Zadarski portali Vijesti iz Zadra

✇ Zadarski list

Dječak prognan iz Vukovara imao je niti 10 godina, a sva mu je kosa već posijedila...

By martinazd — 18. studenog 2019. u 22:30
Predavanja branitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II.
U redu za hranu ispred mene stajao je dječak, ne stariji od 10 godina. Ja ga gledam, a kosa mu puna sijedih dlaka. To se može dogoditi uslijed šoka, straha, traume. Samo sam pomislio - zar je ovo dijete moralo proživjeti takav pakao da je već posijedilo, ispričao je Franić
Vedran SITNICA
Marijanu Mađeriću najbolniji je trenutak bio kad je jednoj majci trebao reći da je njezin 22-godišnjak poginuo

Intimna i potresna predavanja hrvatskih branitelja Zlatka Franića i Marijana Mađerića o Domovinskom ratu s velikim zanimanjem i pijetetom slušali su jučer učenici u prepunoj dvorani Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u kojoj se ni muha nije čula. U povodu Dana pada Vukovara i Škabrnje, u ovoj školi su organizirana tematska predavanja i izložba na inicijativu Vijeća roditelja i njihova voditelja Tomislava Čukelja, rekao je ravnatelj don Ante Sorić dok se zahvaljivao roditeljima, predavačima te svim braniteljima i civilima koji su pali za slobodu.

«Škabrnja im je bila trn u oku«

Zlatko Franić je sudjelovao u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine u 112. brigadi i Termitima, sudjelovao je u akcijama Maslenica, Ljeto 95., odlikovan, umirovljen, često organizira izložbe i predavanja na temu Domovinskog rata.

- Tih dana nalazio sam se u topovskoj bitnici haubica 105 na području Dračevca Ninskog, započeo je svoje izlaganje Franić.

- S time da smo mi imali samo tri haubice. Hrvatska vojska je u to vrijeme bila jako slaba. Mi smo pazili na svaki projektil, dok je neprijateljskoj vojsci bilo svejedno hoće li baciti tri granate ili pun kamion granata. Oni nisu gađali samo vojne ciljeve. Njima je svaka kuća u Škabrnji bila cilj. Njima je Dječji odjel zadarske bolnice bio cilj, katedrala, sv. Šime... Škabrnja im je bila trn u oku kao hrvatsko bogato mjesto u kojem su bili vrijedni ljudi. Napravili su tamo pokolj u cilju psihološkog rata, sijanja straha. Ali u braniteljima su probudili jedan dešpet. E nećeš, ispričao je Franić.

Prisjetio se i kako je kasnije u časničkoj školi u Zagrebu u vojarni dijelio restoran s prognanicima iz Vukovara.

- U redu za hranu ispred mene stajao je dječak, ne stariji od 10 godina. Ja ga gledam, a kosa mu puna sijedih dlaka. To se može dogoditi uslijed šoka, straha, traume. Samo sam pomislio - zar je ovo dijete moralo proživjeti takav pakao da je već posijedilo, kazao je Franić.

Mađerić se u nešto dužem izlaganju osvrnuo na svoj put vojnika koji je počeo s obaveznim služenjem vojnog roka u mornarici jugoslavenske armije, potom išao preko brojnih bojišta u Domovinskom ratu te nastavio i poslije kad je Mađerić bio i časnik UN-a, te se konačno umirovio 2014. godine.

Nema pričuvne domovine

- Kad sam tijekom služenja vojnog roka došao kući posjetiti majku u bolnici, na Kalelargi sam sreo pokojnog don Grgu Batura. Bio sam u odori. Iako sam znao da nas gledaju udbaši, kad sam stao pred njega, skinuo sam kapu s tom nesretnom zvijezdom i spustio je na razinu pojasa. Don Grgo mi je rekao da vidi da sam hrabar i da će me hrvatski narod trebati. Kad sam se vratio u mornaricu, odmah se znalo da se taj susret dogodio, napali su me što sam skinuo kapu, priča Mađerić.

Iako je mislio da je po odsluženju roka njegov kontakt s oružjem i vojskom gotov, nakon nekog vremena mirnog ribarskog života, dogodili su se Krvavi Uskrs, pogiblje redarstvenika i ubrzo je pozvan u Zbor narodne armije.


»Iako su mirni pregovori propali, mi, srećom, nismo osjećali mržnju. Mi nismo postali vojnici zato što smo mrzili one što su ispred nas, nego zato što smo voljeli one što su iza nas. Majku, oca... A još kad je pogođena Pedijatrija, imao sam dodatan motiv za boriti se. Ako treba i umrijeti«

Marijan MAĐERIĆ

- Majci sam rekao da idem za prometnog policajca, da se manje brine, a otac me odmah skužio. Samo je rekao ‘sretno i vidimo se, Bog daj’. Mogli smo mi ići vani, imao sam i vizu da idem raditi na tunolovca na Pacifik. Ali nismo bili pobjegulje jer mi pričuvne domovine nemamo, rekao je Mađerić.

Kako je rekao nadalje, da neprijatelje nije vodila mržnja i pohlepa, možda bi se sve riješilo u mirnim pregovorima.

- Iako su mirni pregovori propali, mi, srećom, nismo osjećali mržnju. Mi nismo postali vojnici zato što smo mrzili one što su ispred nas, nego zato što smo voljeli one što su iza nas. Majku, oca... A još kad je pogođena Pedijatrija, imao sam dodatan motiv za boriti se. Ako treba i umrijeti, kazao je Mađerić te istaknuo kako cijelo vrijeme on nije osjećao strah za svoj život.

Teško podnio kad su pale Jasenice

- Imao sam dva druga straha - od neuspjeha i od gubitka ljudi. Za mene je najbolniji trenutak bio kad sam jednoj majci trebao reći da je njezin 22-godišnjak poginuo 5 kilometara od svoje kuće. To popodne smo u njegovoj kući trebali otvoriti vino koje smo pripremili za slavlje. Pobijedili jesmo, ali njega smo izgubili i vino nismo otvorili, kazao je Mađerić.

Ispričao je kako je teško podnio kad su pale Jasenice.

- Svi smo osjećali sram što smo izgubili dio hrvatskog teritorija. Ja oca nisam u oči mogao pogledati od srama, kao da sam osjećao da sam time bacio ljagu na svoju obitelj. Hvala Bogu, kasnije sam dobio priliku biti zapovjednik oslobođenja Jasenica i tu smo borbu dobili bez žrtava. Iako je bilo predviđeno da ćemo imati previše žrtava. Nakon borbe je nažalost poginulo par dečaka od granate, govori Mađerić.

Uz predavanje je pokazivao fotografije iz rata, s različitih bojišta - Kruševa, Dračevca zadarskog, Dubrovnika, trenutke predaha i opuštanja, ali i trenutke gorčine, strepnje, plača te na kraju i fotografiju ulaska pobjedničke vojske u Zadar, ali i današnjih vojnika i vojnikinja, među kojima je i Mađerićeva kći.

- Nakon rata, imali smo nesretni gubitak, ali to je tako jer jednostavno statistički mora biti. Hrvatski vojnik je svugdje cijenjen, nije arogantan ni nametljiv i često se dogodi da prolazi i po neprijateljskom terenu bez da itko hitac ispali, rekao je Mađerić te poručio na kraju učenicima da se drže zajedno, da njeguju svoja prijateljstva te da nikome ne dozvole da im prodaje maglu.

Branitelji su na kraju dobili poduži gromoglasni pljesak.

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Paljenje svijeća u Vukovarskoj ulici

By Matija Lipar — 18. studenog 2019. u 21:54
✇ Zadarski list

Škabrnju i Vukovar pamtimo s tugom, zahvalnosti i ponosom

By martinazd — 18. studenog 2019. u 19:57
Više od 15 tisuća ljudi u koloni sjećanja »Korak po korak«
Kolona sjećanja je išla od Ambara, mjestu najvećih škabrnjskih žrtava, do spomen obilježja masovne grobnice, a nakon sv. mise zadušnice u crkvi Uznesenja BDM nastavila se do mjesnog groblja sv. Luke
Zvonko KUCELIN
Oko 15 tisuća ljudi bilo je u Koloni sjećanja koja je išla od Ambara prema središtu mjesta

Nakon izuzetno nepovoljnih vremenskih uvjeta, orkanskih udara juga, obilne kiše i plima jučer je osvanuo lijep i sunčan dan. Usprkos radnom danu na Danu sjećanja na žrtvu Škabrnje 1991., u koloni sjećanja »Korak po korak« kojom se obilježava 28. obljetnica stradanja ovog općinskog ravnokotarskog središta, prošlo je oko 15 tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske, susjedne Bosne i Hercegovine te inozemstva.

Stravičan je to podsjetnik na zločine za koje do danas gotovo nitko nije osuđen. Toga kobnog jutra 18. studenoga 1991. pripadnici JNA, među kojima je bilo i pješaštvo tzv. Kninskoga korpusa na čelu s Ratkom Mladićem, te srpskih paravojnih formacija, slomili su otpor hrvatskih branitelja u Škabrnji te su ubili i masakrirali 31 nedužnog civila i 13 pripadnika HV-a.

Škabrnjske žrtve

Ukupno je Škabrnja imala 86 žrtava, 55 civilnih te 25 vojnih, šest Škabrnjana poginulo je nakon Domovinskog rata od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a tome treba dodati i 12 poginulih u Škabrnji iz drugih mjesta.

Na središnjoj komemoraciji na Ambaru, mjestu najvećih škabrnjskih žrtava, nazočnima se obratio tek Nediljko Bubnjar, načelnik Škabrnje, koji je pozdravio roditelje i obitelji poginulih branitelja, nazočne branitelje i domovinske udruge, visoke državne, vojne i policijske predstavnike, među kojima i potpredsjednika Vlade RH i ministra branitelja, izaslanika predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, Damira Krstičevića, izaslanika predsjednika RH general-bojnika Miljenka Filipovića, ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ministra uprave Ivana Malenicu, izaslanika ministra hrvatskih branitelja Ivana Vukića, izaslanika ministra unutarnjih poslova dr.sc. Damira Truta, načelnika OSRH-a generala zbora Mirka Šundova i druge.

Bubnjar je nabrojio sve hrvatske postrojbe koje su sudjelovale u borbama u Škabrnji te je najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije.

Program je s puno emocija vodila učiteljica Stipana Banić koja je čitala vlastite domoljubne tekstove. Hrvatsku himnu Lijepa naša domovina i nekoliko domoljubnih pjesama izvela je policijska klapa Sv. Mihovil, a pjesmu »Moja domovina« Dječji zbor Osnovne škole Knez Trpimir, zajedničke škole Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca.

Pročitana imena poginulih

Velebna kolona sjećanja išla je od Ambara do centralnog trga i župne crkve. Zajednički vijenac kod spomen obilježja masovne grobnice položilo je izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Svetu misa za sve stradalnike u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja BDM - Velike Gospe u zajedništvu s župnikom Ivanom Rončevićem i subraćom svećenicima predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Kolona sjećanja »Korak po korak« do spomen obilježja na groblju sv. Luka započela točno u podne. Kod glavnog križa i spomen-obilježja za sve poginule u Domovinskome ratu na mjesnome groblju sv. Luke, gdje su brojna izaslanstva uz visoke državne počasti položila vijence i zapalila svijeće, pročitana su imena svih poginulih branitelja i civila.

Potom je za sve sudionike komemoracije na Trgu dr. Franje Tuđmana organiziran ručak, vojnički grah.



Pauci do Škabrnje propješačili 75 kilometara

Počast žrtvama Škabrnje odali su i pripadnici 3. mehanizirane bojne Pauci. Njih 57 je u subotu krenulo iz Knina na simboličnu hodnju do Škabrnje dugu 75 kilometara, gdje su stigli u ponedjeljak ujutro, 18. studenoga, na Dan sjećanja.

DVJEMA ULICAMA IMENA RATNIH POSTROJBI

Načelnik Općine Škabrnja Nediljko Bubnjar je na središnjoj komemoraciji najavio imenovanje dvije nove škabrnjske ulice, ulicu 9. bojne HOS-a i 7. domobranske pukovnije

Nadbiskup Puljić: Prinesimo patnje i stradanja kao dar naše zahvalnosti

Mi, evo, svake godine 18. studenoga obilježavamo događaj kada je vojska JNA okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju. Uništavajući kulturu i tisuće života lijepoga baroknoga grada na plavom Dunavu, te paleći kuće i ubijajući 86 nevinih života ponosnoga hrvatskoga mjesta Škabrnje, okupator je mislio zauvijek ugasiti neutaživu čežnju ljudi za slobodom koju, eto, ništa nije moglo obustaviti. Čak ni strašna stradanja grada Vukovara i sela Škabrnje koji su se dogodili u studenom 1991. godine. Skloništa su u to vrijeme postala mjesta molitve gdje se vapilo Gospi i pjevalo pobožne i rodoljubne pjesme.

Ovaj dan simbolično označava namjeru zločinačke vojske koja je »taktikom spaljene zemlje« krenula u osvajanje Vukovara i Škabrnje koji nisu odoljeli silini napada i nisu izdržali. Ali, izdržala je Hrvatska zahvaljujući nadljudskim naporima njezinih branitelja i molitvenoj potpori njezinih građana. U ovoj prigodi spominjemo i tadašnje čelništvo RH s predsjednikom Tuđmanom koji je u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati. Škabrnja mu je iz poštovanja i zahvalnosti s pravom postavila spomenik jer je kao vrhovni komandant vojnim akcijama »Bljesak i Oluja« u kolovozu 1995., kojom su rukovodili naši generali, oslobodio najveći dio okupirane domovine. A onda pregovorima reintegrirao istočnu Slavoniju s gradom Vukovarom.

Paljenjem svijeća, krunicom i euharistijskom molitvom želimo reći Bogu hvala na njihovu daru. Vukovar i Škabrnja simbol su narodnog stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za slobodu i samostalnost Hrvatske. Uz obvezu sjećati se tih događaja i u molitve preporučivati sve pokojne i stradale, osjećam kako oni nama nešto poručuju. Tu je poruku u više odmjerenih i kratkih obraćanja izgovorio general Ante Gotovina u jednoj rečenici: Nakon izvojevane pobjede i ostvarene slobode, okrenimo se budućnosti. A svojom molitvom u zadarskoj katedrali i poklonom pred relikvijama svete Stošije, usmjerio je naše oči i srca, te pokazao odakle nam je tražiti pomoć i blagoslov za našu budućnost, poručio je mons. Želimir Puljić.

Dan sjećanja ubuduće neradni dan

Dan sjećanja na Škabrnju iduće godine bit će neradni dan, iako će biti u srijedu. Naime, Hrvatski sabor je prošli tjedan utvrdio novi kalendar blagdana izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika. Osim što se Dan državnosti vraća na 30. svibnja, novi blagdan je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba blagdana bit će neradni dani.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadarski umirovljenici posjetili Spomen dom Ocu domovine u Velikom Žitniku

By martinazd — 18. studenog 2019. u 19:45
POUČAN I ZANIMLJIV Jednodnevni izlet
U organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije stotinjak umirovljenika u Spomen domu dr. Ante Starčević razgledalo je eksponate, dokumente i fotografije te se prisjetilo njegovih političkih ideja i djelovanja
ZL
Umirovljenici su u Spomen domu razgledali eksponate, dokumente i fotografije

U organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije stotinjak umirovljenika iz nekoliko udruga posjetilo je u subotu Spomen dom dr. Ante Starčević.

Organizatori kažu kako je interes za jednodnevni izlet bio iznenađujuće velik i pored iznimno lošeg vremena, najave kiše i snažnog vjetra.

- Više od sto umirovljenika pokazalo je vidno zanimanje za sadržaj i program ovog izleta, no nažalost, zbog ograničenog broja mjesta nisu svi mogli otputovati pa razmišljamo o novom izletu u Veliki Žitnik i Gospić uskoro, kažu organizatori podsjećajući kako je Starčević, kojeg nazivaju glasnim ideologom impulsa hrvatskog naroda govorio da narod da bi odlučivao o svojoj sudbini mora biti slobodan.

Prisjetili se ideja Oca domovine

- Stoga su naši umirovljenici upravo na ovom mjestu bili prožeti emocijom svevremenskog značaja tog velikana političke misli hrvatskog naroda u 19. stoljeću. Stisnuti između Beča i Pešte, kao politički narod, Hrvati su u njemu imali mislioca i političara koji šalje jasnu i otvorenu poruku i jednima i drugima: »Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!«, istaknuli su organizatori dodajući kako su u Spomen domu zadarski umirovljenici pažljivo i s uzbuđenjem razgledali izložbene eksponate, dokumente i fotografije.

- Vjerojatno razmišljajući o životu i djelu Oca domovine, velikana hrvatske prošlosti, povijesti i pamćenja, koji i danas živi po svojim idejama, iskrenom rodoljublju i prkosu svakom tuđinu, mnogi su se upisali i u knjigu dojmova. Starčevićeva misao vodi k pravu na vlastitu državu jer kako on kaže: »Uistinu, bez samostalnosti i nezavisnosti, narod ne može biti narodom, osobom, nego je samo puk, množina čeljadi.« Upravo taj moto slobode i nezavisnosti nosio je 90-tih i velik broj ovih umirovljenika u borbu za samostalnu i slobodnu Hrvatsku, poručili su organizatori.

Izlet okončali plesnjakom u hotelu Ana

Kažu kako su iz Velikog Žitnika umirovljenici otišli puni utisaka prema Gospiću gdje su posjetili lokalnu tržnicu te upoznali tamošnje OPG-ovce od kojih su kupili poznate ličke proizvode.

Zanimljivi i poučni izlet u Liku umirovljenici su okončali u hotelu Ana gdje im je u ugodnom ambijentu ljubazno osoblje poslužilo najbolje tamošnje specijalitete. Kruna večeri, odnosno izleta, bio je plesnjak uz pomno odabranu glazbu nakon čega su se zaputili natrag u Zadar.

POUČAN I ZANIMLJIV IZLET

Nakon posjeta Spomen domu dr. Ante Starčević gdje su se prisjetili njegovih ideja o samostalnoj i nezavisnoj državi, umirovljenici su se uputili u Gospić. Tamo su obišli lokalnu tržnicu i večer okrunili večerom i plesnjakom u hotelu Ana

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Brojni Zadrani sudjelovali u mimohodu do Vukovarske ulice

By martinazd — 18. studenog 2019. u 18:47
Odali počast stradalima u naseljima herojima, Vukovaru i Škabrnji
Mnogi su zapalili lampione ispred središnjeg kandelabra na Narodnom trgu, a druge lampione nosili su u rukama hodajući do nekoliko kilometara udaljene Vukovarske ulice na Bilom brigu
Marin GOSPIĆ
Odali su počast stradalima u Škabrnji i Vukovaru

Ovo je prigoda da Hrvatska bude jedno kao nekoć. Ta '91. je zapravo jedna nezacijeljena rana s kojom moramo živjeti i morali bi u svakom gradu organizirati kolonu sjećanja na dane kada smo bili najhrabriji, nasložniji, najranjeniji i najubijeniji. Danas bi svi trebali darovati svoje vrijeme i jedan komadić sebe kako bi Hrvatska bila jedno srce i jedna duša, rekla nam je Ivana Haberle, predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu - Zadar, a koja je jedna od organizatora tradicionalnog mimohoda od Narodnog trga do Vukovarske ulice.

Program Nazorovih gimnazijalaca

Prije samog mimohoda na Narodnom trgu učenici Gimnazije Vladimira Nazora održali su kratki program gdje su uz pjesme i recitacije, ali i prigodan film podsjetili na stradavanja brojnih civila, a posebno djece. Tom su prigodom uokolo centralnog svjetla na trgu postavili i svojevrsnu instalaciju posvećenu upravo djeci stradalnicima u Domovinskom ratu.


Ne mogu zamisliti kako je to bilo tada. Danas kad nestane struje na 15-ak minuta se začudimo, a ne mogu zamisliti kako je bilo ljudima koji su se borili i živjeli u gradu

Jakov Jurlina, učenik

Uz brojne građane u mimohodu je sudjelovao i gradonačelnik Zadra Branko Dukić s pročelnicima, kao i brojni predstavnici i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, ali i brojni učenici koji su temelj i zalog budućnosti i jamstvo da se ova stradanja neće zaboraviti.
Tihana Magaš, profesorica je povijesti u Gimnaziji Vladimira Nazora te svake godine potiče nove generacije učenika da se aktivno uključe u obilježavanje ove tužene obljetnice.

- Učenici su pripremili plišane igračke te tragove s izjavama bližnjih te su pripremili video uradak "Tvoje ime se čuva" posvećen djeci tog vremena, rekla nam je Magaš.

​Dan koji se ne smije zaboraviti

Jakov Jurlina učenik je trećeg razreda Gimnazije te je rođen 2002. godine, desetak godina nakon strahota Vukovara i Škabrnje. Kaže kako je o ovom događaju čuo u obitelji, te kako i učitelji u ovo vrijeme u godini ne podučavaju samo gradivo, već se na mnogim satovima obrađuje Domovinski rat te stradavanja Vukovara i Škabrnje.

​ - Ne mogu zamisliti kako je to bilo tada. Danas kad nestane struje na 15-ak minuta se začudimo, a ne mogu zamisliti kako je bilo ljudima koji su se borili i živjeli u gradu, rekao je Jurlina istaknuvši kako, iako to nisu prošli, suosjećaju sa svima koji jesu.

- Danas nakon 28 godina mi uživamo slobodu, ali treba se sjetiti kako su tu slobodu stvorili naši branitelji. Zato ne smijemo ovaj datum zaboraviti i moramo ga s mladima obilježiti te se sjetiti svih patnji i stradanja ljudi u Domovinskom ratu. Budućnost ne možemo graditi ako ne poznajemo prošlost, zaključio je Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora.

​Nakon kratkog prigodnog programa kolona se polako zaputila preko mosta, Ulicom Stjepana Radića, Ulicom Domovinskog rata, Splitskom ulicom do Bilog briga, ulicom Borka Šarlije Kese, Sv. Marije do OŠ Zadarski otoci. Nakon prigodnog programa kojega su pripremili profesori i učenici škole, kolona se zaputila u Vukovarsku ulicu gdje su zapalili lampione.

Svijeće predstavnika Udruge tjelesnih invalida

- Članovi naše udruge došli su se pokloniti žrtvama Škabrnje i Vukovara. Prošlo je mnogo godina i ljudi moraju shvatiti da su se morale dati velike žrtve za našu državu. Ovo je čast svima poginulima i stradalima braniteljima i civilima, rekao je Željko Županović, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije koji su jučer također upalili svijeće na Narodnom trgu.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Kotarski vinari priključili se europskoj braći

By martinazd — 18. studenog 2019. u 18:00
Motovun domaćin skupštine kulturne rute Vijeća Europe Inter Vitis
Hrvatska je u Motovunu bila domaćin međunarodne konferencije europske kulturne rute Iter Vitis - Od baštine do brenda,te međunarodne konferencije ove rute, uz učešće TZ Ravni kotari i vinara
Damir MARIČIĆ

Motovun je bio domaćin međunarodne konferencije jedne od ruta Vijeća Europe naziva Iter Vitis, održane pod naslovom » Iter vitis - od baštine do brenda«, a kojoj su nazočili i istaknuti ravnokotarski vinari Šime Škaulj, Radoslav Bobanović (PZ Masline i vino) i Tomislav Glavić (Obrt »Ker-Vin«) ujedno i predsjednik Udruge vinara Zadarske županije, te direktor Turističke zajednice Ravnih kotara Vanja Čvrljak.

Hrvatska i Zadarska županija na još jednoj, vinskoj, ruti Vijeća Europe

Bili smo s njima u kišnom danu ove vremenski »burne« jeseni, a što nikom nije smetalo, u čudesnom Motovunu i čarobnoj vinariji i heritage hotelu Roxanich sa 200-tinjak učesnike iz Hrvatske i niza europskih zemalja.

Spominjali smo u Zadarskom listu Europske kuturne rute, članstvo Hrvatske na dijelu njih, kao i zadarski upis na dvije - Rutu rimskih careva i dunavsku vinsku rutu, te Rutu ATRIUM, a iza kojeg se naziva krije Ruta arhitekture totalitarnih režima, a sad je kazati da smo se, s pravom, uključili i na vinsku rutu odnosno - Iter Vitis.


»Motovun je domaćin Generalne skupštine Iter Vitis, Kulturne rute Vijeća Europe što je vinski događaj visoke razine u području vinskog turizma. Na europskoj razini najviši mogući.

David Matković.voditelj Ureda TZ Općine Motovun

Europska kulturna ruta »Iter Vitis«, certificirana je pri Institutu za kulturne rute Vijeća Europe 2009. te prolazi kroz 20 država. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj »Klub članova Selo« u ožujku je postala član »Iter Vitisa« i njezin nositelj rute za Hrvatsku. Nedavno hrvatsko uključenje na rutu odmah nam je donijelo domaćinstvo jednog važnog skupa, koliko zbog hrvatskog vinarstva toliko zbog vrhunskog uspjeha malog Motovuna. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova »Selo«, bila je stoga domaćin skupa, uz Emanuelu Panke direktoricu rute, ali i Grad Motovun i sve njihove za ovo zaslužne. Motovun je naime krajem listopada okrunjen dvjema titulama postavši viceprvak u izboru za najbolju europsku destinaciju kulturnog turizma uz dodatnu nagradu European Iter Vitis Awards. Motovun je osvojio drugo mjesto u izboru za najbolju europsku destinaciju održivog kulturnog turizma, u kategoriji vinskog turizma, pozicioniravši se između dvije renomirane francuske vinske destinacije, iza prvoplasirane doline Loire i ispred trećeplasirane Pays d’ Armagnac. Svečano proglašenje najboljih europskih destinacija održivog kulturnog turizma u različitim kategorijama održano je u Granadi. Organizatori izbora su Europska mreža kulturnog turizma te projektni partneri - Europska putnička komisija te organizacija Europa Nostra i NECSTouR. Izbor je podržao i Iter Vitis Kulturna ruta Vijeća Europe.

Svjetska i domaća vinsko-turistička iskustva

Motovun je time dobio i domaćinstvo skupštine ove rute dakle Iter Vitisa a koja ruta prolazi kroz 20 europskih zemalja. Skupština i konferencija održane su od 14. do 16. studenog, okupljajući više od dvjesto sudionika, vinskih stručnjaka, proizvođača vina, turističkih djelatnika i predstavnika institucija. Pozdravio nas je i svojim čudesnim objektom, a bogme i vinima, proveo Mladen Rožanić kojem je vino nakon uspješne karijere stručnjaka i menadžera strojarskog inženjerstva po istaknutim svjetskim kompanijama, od hobija (u trendu garažnih vinara) postalo profesija, a kroz 10 godina od garaže doraslo do 24 ha i ovog vrhunskog objekta što spaja baštinu i supermodernost. Osim kroz godišta vina, Rožanić je poznat ka težnji odležavanja odnosno maturiranja vina, prošetao nas je kroz pet katova svog podruma ukjučujući onaj na kojem su đare ili amfore kako naziva iz Gruzije nabavljene kvevrije, najstarije posude za pravljenje i čuvanje vina na svijetu.

Radilo se kroz mnoštvo tema s vrsnim izlagačima: Kako kulturna ruta može predstavljati alat za međuku-lturni dijalog (Emanuela Panke), Vino, gastronomija i okoliš - tradicija, inovacija i nove prilike (Diane Dodd, Predsjendica Međunarodnog instituta za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam), Aktivnosti HTZ-a na promociji enogastronomije (Slavija Jačan Obratov), Hrvatske autohtone sorte (Edi Maletić), Kako plasirati vino kao turistički proizvod,...

U panel diskusiji s temom Vinske rute u sastavu turističke infrastrukture odnosno Iskustva vinskih destinacija, uz niz sudionika dostojno nas je predstavio Radoslav Bobanović, sada već i sa iskustvom 20.000 posjetitelja Mas-Vin posjeda, kušaonice i podruma. Istakao je pri tome vrijednost učenja od drugih kao i vrijednosti iznimnih postignuća vinogradara i vinara Zadarske županije kao relativno nove ali nezaustavljive vinske desetinacije u Hrvatskoj.

Bio je užitak nazočiti, učiti, družiti se i piti sa ovdje okupljenim društvom u srcu Istre, naše vinske kulturno turističke predvodnice.

Smisao rute

Kultura vinove loze, vinogradarstvo i vinogradarski krajolici važan su dio europske i mediteranske kulture hrane. Od pripitomljavanja vinove loze, u 4. tisućljeću prije Krista, njezino se razvijanje i širenje smatralo velikim ljudskim dostignućem, koje je oblikovalo europske krajolike, kako na teritoriju tako i na njezinu stanovništvu.

Europski ruralni krajolik smatra se važnom baštinom s visokom dodanom vrijednošću. Vinarije, ljudi i tehnologija povezana s ovom tradicijom važni su sastavni dijelovi naše kulture koji se izražavaju i kroz različite oblike usmene tradicije. Štoviše, kvaliteta života u ruralnim područjima može se smatrati modelom budućnosti i baštinom koja se treba sačuvati.

Vino je teritorijalna poruka koja putuje i tjera ljude da putuju. Vinarstvo, a posebno rad na zemlji, daju poticaj migraciji i mobilnosti. U istom duhu putnik može otkriti udaljene krajeve od Kavkaza do zapadnoeuropskih vinograda, naučiti tehnike uzgoja, vinifikacije, skladištenja i transporta te se upoznati s mitovima i simbolima ove bogate kulture. U okviru zemalja ruta organiziraju se i različiti obrazovni i kulturni sastanci.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Tea Radil i David Bajlo državni prvaci

By martinazd — 18. studenog 2019. u 15:30
Zubatac organizirao seniorsko Prvenstvo Hrvatske
Zadrani su osvojili čak osam odličja, po četiri u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji
ŠRD ZUBATAC
Ela Galzina i Tea Radil četvrtu godinu zaredom su ekipne prvakinje Hrvatske

Športsko ribolovno društvo Zubatac bilo je organizator seniorskog Prvenstva Hrvatske u sportskom ribolovu štapom s obale. Od 8. do 10. studenoga plaža u Petrčanima i zadarska Nova riva bile su lovne zone koje su, unatoč jugu i kiši, pružile idealne uvjete da natjecanje prođe prema pravilima. Po 24 najbolja seniora i isto toliko seniorki u dva lovna dana ulovili su ukupno 2.692 primjerka validne ribe. Od ukupno 12 mjesta na pobjedničkim postoljima, čak osam popunili su članovi Zubaca. Titulom državne prvakinje okitila se Tea Radil koja je u dva lovna dana ulovila ukupno 96 validna primjerka. Prvak Hrvatske postao je David Bajlo sa 106 ulovljena primjerka. Druga mjesta osvojili su Estera Bajlo i Dubravko Pejdo. Od ostalih članica Zubaca Ardena Bajlo osvojila je četvrto, Ela Galzina peto, Nikolina Kotlar šesto, a Nada Miletić deseto mjesto. Ivana Pribilović iz biogradske Podlanice završila je na 15., a njena klupska kolegica Vesna Pribilović na 19. mjestu. Davorka Volarević (Sipa, Benkovac) bila je 18. Kod seniora četvrti je bio Nino Jukić, Ivan Galzina šesti, a Marko Sikirić deseti. Slijede 15. Ivan Jukić, 18. Angelo Kosović, 19. Igor Lakić te 21. Tomislav Štrkalj. Robert Antičević, (Sipa, Benkovac) bio je 23.


48 natjecatelja sudjelovalo je na PH, po 24 u muškoj i ženskoj konkurenciji


Osim četiri pojedinačne medalje Zubacu su pripala i četiri ekipna odličja. David Bajlo je s Dubravkom Pejdom osvojio zlato, dok su Marko Sikirić i Ivan Galzina bili drugi. Ekipna odličja kod seniorki osvojile su Tea Radil i Ela Galzina pored kojih su na drugom mjestu pobjedničkog postolja bile Ardena Bajlo i Nikolina Kotlar. Za Radil i Galzinu bila je to četvrta uzastopna ekipna titula prvakinja Hrvatske.

- Premda je naš klub gotovo svake godine organizator državnog ili međužupanijskog prvenstva, ovo je bio veliki izazov budući da se radi o kategoriji seniora i seniorki gdje se ne opraštaju tehničke greške i propusti. Voditelji natjecanja, suci i pomoćni suci odradili su zadatke na najvišoj razini. Osim što smo se pokazali kao izvrsni domaćini i organizatori prezadovoljni smo rezultatima. Kada kao klub uzmete po četiri pojedinačna i ekipna odličja to znači da ste najbolji i nadmoćni – poručili su iz Zubaca.

Nakon PH slijedi razigravanje za status reprezentativaca u ovoj kategoriji koje će se održati od 22. do 24. studenog u Makarskoj. Bit će to uvertira za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj u rujnu 2020.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Uranija: Opravdani su zahtjevi prosvjetara, slijedi borba za povećanje plaća u privatnom sektoru

By martinazd — 18. studenog 2019. u 11:15
Sve užarenija linija između sindikata i poslodavaca
Nama u sindikatu SSSH koji je interesna i izvanpolitička organizacija, tek slijedi borba za povećanje plaća i ostalih materijalnih prava kao i uvjeta rada u privatnim tvrtkama. To će ići puno teže nego sa gradskim i državnim tvrtkama, ali nećemo posustati. Trebat će mijenjati i neke zakone kako bi se ovi radnici bolje zaštitili, govori Uranija
Zvonko KUCELIN
Jedan od brojnih prosvjeda bivših radnika Croatia Zadar linea

Sindikati su postali glavni nositelji promjena u društvu. To nisu više ni političke stranke, niti udruge. Ljudi su to prepoznali, podrška i odaziv građana su sve veći, a posljednji primjer je sindikalna akcija »67 je previše« koju je potpisalo oko 800 tisuća građana i to bez obzira kojoj političkoj stranci pripadaju. Potpisivali su svi, jer je to opravdan zahtjev i na dobrobit svih građana, kaže pravni povjerenik Teritorijalnog ureda SSSH Zadar Vedran Uranija, koji je u toj akciji bio koordinator za Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju. Ključ uspjeha akcije je, kaže, dobra organizacija i provedba na terenu, a upravo je na području njegove ingerencije postignut najveći uspjeh.

- U Zadru je peticiju »67 je previše« potpisao gotovo svaki drugi građanin što je ogroman uspjeh. Pošto je odaziv bio jako dobar jer se prikupilo oko 800 tisuća potpisa, a ne oko 350 kako se očekivalo, Vlada nije imala što već prihvatiti zahtjeve i povući prijedlog zakona za koji mi u Hrvatskoj još nismo spremni. Referendum nije bio niti potreban, istaknuo je Uranija te se osvrnuo i na tekući štrajk prosvjetara koji je dobio ogromnu podršku.

Opravdani zahtjevi štrajkaša

- Taj odaziv pokazuje svijest građana da je to jedini put za promjene. Njihovi zahtjevi su opravdani i mi u SSSH, najvećem i najsnažnijem sindikatu u državi, ih podržavamo, kaže Uranija dodajući kako ovo sada više nije samo štrajk za povećanje plaća, već i za zaštitu dostojanstva prosvjetnih radnika i njihove struke. Istaknuo je kako je već sada jasno da sindikalisti neće stati sve do ispunjenja zahtjeva za koje je naglasio kako su opravdani i legitimni.

- Politička kasta je uzurpirala sva radna mjesta i to ljude boli. To je velika nepravda. Nama u sindikatu SSSH koji je interesna i izvanpolitička organizacija, tek slijedi borba za povećanje plaća i ostalih materijalnih prava kao i uvjeta rada u privatnim tvrtkama. To će ići puno teže nego sa gradskim i državnim tvrtkama, ali nećemo posustati. Trebat će mijenjati i neke zakone kako bi se ovi radnici bolje zaštitili, govori Uranija koji osim kao sindikalni povjerenik obavlja i niz poslova kao pravni zastupnik i to pred sudovima i ostalim tijelima te poslodavcima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

- Imamo oko 300 raznih predmeta u kojima zastupamo radnike bilo da je riječ o nezakonitim otkazima, otpremninama ili nekim drugim pravima koja su im povrijeđena. Godinama u Zadru zastupamo i veliki broj bivših radnika propalih tvrtki koji nisu dobili sve ono što ih pripada, a najdugovoječniji spor na našem području i jedan od najdugovječnijih u RH je slučaj bivših radnika Croatia Zadar linea. Nedavno smo imali mirni prosvjed odnosno nekoliko njih, i nastavit ćemo se daje boriti, a ako ne uspijemo na našim sudovima doći do pravde, ići ćemo na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu. Već sada imamo uvjete za podnijeti tužbu protiv države, ali iapk ćemo sačekati odluku VTS-a koji je nedavno ukinuo odluku Trgovačkog suda u Zadru i priznao potraživanja 74 bivša radnika koja iznose oko četiri milijuna kuna. Da je zadarski sud ispoštovao nalog VTS-a oni bi nakon silnih godina dobili barem 25 posto svojih potraživanja, a novca ima jer su prodani kolodvori u Benkovcu i Obrovcu i to upravo zaslugom tih radnika koji su godinama upirali u to, pojašnjava Uranija osvrćući se i na neke gradske tvrtke u kojima postoje problemi.

Plaće u komunalnim tvrtkama

U nizu tih je i komunalna tvrtka Vodovod. Tamo je nedavno, kaže Uranija, napravljen pomak te su plaće značajno korigirane u dogovoru s gradonačelnikom i direktorom, no ne i dovoljno pa će i u toj tvrtki ponovno krenuti sindikalne akcije za poboljšanje materijalnih i radnih prava radnika kao i u Odvodnji gdje do sada nije bilo potrebe za radikalnim akcijama već je sve riješeno dijalogom kojemu sindikat uvijek daje prednost, a rezultiralo je potpisivanjem kolektivnog ugovora.

- I u Nasadima je napravljen pomak bez radikalnih akcija, a isto tako i u Čistoći, no mi smatramo da se može bolje pa ćemo uskoro krenuti u pregovore za povećanje plaća i ostalih prava radnika u tim tvrtkama. Imamo i jednu tvrtku s benkovačkog područja. Radi se o komunalnoj tvrtki Benković u kojoj imamo niz problema, a nedavno smo morali zaštititi sindikalnog povjerenika koji trpi nepravdu upravo zbog sindikalnih aktivnosti što se nikako ne smije dozvoliti niti događati, kaže Uranija napominjući kako su slični problemi i u Marini Dalmacija u Sukošanu gdje je vlasnik stranac.

- Ovdje je niz problema iako ta firma dobro posluje. Razmatramo što ćemo i kako učiniti. Za razliku od ove tvrtke, u zadarskom Falkensteineru imamo jako dobra iskustva. Austrijski vlasnik poštuje sindikat i radnike. Odluka za otpuštanje 12 mahom starijih zaposlenika bila je donesena bez njihova znanja, na lokalnoj razini i to je nakon naših akcija riješeno. Štoviše, sada imamo situaciju da vlasnik pita radnike je li sve u redu i trebali im što, kaže Uranija ističući kako je austrijski vlasnik pokazao kulturu i tradiciju kroz socijalni dijalog sa sindikatima kakav se njeguje i brojnim zapadnim zemljama, no još uvijek ne i kod nas.

U nizu akcija koje su polučile neke pozitivne pomake no ne i dovoljne spomenuo je i Maraska. U pregovorima s upravom plaće su, kaže, nešto malo korigirane, ali nedovoljno, a posebice s obzirom na jako dobro poslovanje te tvrtke.

Maraska, taksisti, branitelji

- Tu još nismo izborili povrat sredstava koja su radnicima obustavljena prije nekoliko godina kada je tvrtka bila u problemima. No, danas jako dobro posluje i mi ćemo se zalagati da im se vrati sve što im je oduzeto te da se plaća poveća jer za to postoje uvjeti. Svakako bih spomenuo i naše zaštitare koji su u nezavidnom položaju, obespravljeni i diskriminirani. Te ljude se izrabljuje, a ugovorima na određeno ih se drži u strahu za radna mjesta. Neki mali pomak je napravljen, no tu nas tek čeka prava borba. Nakon izmjene zakona o prometu na cestama mali taksisti su ponovno dovedeni na rub egzistencije zbog nelojalne konkurencije i rada na crno. Dok je taksi služba bila pod ingerencijom Grada Zadra uspjeli smo napraviti mali pomak, bile su ćešće kontrole inspekcija, no nakon stupanja na snagu novog zakona ponovno je uveden kaos najviše na štetu malih taksi-obrtnika, kaže Uranija osvrćući se i na prvu i jedinu sindikalnu podružnicu koja okuplja branitelje u Hrvatskoj. Trenutno imaju, kaže, oko 200 članova, a prioritet im je reintegracija braniteljske populacije u radni proces, skidanje stigme o statusu privilegiranih budući da većina njih imaju mirovine kao i ostali građani. Također, nude i pomoć pri rješavanju svih njihovih prava, a potražuju i povrat novca koji im je uzet 2010. godine.

- Ovi ljudi nisu privilegirani niti to žele biti. Rješavamo individualne probleme, ali neki zahtjevi se odnose na svih, pojašnjava Uranija zaključujući kako je cilj sindikalnog djelovanja usmjeren na poboljšanje uvjeta rada i plaća radnika s naglaskom na socijalni dijalog, dok su prosvjedi i štrajkovi radikalni potezi u situacijama kad socijalni dijalog nije moguće uspostaviti. Ističe i kako hrvatski poslodavci moraju shvatiti kako sindikalisti nisu neprijatelji poslodavcima te da je socijalni dijalog trend u EU koji kao civilizirano društvo moramo iznjedriti i mi.

- Slijedi nam borba za povećanje plaća u privatnom sektoru i tamo gdje su radnici na određeno. Znamo da će biti teško, ali nećemo posustati dok se i prava tih radnika ne dovedu na jedan prihvatljiv nivo, poručio je Uranija.

Kako postići dogovor?

Socijalni dijalog između poslodavaca i sinidikalista nešto je što u Hrvatskoj tek treba uhodati. Stoga je Novi sindikat pokrenuo Projekt socijalni dijalog i suvremeni industrijski odnosi jučer, danas, sutra - mogućnosti i perspektive do 2030. Radno tijelo ima osam članova, a najpoznatiji zadarski sindikalist Vedran Uranija jedan je od njih. Dva stručna eksperta su iz redova poslodavaca, dva iz akademske zajednice, dva zastupaju državu, a dva su iz redova sindikalista. Projekt je još uvijek u radu, a nakon završetka nudit će neka rješenja kako postići dogovor socijalnim dijalogom, a ne radikalnim sindikalnim radnjama.

Odgojiteljicama plaće korigirane

Uspjeh sindikalnog pregovaranja nedavno je zabilježen vezano uz plaće odgojiteljica u zadarskim dječjim vrtićima. Njihove su plaće nakon niza pregovora s gradonačelnikom i resornim pročelnikom izjednačene s plaćama učitelja, no tehnička služba ostala je zakinuta.

- Odgojiteljicama su plaće korigirane i povećane i potpisan je kolektivni ugovor, ali su ostali zaposlenici koji obavljaju neke tehničke poslove poput domara, spremačica i slično, na koje se povećanje plaće ne odnosi. To nam je sada slijedeće čime ćemo se pozabaviti vezano uz zaposlene u dječjim vrtićima, poručio je Vedran Uranija, sindikaln povjeretnik SSSH Zadar.

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Zadar vodeći u Hrvatskoj po rastu broja poduzetnika

By martinazd — 18. studenog 2019. u 11:15
Broj poduzetnika u cijeloj državi porastao za 30 posto u pet godina
Po zabilježenom rastu broja poduzetnika u razdoblju od 2013. do 2018. godine blago su se isticale Zadarska, Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, a posebno Zadarska županija u kojoj je rast iznosio gotovo 50 posto
Zvonko KUCELIN

Hrvatska gospodarska komora objavila je ovih dana analizu pod nazivom Financijski rezultati poslovanja poduzetnika po županijama. U uvodu navode kako su financijski rezultati poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija, u proteklim godinama bili odraz stanja ukupnih gospodarskih aktivnosti, odnosno bili su pod znatnim utjecajem globalne, a nakon toga i krize u domaćem gospodarstvu.

Stoga je u 2010. godini ostvaren prvi negativan financijski rezultat poslovanja svih poduzetnika od 2000. godine, a u godini prije i nekoliko godina nakon toga ukupna je dobit poslovanja bila znatno manja nego u pretkriznim godinama. Također treba napomenuti da je na financijske rezultate poslovanja u pojedinim godinama znatno utjecalo poslovanje pojedinih velikih tvrtki. To se zadnjih godina posebno odnosilo na dio tvrtki koncerna Agrokor koje su obilježili problemi u poslovanju, a za pojedine godine nisu ni predale financijske izvještaje. Tako je primjerice bez njih u 2017. godini ostvarena ukupna dobit u poslovanju svih poduzetnika od 21,9 milijardi kuna, a kada se taj rezultat promatra prema izvještajima predanim za 2018. godinu, dolazi se do ukupnog gubitka poslovanja od 3,1 milijarde kuna.

Zagrebačka polovica Hrvatske

Kada se govori o financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika po županijama najveći je nedostatak što se oni promatraju prema sjedištu tvrtki te su još jedan od pokazatelja visoko koncentriranih prema gradu Zagrebu. Broj poduzetnika prema kojem je u gradu Zagrebu smještena približno trećina poduzetnika neznatno odstupa od odgovarajuće raspodjele BDP-a, ali podaci prema kojima je u gradu Zagrebu smještena gotovo polovica od 1000 poduzetnika s najvećim prihodima i prema kojima poduzetnici smješteni u gradu Zagrebu ostvaruju gotovo polovicu ukupnih prihoda poduzetnika, ipak znatnije odstupa od slike regionalne gospodarske aktivnosri prikazane BDP-om.

Kod broja poduzetnika treba napornenuti da zadnjih pet godina sve županije bilježe njihov rast (rast broja predanih, GFI-ja) što je dovelo do rasta broja poduzetnika na nacionalnoj razini od približno 30 posto kada se 2018. uspoređuje s 2013. godinom. Po zabilježenom rastu broja poduzetnika ipak su se blago isticale Zadarska, Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, posebno Zadarska županija u kojoj je rast iznosio gotovo 50 posto. Kod ukupnih prihoda rast je također zabilježen kod svih županija, ali uz velike razlike po županijarna. Točnije, stopa rasta 2018./ 2013. kretale su se u rasponu od 9,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do čak 88 posto u Zadarskoj županiji. Naravno, prisutne su velike razlike u visini prihoda, odnosno bazi u 2013. godini, ali relativno su gledano Zadarska, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija u promatranom razdoblju po ostvarenom rastu bile najuspješnije među županijama.

Za zaposlenost kod poduzetnika koji su predali GFI vrijede slični zaključci kao i za ukupne prihode. Prisutne su velike razlike među županijama i trendovi posljednjih godina. U posljednjih pet godina najviše je povećan broj zaposlenih kod poduzetnika koji su predali GFI u Zagrebačkoj, Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj zupaniji, a najmanji pozitivan pomak bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj je broj zaposlenih u 2018. godini bio tek 0,2 posto veći nego prije pet godina.

Konsolidirani financijski rezultat

Konsolidirani financijski rezultat poslovanja poduzetnika ipak je najvažniji financijski pokazatelj koji pokazuje jesu li poduzetnici na nacionalnoj razini ili na razini pojedine županije poslovali pozitivno (s dobiti) ili negativno (gubitkom). Podaci po županijama pokazuju trendove jer je ukupna dobit na nacionalnoj razini sve veća, a broj županija čiji su poduzetnici poslovali s gubitkom je manji nego u 2013. i prethodnim godinama. U svim godinama nakon 2013. ipak su poduzetnici na razini pojedinih županija poslovali s gubitkom, pa su primjerice u 2018. takav negativan rezultat ostvarili poduzetnici iz Šibensko-kninske i Sisačko- moslavačke županije. Na takve rezultate poslovanja u pojedinim županijarna najčešće su utjecali gubici velikih tvrtki koje i inače imaju najveće udjele u rezultatima poslovanja poduzetnika (u 2018. godini je 360 velikih poduzetnika ili 0,3 posto od ukupnog broja, ostvarilo 42 posto ukupnih prihoda i 42 posto ukupne neto dobiti poslovanja svih poduzetnika). Tako su se u županijama čiji su poduzetnici u posljednjim godina poslovali s gubitkom primjerice izdvajali gubici Atlantske plovidbe, Atlasa, TLM-a. Uljanika ili kutinske Petrokemije.

Uspješnost poslovanja poduzetnika u pojednim županijama može se pratiti kroz odnos poduzetnika koji su poslovali s dobiti i onih koji su u pojedinim godinama poslovali s gubitkom. Taj se odnos jednostavno može pratiti visinom udjela poduzetnika koji su poslovali s dobiti, a taj je udio u 2018. godini na nacionalnoj razini iznosio približno 68 posto. Ovaj pokazatelj po županijama pokazuje bolju poziciju gospodarski slabijih županija u odnosu na velike županije. Točnije, u županijama u kojima posluje relativno mali broj poduzetnika uglavnom je prisutan veći udio onih poduzetnika koji su poslovali s dobiti.

Također treba napomenuiti da su i na nacionalnoj razini i na razini županija zadnjih godina prisutni pozitivni trendovi kretanja udjela poduzetnika koji su poslovali s dobiti, odnosno smanjuje se udio poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Po kretanju tog udjela kada se 2018. usporedi s 2014. godinom, najuspješnija je bila Osječko-baranjska županija u kojoj je udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti povećan za 8,4 postotna boda.

Velike razlike među županijama

Financijski rezultati poduzetnika po županijama prije svega pokazuju velike razlike medu županijama. Kao kod većine drugih pokazatelja, primat u odnosu na ostale županijc ima grad Zagreb na čije se poduzetnike odnosi gotovo 50 posto ukupnih prihoda poduzetnika na razini RH. Grad Zagreb znatno premašuje ostale županije i po broju velikih tvrtki, tvrtki među 1000 najvećih po ukupnim prihodima, ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika, pa i ukupnom broju tvrtki koje su poslovale s dobiti, ali i onih koje su poslovale s gubitkom. Međutim, po pojedinim pokazateljima poslovanja neke od manjih županija pokazuju se uspješnijima, pa su primjerice poduzetnici iz Vukovarsko-srijemske županije u 2018. ostvarili najveći prihod po zaposlenom, poduzetnici iz Karlovačke županije najveću ekonomičnost poslovanja, a iz Brodsko-posavske županije najveći udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti. Pokazatelji poslovanja mogu se prikazati i dinamički, pa se tako pokazuje da su poduzetnici lz Zadarske županije ostvarili kudikamo najveći rast ukupnih prihoda u zadnjih pet godina. Naravno, točno tumačenje takvih rezultata zahtijeva detaljniju analizu poslovanja poduzetnika svake županije. Takoder treba napomenuti da financijski rezultati poslovanja poduzetnika posljednjih godina pokazuju oporavak gospodarskih aktivnosti. Uz rast broja poduzetnika koji predaju godišnje financijske izvještaje, rast prihoda, zaposlenosti kod poduzetnika, ali i poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata. Pojedine se županije ipak izdvajaju od takvih trendova, ali je to uglavnom posljedica poslovanja pojedinih velikih tvrrki koje imaju snažan utjecaj na ukupne financijske rezultate županija u kojima posluju. To se posebno odnosi na gospodarski manje županije u kojima posluje manji ukupan broj tvrtki i mali broj tvrtki koje imaju znatan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja u tim županijama. 

Aluflexpack najbolja zadarska tvrtka po prihodima

Kada se gledaju podaci o 1000 najvećih hrvatskih tvrtki po prihodu u 2018. godini, od onih iz Zadarske županije Aluflexpack je na 86. mjestu, što je skok od sedam mjesta u odnosu na godinu prije, daleko iza je na 152. mjestu Tankerska plovidba, ali je to napredak od 25 mjesta, dok je Cromaris na 220. mjestu, čime je po prvi puta ušao na popis najvećih 1000 tvrtki.

ZADARSKA ŽUPANIJA U VRHU I PO RASTU PRIHODA

Zadarska, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija u razdoblju od 2013. do 2018. godine po ostvarenom rastu prihoda bile najuspješnije među županijama

Kategorija: 
✇ Zadarski list

Nulti FIJOK - Filipjanski dječji festival, okupio oko 300 sudionika

By martinazd — 18. studenog 2019. u 10:45
Veliki uspjeh Projekta K.IN.O. - Centar za kulturu, INovaciju i Obrazovanje
Vrhunski spektakl u vidu dječjeg festivala kojega smo organizirali u suradnji s roditeljima, djecom, učiteljima, profesorima, tetama iz vrtića. Dvorana krcata gledatelja, djeca uživaju na radionicama, na licima samo osmijeh. Hvala svima koji su sudjelovali i učinili ovaj dan prekrasnim, kazao je Ivan Matić, voditelj projekta
Velimir BRKIĆ

Ako se dan po jutru poznaje, kako kaže narodna poslovica, onda je pred FIJOK-om - Filipjanskim dječjim festivalu sjajna budućnost koja će s velikom pozornošću širom otvoriti vrata, kako za Lijepu Našu, moglo bi se reći, i za Europu pa i svijet, naročito putem Zadarskog lista, BnM radija i društvenih mreža.

Nulti FIJOK, koji je održan u sklopu projekta KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje, okupio je oko 300 sudionika, vrtićku djecu i tete-odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Cvit, učenike, učiteljice i učitelje OŠ Sv. Filip i Jakov, djelatnike Parka prirode Vransko jezero, udruge, vrijedne i radišne volontere, roditelje te bake i djedove.

- Projekt KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje ima proračun od 2.099,720 kuna, a sufinancira ga EU iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 1.784.762 kune, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava. Bespovratna sredstva državnog proračuna su 314.958 kuna ili 15 posto. Nositelj projekta je Udruga U pokretu uz partnerstvo Općine Sv. Filip i Jakov i Zajednice udruga Centar nezavisne kulture Zadar, rekao je Ivan Matić, voditelj.

Kino dvorana poput dnevnog boravka

- Već više od godinu dana sam voditelj projekta KINO - Centar za kulturu, inovaciju i obrazovanje, prošli smo popriličan broj aktivnosti, radionica, obnovili cijelo kino i kupili svu potrebnu opremu, ali što se mene tiče danas je bio vrhunski spektakl u vidu dječjeg festivala kojega smo organizirali u suradnji s roditeljima, djecom, učiteljima, profesorima, tetama iz vrtića. Dvorana krcata gledatelja, djeca uživaju na radionicama, na licima samo osmijeh. Hvala svima koji su sudjelovali i učinili ovaj dan prekrasnim, s ponosom je istaknuo Ivan Matić.


"Projekt KINO - Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje ima proračun od 2.099,720 kuna, a sufinancira ga EU iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 1.784.762 kune, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava. Bespovratna sredstva državnog proračuna su 314.958 kuna ili 15 posto"

Ivan MATIĆ



U sklopu FIJOK-a radionice za vrtićku djecu održane su u Dječjem vrtiću, a za učenike Osnovne škole Sv. Filip i Jakov u Tinelu, u moderno obnovljenoj kino dvorani Pogona kulture, jednoj od najljepših u Dalmaciji i šire.

- Ova sredina ima izuzetni potencijal kojeg treba aktivirati i pokrenuti. U konačnici da djeca budu zadovoljna sa sobom, da budu zajedno, a ne samo virtualno. Svaki sudionik je bitan jer su u zajedništvu u grupama iskazali socijalne vještine i talente, da imaju inicijativu i da je njihova inicijativa itekako bitna. Da festival nije za nekog već za njih. Naravno, sve to na zabavan i inspirativan način, kazala je Lucija Mikas, predsjednica Udruge za kulturu i umjetnost U pokretu, kojoj se, kaže, ostvario san da velebni Pogon kulture bude kao dnevni boravak za sve općinske žitelje, naročito za djecu, ali i za odrasle i one u trećoj životnoj dobi.

Večera, showu, ples, zabava, disco

U 45-minutnom FIJOK - programu izvedena je lutkarska predstava, svirao je školski bend, a s više plesnih točaka nastupile su plesne skupine Avatar i In Flux. Nastup je imao i SKUD Kreativac.

- Voditelj programa je Ante Dujić. Za tehniku je uz Dujića bio zadužen i Aron Mikas, a za rasvjetu Leon Baričić i Roko Vodopija, nabrojio je Ivan Matić.

Nakon izuzetno posjećenih radionica održane su probe za nastup, a potom su djeca sudjelovala u zanimljivoj, maštovitoj i neizvjesnoj igri Potraga za blagom. A nakon 45 -minutne predstave i Večere za grad uslijedio je disco program s elektronskim glazbenim brojevima koje su izradila djeca, polaznici DJ-ing radionice.

Voditelji i asistenti radionica, volonteri

Radionicu za izrade hotela za kukce je vodila Iva Rogić, DJ-ing Ante Dujić, Večeru za grad Ljiljana Kadija Pulić, Street art Maja Balašćak, lutkarsku Damir Marinić, plesnu Natali Radelić, gimnastičarsku Marija Baričić, glazbenu Anonija Baus, foto-video reporteri Srđan Babić. Asistirali su Dario Rogić, Aron Mikas, Cvita Poljak, Gabi Vodopija, Jelena Šoch, Lucija Mikas, Denis Vrkić, Roko Vodopija, Sylva Krizova i Martina Vidas. Jelena Šoch je bila i koordinatorica volonterki Marte Maričić, Tonke Sorić, Ane Bezinović, Zore Mikas, Ane Vodopija, te Magdalene, Lare, Dore, Marije, Paule, Luce i drugih.

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Kolona sjećanja u Škabrnji

By Matija Lipar — 18. studenog 2019. u 14:10
✇ Antena Zadar

Na pomolu velika promjena; MUP više neće izdavati vozačke dozvole?

By AZD — 18. studenog 2019. u 13:44

Hrvatski autoklub poslao je MUP-u inicijativu da njima prebace izdavanje vozačkih dozvola.

Tvrde da će tako smanjiti administraciju. Uz to, smatraju i da imaju pravo na to jer provode vozačke ispite, a takvu ovlast su im dala državna tijela.

“Nakon zaprimljenih mišljenja iznijet ćemo više detalja,” rekla je glasnogovornica MUP-a Marina Mandić za Večernji list, a prenosi Poslovni dnevnik.

✇ Antena Zadar

Pao snijeg na planinama u Dalmaciji, na Zavižanu izmjerena 2 centimetra

By AZD — 18. studenog 2019. u 13:28

Za vikend, ali i prethodne noći, u Dalmaciji su pale nove obilne oborine. Posljednja 24 sata najviše kiše je palo u Solinu, 66 litara po kvadratnom metru. Slijede Biograd na Moru 58, Makarska 57, Muć, Rogoznica i Zaostrog 54, Stobreč 52, Žrnovnica 50 itd.

Hladna fronta na odlasku donijela je snijeg planinama iznad 1.400 metara nadmorske visine. Tako su se zabijeli Velebit, Dinara, Kamešnica i Biokovo. Na Zavižanu na Velebitu jutros su izmjerena 2 cm snijega, piše Dalmacija danas.

Snijeg je zabijelio više predjele Dinare. Tamo je noćas temperatura zraka pala ispod nule, a stvorio se i tanak snježni pokrivač.

Snijeg je također zabijelio Kupres u susjednoj BiH. S izlaskom sunca u većini predjela se razvedrilo tako da je ponedjeljak donio pretežno sunčano vrijeme i dobrodošlu pauzu od višednevnih kiša i južine. Novi oblaci i novo jugo stižu nam već sutra.

✇ Antena Zadar

Zoran Ražov vidio je zvjerstva u Škabrnji: “Odrezali su mu uši i stavili ih u džep, bili su ljudi bez udova, bez glave…”

By AZD — 18. studenog 2019. u 12:36

Stradanje Škabrnje danas se obilježava komemorativnim programom. Među velikim brojem onih koji su došli iskazati počast ratni je zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević.

Umirovljeni pukovnik i ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić svake godine na obljetnicu Škabrnje podsjeća kako ne postoji jedan krivac.

– Od prvog trenutka otkad se dogodila Škabrnja nitko nije odgovarao niti će odgovarati. Ovo tvrdim – da neće. Nitko nije pitao što je Ratko Mladić radio tih dana oko Škabrnje, što je radio 9. ninski korpus…. Ja nudim već godinama imena i prezimena zapovjednika, pukovnika i generala, majora i kapetana koji su vodili svoje postrojbe na Škabrnju. Mi peremo savjest Zoranom Banić i nekim marginalcima – istaknuo je Miljanić.

– Nije nama kriv nitko drugi nego mi sami. Hrvatsko pravosuđe koje ne želi, jednostavno ne želi procesuirati ratne zločince. Iza toga stoje sve moguće vlade, stoji… ništa nije napravljeno. Jer danas nakon 28 godina da ništa nije napravljeno… – rekao je umirovljenik pukovnik i kazao: – Boli me rana Škabrnje, s njom ću i umrijeti.  Došli smo se njima pokloniti u tišini i molitvi Branitelj 4. gardijske došao se pokloniti žrtvi Škabrnje.

– Ovdje smo došli u kolonu sjećanja prema svim ljudima koji su neizmjerno branili ovo misto i dali su svoje živote.  Čovjek je dao ono što je najvrjednije, za što se rodio i živio i za svoj kraj i za svoje misto položio je svoj život. Došli smo se njima pokloniti u tišini i molitvi, bez ikakvih pompi za bilo što – izjavio je branitelj.

Rekao je kako on jedne godine odlazi u Vukovar, druge u Škabrnju i da ove godine nije otišao u Vukovar zbog politizacije zbog predsjedničkih izbora.  Tu je bila kiša granata. Zoran Ražov iz Škabrnje, svjedočio je zvjerskim iživljavljanjima četničkih zločinaca prije 28 godina, piše večernji.hr.

– Tu nije bila jedna granata. Tu je bila kiša granata. Tu nisi mogao, oprostite, izaći vani na WC. Ako izađeš, ubiju te odmah. Oni koji su ostali njih su pobili. Onaj koji je uspio uteći, taj je utekao. Tko nije, ništa. I poslije oni što su ostali, njih je ostalo 11. Njih su ubili u trećem mjesecu. Oni koji su ostali tu po kućama, njih su pobili.

Na pitanje je li vidio tijela stradalih, Zoran Ražov iz Škabrnje je potvrdio i kazao: – Sve do jednoga.

– Bili su ljudi bez udova, bez glave…Ante Ražov, on je bio brico u našem selu. Njemu su uši otkinuli. Stavili u papir i u džep. To je strahota. Jednom su čovjeku odsjekli glavu s onim dum-dum metcima. Glave uopće nije bilo, vidjelo se samo od vrata. Drugo ništa. Sve to su vidjele naše žene i djeca. Bilo je užas. Preko jedne žene tenk je prešao. Ona je rekla nemojte nas ubijati. On je ubije – kazao je Ražov za večernji.hr.

Pripadnici 3. mehanizirane bojne “Pauci” Gardijske mehanizirane brigade uspješno su završili  i treću dionicu hodnje na koju su krenuli iz Knina, a kojom su željeli odati počast žrtvama stradalim u Škabrnji, priopćilo je Ministarstvo obrane.

Ovu simboličnu hodnju u povodu obilježavanja 28. godišnjice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu inicirali su vojnici i dočasnici 3. mehanizirane bojne Pauci, a u njoj je sudjelovalo 57 pripadnika bojne Pauci, te nekoliko pripadnika 1. mehanizirane bojne Tigrovi koji su se odlučili krenuti na hodnju zajedno s njima.

 

 

✇ Grad Zadar

Mini program za mlade

18. studenog 2019. u 12:21
U srijedu 20.11. s početkom u 18 sati održati će se radionica:  „Osnove debatiranja ili kako unaprijediti komunikacijske vještine?“ Debata kao komunikacijska forma omogućuje usvajanje i razvijanje vještina kritičkog mišljenja, razvijanje...
✇ Antena Zadar

Zapovjednik obrane Škabrnje: “Još čujem urlike ljudi i krik stoke”

By AZD — 18. studenog 2019. u 12:02

Stanovništvo je bilo evakuirano još početkom listopada, ali nakon potpisivanja haškog primirja, vraćeni su kućama. Napad je započeo oko 7.30 sati strahovitom paljbom iz tenkova, topova i minobacača. Vodio ga je Ratko Mladić osobno. Sve je bilo u plamenu, a tenkovi su stizali s tri strane. Od dima i prašine ništa se nije vidjelo. Čule su se samo detonacije, jauci i zapomaganje ljudi te krici stoke koja živa gori u zapaljenim štalama.

Priča nam to Marko Miljanić, zapovjednik obrane Škabrnje s činom pukovnika, koji je tad zapovijedao s 246 vojnika. Tog dana, 18. studenog 1991., malo selo u zadarskom zaleđu izgubilo je 43 mještana. Izvlačili su ih iz skloništa pripadnici srpskih paravojnih snaga, četnika, i ubijali. Zapovijedao im je zloglasni Ratko Mladić.

– Najviše me od svega boli što ratni zločinac Mladić nije odgovarao za Škabrnju. Osuđen je samo za zločine koje je učinio u Bosni i Hercegovini – kaže nam Miljanić. Toga dana izgubio je i tri svoja kurira, pišu 24sata.

– Moji ljudi su se borili vjerujući kako su im žene i djeca, majke i očevi u skloništima. Pružali su otpor dok je bilo streljiva i dok se neprijatelj nije dočepao civila. Postavio ih je oko tenkova kao živi štit. Nismo mogli pucati u strahu da ne pogodimo svoje. Bila je to bezizlazna situacija. Tražio sam 14 puta pomoć od zapovjedništva. Pomoć nam nije došla – prisjeća se najtežih trenutaka Marko, koji je izgubio 56 vojnika i sedam članova obitelji. Osam puta je svjedočio u Haagu protiv Mladića, ali nitko, osim medicinske sestre Zorane Banić, nije odgovarao za masakr nad škabrnjskim civilima. Oni su se vratili kućama jer im je rečeno da će sve biti uredu i da je potpisano primirje.

– Danas sam žalostan i zbog toga frustriran čovjek. Vjerovao sam da će pravosuđe pomoći, ali od 1995. ni jedna vlada nije napravila ništa. Zatajili su Škabrnju – kaže Marko kojega, nasreću, zdravlje nakon svega dobro služi, a od crnih misli spašavaju ga rad u polju, djeca i petero unučadi koji su mu, kaže, najveće bogatstvo, pišu 24sata.

✇ Antena Zadar

Sutra štrajkaju škole u cijeloj Hrvatskoj

By AZD — 18. studenog 2019. u 11:28

Štrajkaške aktivnosti u školama ovog su ponedjeljka privremeno obustavljene, kako je najavljeno prethodnog tjedna, u znak pijeteta prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata. Iako je za danas u podne najavljena tiskovna konferencija Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, pressica je jutros otkazana.

– Obavještavamo Vas o otkazivanju konferencije za medije Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske koja se trebala održati u ponedjeljak, 18. studenog 2019. u 12 sati u zgradi sindikata Hypatia, 1. kat, dvorana Andromeda, Ulica Florijana Andrašeca 18a, Zagreb. Konferencija se otkazuje radi pijeteta prema žrtvama Vukovara i Škabrnje, izvijestili su jutros školski sindikati.

Sljedeća konferencija sutra u 10 sati

Sljedeća konferencija za medije održat će se u utorak, 19. studenog u 10 sati na istome mjestu, a tema je izvještaj i najava daljnjeg tijeka štrajka. Sutra se očekuju i rezultati referenduma o ponudi Vlade prosvjetarima u štrajku.

Podsjetimo, Vlada je na posljednjim pregovorima sindikatima ponudila već poznato povećanje osnovice za 6,12% te izradu analize cjelokupnog sustava plaća u javnom sektoru u okviru koje će se razmotriti i koeficijenti složenosti poslova zaposlenih u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, znanosti i visokog obrazovanja. Novost u posljednjoj ponudi Vlade je bilo je potpisivanje Sporazuma o dodatku na plaću u obrazovanju i znanosti, kojim se definira obveza Vlade da bi, ako do 30. lipnja 2020. ne izmijeni Uredbu o koeficijentima, svi zaposlenici u sustavu obrazovanja dobili dodatak od 2% na plaću. Prema privremenim rezultatima izjašnjavanja od petka, oko 96% zaposlenika u štrajku odbilo je ponudu, pišu 24sata.

Sutra štrajk u svim županijama

Nakon današnje privremene obustave štrajkaških aktivnosti u znak pijeteta, u utorak se štrajka u školama svih županija.

Za ovaj tjedan planira se i novo okupljanje sindikalnih predstavnika u Zagrebu.

– Ako u četvrtak bude sjednica Vlade, mi ćemo tada biti na Markovu trgu. Naš cilj više nije masovni prosvjed, a i počinje advent, pa nijedan veliki gradski trg više nije slobodan. Dat ćemo do znanja sudionicima Kongresa europskih pučana da smo ovdje da vide kakvo je stanje demokracije u zemlji, kazao je Mihalinec u petak i dodao kako su se već raspitali te prosvjed ispred Arena centra, gdje se održava kongres, nije dozvoljen.

✇ Antena Zadar

Krstičević u Škabrnji: “Nadam se da će pravda kad tad doći”

By AZD — 18. studenog 2019. u 10:50

Ministar obrane Damir Krstičević dao je izjavu na obilježavanju obljetnice napada u Škabrnji.

“Vukovar, Škabrnja i sve žrtve u Domovinskom ratu nikada ne smiju biti zaboravljeni”, istaknuo je Krstičević.

“Hrvatska vojska je napravila hodnju od Vukovara do Škabrnje kako bismo odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu. Danas Hrvatsku štiti moćna vojska. Upravo zato kako se ovakvi zločini nikada ne bi ponovili u Hrvatskoj”, rekao je Krstičević, donosi N1.

Krstičević je kazao kako su se on i suradnici ponizno sjetili svih njihovih prijatelja suboraca, koji su poginuli u Domovinskom ratu.

“U mislima smo sa svim našim prijateljima. Drago mi je da danas imamo mlade hrvatske vojnike koji poštuju te vrijednosti Domovinskog rata. Kad sam čuo da ti dečki rade tu inicijativu s hodnjom, najmanje što sam mogao jest pridružiti se njima u posljednjoj etapi”, kazao je Krstičević.

Upitan da komentira izjavu zapovjednika obrane Škabrnje Marka Miljanića koji je kazao kako pravosuđe ne radi ništa po pitanju procesuiranja zločina, Krstičević je rekao: “Nažalost, to je jedan dio s kojim ne možemo biti zadovoljni. Ali ja se nadam da će pravda kad tad doći i da će oni koji su zaslužni za to i odgovarati”.

✇ Antena Zadar

Josipa Pavičić: “Ne mogu opisati težinu u zraku kad su počeli otvarati crne vreće pred nama koji smo ostali živi…”

By Antena Zadar — 18. studenog 2019. u 10:45

Voditeljica Josipa Pavičić na Facebooku se prisjetila stravičnog pokolja u Škabrnji koji se dogodio na današnji dan prije 28 godina. Ona je tada imala tek 12 godina.

“Bože, danas mi se to čini nestvarnim, kao da je to bila neka druga djevojčica. Kužiš? Čudno mi je da sam dva desetljeća unazad svjedočila ubijanju i masakru nad civilima. Ti su civili bili moji rođaci, moja velika obitelj, oni s kojima sam išla u lov s praćkom, igrala pikule i preskakala laštrik.

Na dan primopredaje unakaženih tijela, moj je smijeh zamro. Eh, ne mogu ti opisati težinu na prsima, a ni težinu u zraku kad su počeli otvarati crne vreće pred nama koji smo ostali živi.

Moja je Škabrnja tog dana umrla. A vjeruj mi, u svakome je od nas tog hladnog mjeseca studenog nešto odletjelo u visine. Možda krik, možda vapaj možda nemoć… Majke su pokopale svoju djecu, djeca svoje majke i očeve. Nije to normalno. Ali je bilo tako. I točka”, (ulomak iz knjige “Šest milimetara”).

 

❌