira me ona sita. Gorčinon masline i sol se okun cidi.. ni da plačen. Ma eto kad vas se sitin. Gledan kako galeb ka terafermi u mrklini gre. I mislin na vas.. mislin na tebe.. Bi je jedan put bataljun. Bili su ljudi. Postrojeni namo u Kale, Sa svun snagon bodula.. sa snagun mora bure i juga i vire. Mokra lica grizenog potom i soli parili su ka da su od srca samo sačinjeni..parili su Goli. Bi je jedan put otočki bataljun. Kako sićanje boli. Ljut. Lip ka sloboda, ka trabakul na valu. Jači od i jedne nevere.. jači od straja, mižerje jada Onoga.. Jači od Imena svoga. Od brata rojena. Hodi je namo di ga je sudbina nosila, s provon se svojon u tilo dušmansko zabi.. ni svoje ni žali.. ni namo kad su do Poličnika.. arivali.. ni nisu se boduli dali. Tuka se bataljun. I kad ga je u Visočanin raketalo. Na Bokanjcu bombardalo.. kad su komadi mesa čovičjega božjega okolo letili. Nesritni bili.. Ka crveni tići. Mora je bodul stići.. gaziti.. Ići.. Bi je u toj priči... kad glavu čovik ni moga dići. Kad dani su parili dugi dugi.. a noć još duža trajale...... Kad se na nebo beštimalo. Kad se ni znalo oćeš li svanuti ili ćeš otegnuti... ni sta.. provon se naprid gura.Trećega je sičnja one zime kad teklo je caklo ka nika rika, a čovik vika.., a krovi od kuć goreći put senjali. Žena starica je prid pragon ležala.. movila se ni.. četnik je ubi... Namo su u Sovare boduli arivali. I ni dušman ondar proša.. Bataljun Miovila sveca. Bi je namo. Ni bi sam.. bi je namo Sveti Ivan.. ni se da.. Naviga je lip ka čelik... Svuder je grea.. di potriba je ljuta bila.. di dušmanska noga je Rvacku gazila.. palila.. čeljad ubila.. svuder je bataljun bi.. i ni se ničeg ča ućinija je, srami.. kroz Zemunik.. Šariće, Smrdelj na Gradinu.. traži je brod taj svoju sudbinu.... i sad mu je u moždanin ona slika Kraljice Mira.. na deset tondini samo zvonik je sta.. ma ni on ni bataljun ni pa. Ni kad su ga probili.. kad su Milu u Maslinici namo gori mitraljom izrešetali.. Na cesti u kamionu je pa, ma ni sta.. Denisa kad su ubili, kad mu je geler po glave na Glavici Ražovljovoj odni.. namo je bataljun bi.. i idri idri... Ni se da.. ni sta.. Idrija je bataljun s barijakom svojin na vitru raštracanom. Od gozija pokidanon.. S ljubavi u komadin skupljenon... u krvi šivanom. Kroz neveru. Buru crnu. Kroz Pridrage, Novigrada zdraću.. i krvi Danijelovom zagrljenu skraću... kroz fortunale.. Idrija je bataljun i unda kad se činilo da nikog živog nima, da je sve šparilo... Nestalo.. Kad je Dragana ubila na Velebitu mina.. kad činilo se da je bonacalo.. ma kad se samo činilo samo veslao.. Kako ove grobe koje toliko volimo opivati. Kako ta četiri groba oplakati. Četiri groba na škoju sama.. četiri brata lipa ka cviće.. ljubavlju profumana.. Pod čimpret driti ča leže.. Sa vitrima, dugin vitrima mora. Pušite vitri, o vitri nevera i bonaca.. nosite glas.. bi je jedan put otočki bataljun.. rodi se.. živi je.. i umra za nas.. Visoko stoji na Suncu obasjan u povisti škoja.. Rvacke i domovine boja. I zvonidu u gloriji njegovoj sve crikve naše. Luncjaju.. i nikon ga ne daju.. U radosti duša Njegova piva.. Uskrsao je postroj bataljuna.. uskrsla je Riva. Slava tebi grobe Lukoranski, tebi Slava grobe Sutomiški, tebi Saljski grobe tako mladi, tebi grobe Zadra grada.. radi vas Hrvatska postoji.. radi vas postoji nada.. Slava Bogu na visini.. i našoj Domovini. Jesen je jućer na škoju bila. Maslina je jopet posli kiš ovih rodila. I jopet za kočon teko galebi.. nebi li čagod čapali. S mirom sanjara, svami braćo osta san u tišini seve dok niki mulac kamik ni u more hti.. I ja rečen sebi.. Ipak će nas fala vami, ipak će nas biti.

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Prosvjedni performans “Sluškinje ustaju” danas ispred zadarskog Sveučilišta

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 14:55

Nastavljaju se reakcije na najavljenu promociju knjige “Pobačaj – drama savjesti” na zadarskom Sveučilištu.

Platforma za reproduktivna prava tako je najavila kako će danas, 9. listopada 2019. godine u 18:30 sati ispred Sveučilišta u Zadru održati performans “Sluškinje ustaju” povodom predstavljanja knjige “Pobačaj – drama savjesti” dr. sc. Tončija Matulića.

 

 

✇ Grad Zadar

OBAVIJEST: Odluka o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora Grada Zadra, Jazine I, Premuda i Silba

9. listopada 2019. u 14:12
  Izborno povjerenstvo mjesnih odbora Grada Zadra Kl: 013-01/19-03/03 Ur.br.: 599-19-1 Zadar, 9. listopada 2019.     O B A V I J E S T   Gradsko vijeće Grada Zadra donijelo je Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora Grada Zadra, Jazine I,...
✇ Antena Zadar

Ulicama moga grada (9.10.2019.)

By Matija Lipar — 9. listopada 2019. u 14:00
✇ Antena Zadar

Objavljujemo imena dobitnika ulaznica za The Chemical Brothers u Domu sportova

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 13:40

The Chemical Brothers 12. listopada nastupaju u Domu sportova.

Jednom od najutjecajnijih imena elektroničke glazbene scene ovo je ujedno i premijerni nastup u Zagrebu.

Velika turneja “No Geography”, kojom promoviraju istoimeni album uključuje svjetske festivale, od Meksika do Australije, preko Glastonburyja u Velikoj Britaniji do Fuji festivala u Japanu, a koncertna postaja bit će i Zagreb, i to uoči velike završnice u O2 Areni u Londonu!

Antena Zadar vodi te na ovaj koncertni spektakl. Dijelili smo čak 20 ulaznica!

Dio njih darovan je preko radijskog etera.

Preko portala dijelimo 12 ulaznica (6×2).

Dobitnici su:

Martina Knežević plus pratnja

Maja Karlović plus pratnja (poklanja za Mario Lalin)

Antonia Stanković plus pratnja 

Luka Perinčić plus pratnja 

Goran Belko plus pratnja 

Ana Gjergja plus pratnja 

Vaša imena biti će zapisana na ulazu u dvoranu. Dođite s osobnim iskaznicama i dobro se zabavite!

✇ Antena Zadar

Počinje južina i veliko zatopljenje, Vakula najavljuje obaranje rekorda

By AZD — 9. listopada 2019. u 13:19

Nakon jučerašnjeg svježijeg dana, danas nas očekuje južina, naoblačenje i osjetno zatopljenje. Ponegdje će biti i kiše, koja će biti češća od sutra zbog čega će sutrašnji dan biti hladniji.

Ipak, već od petka slijedi novo zatopljenje koje će, kako javlja Zoran Vakula u prognozi za HRT, biti dugotrajnije i osjetnije. Dodaje kako će sljedećih drugih deset dana listopada biti iznadprosječno toplo, u mnogim mjestima kao rijetko kada u povijesti mjerenja tog dijela godine.

Sunčan dan uz jugo

Prognozu za danas i sutra pripremila je Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.

“U srijedu će u Slavoniji, Baranji i Srijemu prevladavati sunčano uz slab, poslijepodne do umjeren jugozapadni i južni vjetar. Jutarnja temperatura između 5 i 7°C, a najviša dnevna oko 21°C.

U središnjoj Hrvatskoj pretežno sunčano uz postupni porast naoblake prema kraju dana, a navečer povremeno kiša, najprije uz granicu sa Slovenijom, a u noći i drugdje. Zapuhat će umjeren, mjestimice i jak jugozapadni vjetar. Jutro osjetno toplije nego u utorak, a najviša dnevna temperatura oko 22°C.

Podjednaka i na sjevernom Jadranu, dok će u gorju biti od 15 do 19°C, pri čemu će jutro također biti osjetno toplije nego u utorak. U početku će biti djelomice sunčano, a jače naoblačenje će najprije zahvatiti sjeverni Jadran i Gorski kotar. Kiše može biti već prijepodne, ali je glavnina vjerojatnija navečer i u noći. Vjetar umjeren, u gorju povremeno i jak jugozapadni, a na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, uz umjereno valovito i valovito more.

Na srednjem i južnom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmaciji pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku. Zapuhat će umjereno do jako jugo. Najviša dnevna temperatura između 21 i 23°C”, prognozirala je za HRT.

Novo zatopljenje od petka

U četvrtak je pak moguća kiša te oblačnije i hladnije vrijeme, dok nas od petka očekuje novo zatopljenje.

“U četvrtak u unutrašnjosti jutro još toplije nego u srijedu, uz pretežno oblačno vrijeme, povremenom s kišom. Krajem dana sa zapada slijedi djelomično razvedravanje. Od petka uglavnom suho i barem djelomice sunčano, ujutro uz mogućnost za mjestimičnu kratkotrajnu maglu te postupno toplije.

Na Jadranu u četvrtak promjenljivo s kišom, često u obliku pljuskova s grmljavinom, češćim na sjeveru i jugu. Od petka pretežno sunčano i malo toplije. Jugo će u četvrtak postupno okrenuti na jugozapadnjak, a navečer će na sjeveru zapuhati bura koje će biti još i u petak. Zatim će vjetar biti uglavnom slab., prognozirala je za HRT Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a.

✇ Antena Zadar

Antena te vodi u Cinestar; Pogledajte filmove “Blizanac” i “Pakao pod morem”

By Sponzorirani članak — 9. listopada 2019. u 13:07

Antena Zadar i Blitz Cinestar kina nastavljaju svoju dobru suradnju te vas i ovaj tjedan vode u Cinestar kino u Zadru.

Dvoje sretnika tako će na naš račun moći pogledati film “Blizanac” a dvoje “Pakao pod morem”

Sve što trebate napraviti je u komentarima ispod članka putem Facebooka označiti osobu koju želite odvesti u kino (@ImePrezime), napisati koji film želite pogledati i ulazite u izbor za osvajanje kino ulaznica.

Nagradno darivanje traje do utorka, 15. listopada, a osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka zaključno s datumom 23.10.2019.

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka zaključno s datumom 16. listopada 2019.

Prošlotjedni dobitnici su:

Film “Joker” – Kate Kurta x2 ulaznice

Film “Putovanje jednog psa” – Kristina Vrcelj x2 ulaznice

✇ Antena Zadar

Ukidanjem poreza za mlađe od 30 godina Zadar će izgubiti 17 milijuna kuna

By AZD — 9. listopada 2019. u 12:56

Plan ministra financija Zdravka Marića da se mlade do 25 godina oslobodi plaćanja poreza na dohodak, a da zaposleni u dobnoj skupini od 26 do 30 godina plaćaju samo pola iznosa tog poreza, na noge je digao gradonačelnike hrvatskih gradova, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. U Udruzi gradova, naime, izradili su procjenu učinaka predložene porezne reforme na gradske proračune u Hrvatskoj te su od Marića zatražili da još jednom razmotri prijedlog.

“Predložene mjere imat će nepovoljan fiskalni učinak na gradske prihode od poreza na dohodak u iznosu od približno 500 milijuna kuna”, ocjenjuje se u dokumentu Udruge gradova, koji se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista.

Najgore bi pritom prošao Grad Zagreb, čiji bi proračun u slučaju prihvaćanja Marićeve porezne reforme mogao ostati bez čak oko 286,8 milijuna kuna, što je oko 3,7 posto aktualnih gradskih prihoda. Naravno, metropola najgore prolazi iz jednostavnog razloga što je u njoj najviše zaposlenih u zemlji, pa tako i najviše zaposlenih mladih ljudi. Ipak, gubitak gradskih prihoda od gotovo 290 milijuna kuna i za zagrebački bi proračun bio golemi udarac i veliko je pitanje kako bi se zatvorila poveća rupa koja bi nastala u gradskoj blagajni.

Grad Zadar mogao bi izgubiti gotovo 17 milijuna kuna, piše Novac.hr.

 Sjever zemlje

U odnosu na veličinu proračuna, u novoj bi poreznoj reformi najlošije prošli veći gradovi na sjeveru zemlje. Tako bi Čakovec, prema kalkulacijama Udruge gradova, ostao bez više od devet milijuna kuna, što čini gotovo šest posto njegovih ukupnih prihoda, dok bi Varaždin izgubio 14,7 milijuna kuna, ili 4,8 posto sadašnjih prihoda. Porezna bi reforma predstavljala problem i Koprivnici, čiji bi proračun ostao bez oko 6,6 milijuna kuna prihoda, ili 3,4 posto sadašnjeg proračuna.

– Naravno da bi to za nas bio velik udarac. To je iznos za asfaltiranje nekoliko kilometara cesta ili dvogodišnji iznos stipendija – upozorava Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice.

S druge strane, Grad Pula ostao bi bez više od 12,1 milijun kuna, što iznosi oko tri posto gradskoga proračuna najvećega grada u Istri. I to u vrijeme kada se suočava s propašću Uljanika.

– Taj novac u slučaju Grada Pule znači polovicu godišnjih izdvajanja za kulturu ili sport, ili trećinu izdataka za dječje vrtiće – žali se Boris Miletić, pulski gradonačelnik.

Zabrinut je i njegov riječki kolega Vojko Obersnel. Prema kalkulacijama Udruge gradova, Rijeka bi, s obzirom na to da je dvostruko veća od Pule, i izgubila dvostruko više prihoda, čak 24,3 milijuna kuna. Ipak, to je u riječkom slučaju nešto manji rez nego u većini drugih velikih gradova u zemlji, 2,1 posto dosadašnjih prihoda.

– Taj iznos je za nas jako velik i nemoguće ga je lako kompenzirati. Nekorektno je i da se tako nešto radi u listopadu. Pa mi već imamo planove za sljedeću godinu i sada vam se netko sjeti reći da se stvari mijenjaju – ističe Obersnel za Novac.hr.

Sadašnji prihodi

Zabrinut je i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. Računice Udruge gradova pokazuju da bi šibenski proračun mogao ostati bez 8,2 milijuna kuna, ili oko tri posto sadašnjih prihoda. Stoga su u gradskoj upravi Šibenika jučer pretresali situaciju koja bi mogla nastati te će napraviti simulacije, kaže nam prvi čovjek Šibenika.

– I da je 6000 kuna manje bilo bi puno, a kamoli iznos o kojem govorimo. Imamo ugovorne obveze za kapitalne projekte, tu su i projekti koji se sufinanciraju novcem EU – napominje Burić.

Novi bi krug porezne reforme, provede li se u obliku u kojem se predlaže, naštetio i Gradu Zaprešiću u Zagrebačkoj županiji, čiji bi proračun ostao bez, kako pokazuju računice Udruge gradova, gotovo tri milijuna kuna, ili nešto manje od dva posto sadašnjih prihoda.

– To nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jasno je da bi u gradskom proračunu bilo manje novca – poručuje Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, koji je ujedno i predsjednik Udruge gradova.

Velika šteta

U svim gradovima s čijim smo gradonačelnicima razgovarali ističu kako nisu protiv toga da se rastereti rad mladih ljudi. Ipak, jednoglasno ističu kako su sve reforme u sustavu poreza na dohodak dosad išle na njihovu štetu, s obzirom na to da se prihodi od poreza na dohodak uglavnom i slijevaju u lokalne proračune. Stoga od Ministarstva financija traže da pronađe rješenje koje neće zakinuti njihove gradske proračune.

– Treba pokrenuti raspravu o svim porezima pa da se vidi gdje se može rezati, a gdje ne može. Možda bi tada netko shvatio da je državni aparat preskup – kaže Jakšić.

– Očekujem da će i ove Vladine mjere pratiti adekvatne kompenzacijske mjere – uvjeren je Burić.

– Gradovima bi trebalo omogućiti druge izvore financiranja, poput jednog postotnog boda PDV-a – predlaže Miletić.

U svakom slučaju jasno je da će se, usvoje li vladajući prijedlog poreznog rasterećenja mladih, proračuni hrvatskih gradova naći u nezavidnoj situaciji. U takvoj situaciji na raspolaganju im je, kažu ekonomisti, nekoliko mogućnosti za pokrivanje novonastalih proračunskih rupa. Jedna je racionalizacija poslovanja, druga bi mogla biti odustajanje od dijela projekata koje su planirali, a treća je povećanje cijena komunalnih usluga i prireza, naravno pod pretpostavkom da za tako nešto uopće više imaju prostora. Najveći dio gradonačelnika nesklon je ovom posljednjem, a neki, poput Miletića, i kategorički odbacuju mogućnost povećanja nameta.

– Najjednostavnije bi bilo uvesti porez na nekretnine. U Hrvatskoj je još uvijek dio imovine izvan dohvata oporezivanja. Osim toga, porez na nekretnine bi bio upravo prihod lokalne samouprave – zaključuje Ante Bajo iz Instituta za javne financije.

Gradonačelnici imaju velika očekivanja od skorog sastanka saborskog Odbora za lokalnu samoupravu, na kojem bi trebao sudjelovati i Marić.

Nadaju se da će na tom sastanku od glavnog financijaša u zemlji dobiti odgovore na pitanja koja ih muče.

Pritom upozoravaju da u javnosti, ali i u samoj središnjoj državi, stalno rastu očekivanja od gradova. No, prebacivanje nadležnosti na lokalnu razinu u pravilu ne prati i prebacivanje novca iz središnje u lokalne blagajne, zbog čega gradovi i sada sve više muku muče sa zatvaranjem financijske konstrukcije, piše Novac.hr.

✇ Antena Zadar

Automobilom naletio na konja koji je od siline udara uginuo

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 12:46

Jučer u 6 i 30 na dionici državne ceste broj 1 u mjestu Jošani, dogodila se prometna nesreća kada je 52-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine osobnim automobilom slovenske nacionalne oznake, udario u konja koji se nalazio na kolniku, koji je od udarca uginuo.

Izvršenim očevidom utvrđeno je da se konj na kolniku nalazio bez nadzora vlasnika, te mu je vlasnik trenutno nepoznat, zbog čega policijski službenici poduzimaju aktivnosti u cilju utvrđivanja vlasnika konja.

Napominjemo da su vlasnici domaćih životinja dužni životinje držati pod nadzorom i poduzeti sve mjere kako se životinje ne bi zadržavale na cestama.

Također pozivamo i vozače na maksimalni oprez na prometnicama i da prilagode brzinu kretanja vozila stanju i uvjetima na cesti.

Upozoravaju iz ličko-senjske policije.

✇ Antena Zadar

Svakog dana štrajkat će jedna županija; Vlada odbila zahtjeve sindikata, sutra štrajk u školama

By AZD — 9. listopada 2019. u 12:29

Potupak mirenja između vlade i školskih sindikata nije uspio. Kako su nakon sastanka s ministrom rada i pomoćnicima drugih ministara izjavili predsjednici Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, štrajk počinje sutra.

Mihalinec je objasnio što se dogodilo te zašto je mirenje propalo. Rekao je kako je vlada odbila njihove zahtjeve u cijelosti.

“Ponudili su povećanje od 2 posto kroz dodatke i to od 1. listopada te 2 posto od 1. lipnja sljedeće godine”, rekao je i dodao kako je to sindikatima neprihvatljivo te kako su oni tražili povećanje od 6 posto.

Tada je rekao kako najavljuje štrajk koji počinje sutra, koji će se odvijati u srednjim i osnovnim školama te koji će biti cirkularan.

“Štrajk će biti cirkularni. Sutra će cijela Hrvatska biti u štrajku, a ostale dane će štrajkati po nekoliko županija iz oba sindikata”, rekao je.

Istaknuo je da će sutra svo nastavno i nenastavno osoblje u osnovnim i srednjim školama štrajkati. On i Šprem su pozvali ostale sindikate da im se pridruže u štrajku.

“Ovo je borba za bolje obrazovanje”

Sanja Šprem je poručila kako ovaj štrajk nije usmjeren protiv roditelja te je pozvala roditelje da im pruže podršku.

“Apeliram na roditelje da imaju razumijevanja za učitelje, da prihvate činjenicu da učitelji ne mogu biti najpotplaćenija karika u javnim službama. Apeliram da pokažu razumijevanje i podrže štrajk”, rekla je.

Dodala je i kako ovaj štrajk nije protiv učenika i roditelja, nego kako je to borba za bolje obrazovanje.

“Ovaj štrajk nije borba protiv učenika, nije borba protiv roditelja. Ovo je za bolje obrazovanje, za našu budućnosti i budućnost djece. Ovaj štrajk prelazi u borbu za dostojanstvo u Hrvatskoj”, rekla je Sanja Šprem.

“Ako ministrica Divjak nije vlada, što je ona”

Roditeljima je Mihalinec poručio isto kao i Šprem, kako ovo nije štrajk ni protiv roditelja ni njihove djece te zatražio od njih da ih podrže.

Dodao je kako njihova vlada neće biti oštećena tim štrajkom te kako će štrajk trajati do daljnjeg odnosno dok vlada ne ispuni njihove zahtjeve.

“Vlada nema nikakvog argumenta, osim što ne žele riješiti status hrvatskih učitelja”, dodao je.

Rekao je kako im je ponuđeno povećanje od 2 posto na dodatak sada i još 2 posto u lipnju, što njima nije dovoljno.

“Ako ministrica Divjak nije vlada, što je ona”, upitao je i dodao kako su razgovarali s njom i s premijerom te kako se danas činilo kao da tih razgovora uopće nije bilo, piše Index.hr.

✇ Antena Zadar

Zadarska rektorica završila na stupu srama na Forumu; Aktivistkinje: “Odgovarate Ministarstvu znanosti, ne nadbiskupiji”

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 12:28

Anonimne aktivistkinje okupljene pod imenom “Feministička inicijativa” noćas su u Zadru ostavile poruke upućene zadarskoj rektorici i akademskoj zajednici Sveučilišta u Zadru.

Reakcija je to na najavljenu promociju knjige “Pobačaj – drama savjesti” na zadarskom Sveučilištu.

Drže da je ova promocija dio kampanje za zabranu pobačaja.

Evo što pišu:

“Kako je ova promocija dio kampanje za zabranu pobačaja, aktivistkinje su poručile “Nećemo natrag” uz simbol vješalice, koji predstavlja ilegalne i nesigurne pobačaje koji su ne tako davno bili ženska svakodnevica, te “Za sekularno sveučilište”, čime su se direktno referirale na održavanje promocije i na način na koji Crkva i njoj bliske grupacije koriste svoju moć da bi nametnule dogme vezane uz pristup sigurnom i legalnom pobačaju kroz obrazovni sustav.

Nećemo natrag, nećemo dopustiti oduzimanje izborenih prava!

ZAŠTO JE PREDSTAVLJANJE KNJIGE „POBAČAJ – DRAMA SAVJESTI“ NA SVEUČILIŠTU U ZADRU PROBLEM:

1. REPUBLIKA HRVATSKA JE PO USTAVU DEMOKRATSKA I SEKULARNA DRŽAVA.

2. REPUBLIKA HRVATSKA JE OSIM USTAVOM, PRAVNO OBVEZANA OD 1992. GODINE OSIGURAVATI RAVNOPRAVNOST ŽENA POTPISIVANJEM KONVENCIJE O UKLANJANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA (PRVI VATIKANSKI UGOVORI SU POTPISANI 1996. GODINE)

3. ZALAGANJE ZA OGRANIČAVANJE SLOBODE ŽENA U ODLUČIVANJU O BROJU DJECE JE DISKRIMINACIJA ŽENA, KRŠENJE KONVENCIJE I USTAVA RH.

4. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA KAO DRŽAVNA INSTITUCIJA ZAKONSKI JE OBVEZNA UKLONITI OBLIKE DISKRIMINACIJE ŽENA U OBRAZOVNOM SUSTAVU.

5. SVEUČILIŠTE U ZADRU KAO JAVNO I SEKULARNO UČILIŠTE ZAKONSKI JE ODGOVORNO ZA DISKRIMINACIJU ŽENA U SVOJIM PROSTORIJAMA.

6. SVEUČILIŠTE U ZADRU ZAKONSKI ODGOVARA MINISTARSTVU ZNANOSTI I OBRAZOVANJA I REPUBLICI HRVATSKOJ, NE ZADARSKOJ NADBISKUPIJI.

7. REKTORICA, A NE ZADARSKI NADBISKUP ZAKONSKI UPRAVLJA SVEUČILIŠTEM U ZADRU.

8. TEOLOŠKO-KATEHETSKI ODJEL KAO DIO SVEUČILIŠTA MORA POŠTOVATI PRAVA ŽENA PROPISANA ZAKONOM.

9. ČLANOVI/ICE SVEUČILIŠTA U ZADRU KAO ZNANSTVENICI I HUMANISTI MORAJU ODGOVORNO PRISTUPATI IZREČENOM I NAPISANOM TE POŠTIVATI LJUDSKA PRAVA.

10. GRANICE SLOBODE GOVORA SU GRANICE PRAVA I SLOBODA DRUGIH LJUDI.

11. KNJIGA „POBAČAJ-DRAMA SAVJESTI“ PROMOVIRA KRŠENJE PRAVA I SLOBODA ŽENA.

12. TEOLOŠKO-KATEHETSKI ODJEL ORGANIZIRANJEM PREDSTAVLJANJA KNJIGE „POBAČAJ-DRAMA SAVJESTI“ PROMOVIRA KRŠENJE PRAVA I SLOBODA ŽENA.

13. ZADARSKA NADBISKUPIJA IMA MONOPOL NAD TEOLOŠKO-KATEHETSKIM ODJELOM SVEUČILIŠTA U ZADRU.

14. TEOLOGIJA NIJE SAMO NAUK CRKVE NEGO AKADEMSKA ZNANOST I ZATO OTVORENA ZA KRITIKU I PLURALNOST MIŠLJENJA.

15. CRKVA UŠUTKAVA TEOLOGE I TEOLOGINJE KOJI NE ZAGOVARAJU ZABRANU POBAČAJA.

16. CRKVA MONOPOLIZIRA TEOLOGIJU KAO AKADEMSKU DISCIPLINU.

17. CRKVA KROZ SVOJE POLITIČKO DJELOVANJE NA KRŠENJU PRAVA I SLOBODA ŽENA DJELUJE PROTUUSTAVNO.

18. CRKVA KROZ SVOJE POLITIČKO DJELOVANJE KRŠI KONVENCIJU O UKLANJAJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA.”

✇ Antena Zadar

Preuzeli smo 11 novih vozila za sanitetski prijevoz, njihova vrijednost premašuje 4 i pol milijuna kuna!

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 11:52

Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije preuzeo je pet od ukupno 11 novih vozila za sanitetski prijevoz. Vozila su kupljena putem javne nabave, opremljena su po suvremenim propisima i standardima, te će uvelike olakšati dosadašnji rad zadarskog Saniteta.

Cijena svakog vozila je 434.375,00 kuna, dok je iznos nabave svih 11 vozila 4.778.125,00 kuna.

Riječ je o Fiat Ducato Furgone vozilima, 2,3 MJT, 16 V, 180 KS (130 kW) koja svojim karakteristikama i pripadajućom opremom zadovoljavaju normu HRN EN 1789:2011, tip A. Vozila su došla iz proizvodnog pogona te su u potpunosti preinačena u skladu sa standardom za medicinska vozila, a za potrebe izvanbolničke medicinske službe u Republici Hrvatskoj. U vozilima ima pet sjedećih mjesta i jedan ležaj (medicinska kolica).

Opremljena su sustavom dopreme i regulacije kisika, posjeduju inverterski uređaj koji opskrbljuje prostor za pacijente strujom jačine 220 V. Cjelokupnim sustavom upravlja se preko digitalnog sučelja u prostoru za pacijente i u prostoru za vozača, s tim da je kod vozača regulacija zvučne i svjetlosne signalizacije. Posjeduju mehanički podesivu stepenicu koja olakšava ulaz i izlaz pacijenata, te sustav radnih svjetala oko vozila kojim se posebno može upravljati iz prostora za vozače, a koji će pomoći djelatnicima u uvjetima loše osvijetljenosti. Udobnosti pacijenata tijekom vožnje uvelike pridonosi podesiv stražnji ovjes.

– Nabavkom ovih pet od ukupno 11 vozila rad Saniteta napokon će se moći kvalitetnije obavljati. Nova vozila sa svojim performansama unaprijedit će uslugu prema pacijentima koji trebaju usluge sanitetskog prijevoza, ali će svakako olakšati i rad našim djelatnicima koji su do sada radili sa zastarjelim i neadekvatnim vozilima. Istaknuo bih također i kako su brojni inspekcijski nalazi potvrdili moje tvrdnje kako je za teško stanje u sanitetskom prijevozu odgovoran Dom zdravlja Zadarske županije koji nije osigurao minimalne uvjete za rad koji se tiču opreme, prostora za rad i edukacije djelatnika. Osim što je Zavod za hitnu medicinu tijekom ove  godine osigurao financijska sredstva i proveo nabavu za 11 novih vozila sanitetskog prijevoza, izvršena je adaptacija i uređenje unutrašnjosti zgrade u kojoj djeluje RJ Zadar, nabavljen je novi namještaj, računalna oprema te zaštitna radna odjeća i obuća. Zavod redovno provodi i edukaciju svih djelatnika koji je nisu odradili za vrijeme dok su bili pod Domom zdravlja, a koja je neophodna za njih svakodnevni rad s pacijentima, kaže ravnatelj Predrag Orlović.

✇ Antena Zadar

Danas protiv Cibone; Ivanov i dalje ozlijeđen, Siriščević komentirao momčad bivšeg kluba

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 11:16

Igrači i stručni stožer KK Zadar u 2. kolu HT Premijer lige danas putuju u Zagreb na gostovanje protiv zagrebačke Cibone.

Najveći hrvatski derbi, ujedno je i prvi ovosezonski okršaj zadarskog sastava i ‘Vukova’, a igra se ”pod Tornjem” s početkom u 18 sati.

Utakmicu je najavio Ivan Siriščević, koji je u sezoni 2015./2016. i nastupao za zagrebačku momčad.

“Cibona je uvijek neugodan protivnik. Ove godine imaju dobru momčad i sigurno da su im ciljevi najviši. Idemo gore spremni i možemo se nadati pobjedi ako odigramo kako znamo. Ove godine ima dosta dobrih momčadi u prvenstvu, svi su se dobro pojačali, a uz to igra se trokružno tako da ima puno utakmica. Mi moramo ići korak po korak, gledati sebe i kako unaprijediti našu igru, a s tim će doći i pobjede. Nadam se da ćemo biti na visokom nivou i pobijediti na utakmici u Zagrebu” – poručio je Ivan Siriščević.

Prije sutrašnjeg putovanja u Zagreb, svoje planove i očekivanja u sutrašnjem dvoboju podijelio je i strateg Zadra Ante Nazor.

“U pitanju je najveći derbi hrvatske košarke i nadam se da će utakmica, koju će obje momčadi prikazati, biti dostojna toga. ABA ligu smo počeli porazima, ali pokazali smo određenu kvalitetu i mislim da će to biti otvorena utakmica s obje strane. Ima i čitav niz nepoznanica, no među njima ne smije biti intenzitet te direktni matchup igrača, kako u obrani tako i u napadu. Utakmica će biti dosta izjednačena tako da će o pobjedniku odlučivati defenzivni trkački i skakački dio. Protivnika respektiram, složili su dobar roster i zato u Draženov dom moramo ući s jednim dodatnim naporom i tako tražiti svoju šansu za pobjedu.” – pojašnjava trener KK Zadar.

Na posljednjoj utakmici u Podgorici, kapetan momčadi Ive Ivanov obnovio je ozljedu, točnije rupturu stražnje lože. Koliko dugo će trajati oporavak, za sada nije poznato, ali sigurno je kako će nedostajati momčadi.

“To nam je veliki hendikep, ali i protiv Škrljeva smo igrali bez njega i prikazali jednu dobru predstavu. Na tragu toga, uz neke korekcije u obrani, smatram da ćemo pokriti taj nedostatak, koji je evidentan. Vidjelo se to i protiv Budućnosti, jer upravo je njegovim izlaskom utakmica krenula u pogrešnom smjeru. Ali to je situacija koja će otvoriti prostora drugim igračima.” – komentirao je Nazor.

Nakon pobjede u 1. kolu protiv Adria Oil Škrljeva, Zadranima će ovaj susret biti prvo pravo odmjeravanje snaga u domaćem prvenstvu. Prijenos utakmice moći ćete pratiti na Arena Sport TV-u.

✇ Slobodna Dalmacija

Zadarske aktivistice u noćnoj akciji: grafitima upozorile zašto je promocija knjige o pobačaju neprimjerena na Sveučilištu!

9. listopada 2019. u 12:42

Anonimne aktivistkinje su noćas u Zadru provele akciju grafitiranja s porukama koje su reakcija na održavanje promocije knjige "Pobačaj - drama

✇ Antena Zadar

Socijalni radnici: “Ovo je istina o slučaju Pag…”

By Antena Zadar — 9. listopada 2019. u 10:38

Hrvatska komora socijalnih radnika objavila je priopćenje vezano za slučaj Pag, točnije monstruozno bacanje četvero vlastite djece s balkona obiteljske kuće koje je počinio Josip Rođak.

Pročitajte ga u nastavku:

“Nekolicina medija je nedavno objavila kako je počinitelj nasilja u obitelji na štetu svoje djece na Pagu u trenutku počinjenja kaznenog djela prema nalazima tima vještaka bio smanjeno ubrojiv zbog duševnih smetnji. Zbog toga moguće neće dobiti maksimalnu kaznu do 50 godina zatvora. Dakle, počinitelj nasilja s Paga je osoba u potrebi kojemu je zbog teške dijagnoze potrebna pomoć sustava zdravstva.

U interesu javnosti, HKSR želi ponovno skrenuti pažnju i izraziti zabrinutost da je krajnje opasno i nepravedno odgovornost za radnje korisnika socijalne skrbi pripisati stručnjacima koji rade u sustavu! Ljudsko ponašanje se vrlo teško može predvidjeti i kontrolirati. Kad se radi o promjenama ponašanja uslijed zdravstvenih razloga, socijalni radnik NIJE stručnjak zadužen za procjenu uzroka ponašanja!

To je moguće mogao primijetiti njegov liječnik – ukoliko mu se javio, njegova supruga, radna okolina, susjedi, prijatelji i ostali. U tom smislu od strane medija nije izvještavano. Ako se počinitelj nasilja nije bitno drugačije ponašao nego ranije, ako nije ni s kim razgovarao o svojim problemima, možda nitko nije niti primijetio. Koliko je osoba iz okoline spremno aktivno reagirati u takvoj situaciji? Koliko bi osoba prijavilo sumnju da njihov kolega, suprug, susjed pokazuje znakove duševnih smetnji?

Svakodnevno socijalni radnici susreću osobe koje imaju duševne smetnje, a koje su prijavljene zbog nasilja u obitelji, čiji liječnici smatraju kako njihovo ponašanje nije uzrokovano psihičkom bolesti te nije potrebno liječenje, barem ne prisilno liječenje. Socijalni radnici rade sa starijim, nemoćnim i osobama s duševnim smetnjama kod kojih je došlo do progresije duševnog oboljenja te ne mogu naći mjesta u bolnicama za njihovo liječenje niti smještaj, a isti više ne mogu samostalno živjeti. Iz sličnih razloga ubijeno je dvoje naših kolega od strane osobe s duševnim smetnjama u Centru za socijalnu skrb Đakovo – neadekvatne međuresorne suradnje!

Socijalna skrb je sustav koji je prihvatio odgovornost te ispitao valjanost poduzetih mjera kroz stručni nadzor. Stavljajući krivnju na jedan sustav, događa se kako se ne otvara pitanje odgovornosti ostalih sustava zaštite. Sistemska rascjepkanost koordinirane brige o ljudima uzima već duže vrijeme svoj danak. Stalno predlažemo suradnju i zajednički rad svih sustava jer je to jedini ispravni put najbolje zaštite korisnika. Upravo zato, pozivamo sve dionike koji skrbe o svim našim zajedničkim korisnicima na suradnju i aktivan pristup u brizi za pojedince i obitelji.

Dosadašnji način izvještavanja većinom je temeljen na pripisivanju isključive odgovornosti sustavu socijalne skrbi, ponajviše socijalnim radnicima, ne uzimajući u obzir stvarnu nadležnost socijalnih radnika u pojedinim slučajevima i ovisnost o spremnosti drugih sustava na suradnju. Navedenim postupanjem medija napravljena je teško popravljiva šteta socijalnim radnicima, a posredno time i korisnicima o kojima skrbimo!

Stoga pozivamo medije na suradnju u smislu utvrđivanja istinitih i stvarnih činjenica odmaknutih od senzacije kao pozitivnog pomaka u izgrađivanju humanijeg društva što našim profesijama i jest zajednička zadaća! Napominjemo kako majka, djeca i teško bolestan otac u ovom slučaju i nadalje trebaju pomoć zajednice i svih sustava koji se bave zaštitom te tražimo od medija da ih zaštite od daljnje estradizacije!”

Predsjednik HKSR-a, mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

✇ Antena Zadar

Početkom 2020. znat ćemo obnavljamo li zgradu stare Tehničke bespovratnim sredstvima EU

By Ž.Č. — 9. listopada 2019. u 10:03

Stara tehnička škola, derutna zgrada u samom srcu grada ozbiljno narušava vizuru turističkog centra.

Svojom površinom i položajem idealna je za društveno korisnu namjenu, no iz godine u godinu, samo se spekulira o njezinom adaptaciji bez konkretnih poteza.

Prostor koji je proteže ispod bedema od nedavno zaštićenih od strane UNESCO-a, pričalo se, trebao je postati dvoetažno parkiralište. Brojni su Zadrani “amenovali” ovu ideju, obzirom da centar grada, osobito u ljetnim mjesecima, oskudijeva brojem parkirnih mjesta.

U zgradu je trebala “ući” i Škola primijenjene umjesnosti i dizajna, no i ova informacija prestala se komunicirati vrlo brzo nakon prvotne ideje.

Da ima nade u njezinu renovaciju i prenamjenu, doznali smo nedavnog govora rektorice zadarskog sveučilišta, Dijane Vican. Govoreći o projektima koje želi realizirati u narednom mandatnom razdoblju, spomenula je, između ostalog, napore za što skorijom obnovom stare Tehničke.

– Trenutačno upinjem sve snage i vrijeme u osiguravanje financijske potpore za infrastrukturne projekte, odnosno za daljnju gradnju u prostoru nekadašnje Vojarne Franka Lisice, STEM zgrade i Sveučilišnog multifunkcionalnog knjižnično-informacijskog centra; zatim rekonstrukciju stare Tehničke škole u sveučilišnu zgradu za nastavu i znanstveno-istraživački rad.

Iz Grada Zadra doznajemo kako bi, uz malo sreće i prepoznavanja važnosti ovog projekta za grad Zadar, s dolaskom 2020. mogli ozbiljno početi razgovarati kako o novoj svrsi, tako i o novom izgledu ovog dijela starogradske jezgre.

– To je projekt Sveučilišta koje je zgradu nekadašnje škole dobilo na upravljanje od strane Zadarske županije. Utoliko Grad nema veze s njim, no odlučili smo pomoći Sveučilištu u ishodovanju sve potrebne dokumentacije i još važnije, prijaviti ga putem ITU instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije. Rezultate ćemo znati već početkom ove godine, kazao nam je Šime Erlić, pročelnik za EU fondove.

❌