Fox News je, u jednom od priloga kojim su standardno kritizirali Bidena, emitirao izjave visokih europskih političara o izbjeglicama iz Kabula nakon talibanske okupacije.
Video je u utorak navečer objavio jedan korisnik Twittera i od tada je hit na hrvatskom dijelu mreže. Na snimci gledamo voditeljicu Fox Newsa kako čita: “Francuski predsjednik Macron kazao je da Francusku treba zaštititi od migranata”. Austrijski ministar unutarnjih poslova, nastavila je, smatra kako “ne postoji razlog zašto bi Afganistanci sada dolazili u Austriju”.
Naš Zoki!
pic.twitter.com/PxNPXmwpYF
— svornjak (@svornjak) September 21, 2021
I onda postaje zabavno: “Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da bi svi oni trebali pronaći svoje mjesto u Americi. Hvala, Zorane”, kazala je.
To je manje više točan citat predsjednikovog istupa od 22. kolovoza. Potencijalni migrantski val komentirao je izjavom bi što više izbjeglih Afganistanaca trebalo pronaći svoje mjesto u SAD-u. “Mi simbolički možemo primiti manji broj ljudi. Nije više 2015., prigrlio bih manji broj ljudi geste radi. Prag tolerancije u malim zajednicama poput naše nije isti kao u primjerice Velikoj Britaniji. Nisam za to da se kaže ne može, ali postoje granice”, izjavio je predsjednik prije mjesec dana, prenosi Telegram.
Objava Milanović hit na Fox Newsu, voditeljica zbunjemo: “Svi migranti trebaju u Ameriku. Hvala, Zorane” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Hrvatski nogometaš Šime Vrsaljko ove sezone igra vrlo rijetko za svoj madridski Atletico.
Točnije, u šest utakmica španjolske Primere samo je dva puta ušao u igru s klupe za pričuve. Prvi put u 1. kolu kada je protiv Celte u igru ušao u 97. minuti, dok je drugi put zaigrao ovog utorka kada je Atletico gostovao kod Getafea i pobijedio 2-1 u ogledu 6. kola Primere.
Vrsaljko je u igru ušao u 84. minuti, a šest minuta kasnije je asistirao za – pobjedu. Inače, Getafe je vodio 1-0, ali je potom oba gola za goste postigao Urugvajac Luis Suarez.
Atletico se nalazi na prvom mjestu ljestvice s četiri pobjede i dva remija.
Objava Šime Vrsaljko zaigrao drugi put i odmah asistirao za pobjedu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Potres magnitude 6 stupnjeva pogodio je u srijedu područje u blizini Melbournea u Australiji, priopćio je tamošnji Zavod za meteorologiju.
Epicentar potresa bio je u blizini ruralnog grada Mansfielda, oko 200 kilometara sjeveroistočno od Melbournea, na dubini od 10 kilometara.
Lokalna radio postaja objavila je sliku ruševina na ulici u Melbourneu koju pripisuje potresu, a ljudi u sjevernim dijelovima grada izvijestili su na društvenim su mrežama da su ostali bez struje.
Nije izdana prijetnja tsunamijem.
Objava Potres jačine 6 stupnjeva u blizini Melbournea, osjetio se diljem južne Australije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
U šesnaestini finala Hrvatskog nogometnog kupa biogradski Primorac je na svom travnjaku Kazimir i Silvestar poražen od Hajduka rezultatom 1:1. Iako su Biograjci poveli, Splićani su preokrenuli rezultat i zasluženo se plasirali u osminu finala Kupa.
Biograjce je u vodstvo doveo Stefan Lazarevski u 12. minuti udarcem s kreča nakon što je jedanaesterac izborio Klopp. U 41. minuti izjednačio je Filip Krovinović, nakon solo akcije udarcem s 18 metara matirao je Stojanova. U drugom dijelu Ljubičić nakon ubačaja Fossatija glavom dovodio Hajduk u vodstvo čime je ujedno postavio i konačni rezultat ove utakmice. Biograjci su odlično parirali Splićanima u prvom poluvremenu, čak su i nakon gola imali priliku povećati vodstvo. U nastavku utakmice Hajduk je u potpunosti zagospodario travnjakom, redao šanse pred golom Stojanova i zasluženo došao do preokreta. Momčad iz kraljevskog grada pružila je odličan otpor splitskom Hajduku i pred oko 2.500 gledatelja bila fantastičan domaćin ovog nogometnog spektakla.
Prvi prijete Biograjci u 5. minuti. Marić je prošao po lijevoj strani i odigrao povratnu loptu za Vodopiju koji tuče s ruba šesnaesterca. Njegov udarac bez većih problema brani Kalinić. U 8. minuti Hajduk je blizu vodstva. Atanasov je uputio pravu bombu s 25 metara, zatresla se greda Primorčeva gola, ali ništa od gola. Minutu kasnije Biuk je oduzeo jednu loptu na rubu šesnaesterca i pokušao uposliti Ljubičića, ali Stojanov čita njihove namjere. U 11. minuti Marić je odlično uposlio Birkića na rubu šesnaesterca, a ovaj je uputio oštar prizemni udarac koji je prohujao pored vratnice.. U 12. minuti Primorac je poveo i to iz jedanaesterca. Klopp se ušetao u šesnaesterac »bilih« gdje ga ruši Dolček, a sudac Jović pokazuje na bijelu točku. Siguran realizator s kreča je kapetan Stefan Lazarevski - 1:0. Igrala se 23. minuta kada je Ljubičić s ruba šesnaesterca uputio pravu bombu, ali lopta je zapela u biogradskom bloku. Na drugoj strani Klopp je uputio centaršut s desne strane, a Marić iz prve tukao, ali pored gola.U 29. minuti ponovno je u prilici Marić koji je nakon odlične okomite lopte tukao s 20 metara, ali Kalinić brani. Dvije minute kasnije tukao je Klopp s 20 metara, ali njegov udarac bio je premlak da bi ugrozio Kalinića. Krovinović u 31. minuti puca sa 18 metara, ali nije precizan. U 33. minuti Kačaniklić je na desnoj strani prevario Musu i tukao s 18 metara iskosa. Međutim, Stojanov je siguran. U 36. minuti Biograjci imaju veliku priliku za povećanje vodstva. Bitunjac je Krovinoviću oduzeo loptu na centru igrališta i uposlio Nakića koji na 11 metara pronalazi Vodopiju. Nije loše pucao napadač Primorca, ali lopta je išla ravno u Kalinića. U 41. minuti Hajduk je izjednačio. Krovinović je u slalom krenuo s desne strane, prošao dva igrača Primorca i onda s 20 metara naciljao i pogodio donji lijevi kut nemoćnog Stojanova - 1:1. To je ujedno bila i posljednja prilika u prvih 45 minuta u kojem je Hajduk imao veći posjed lopte, ali Primorac je imao opasnije prilike i malo mu je nedostajalo da na odmor ode s vodstvom.
Hajduk se odmah na početku drugog poluvremena odlučio za tri izmjene. Umjesto Atanasova, Diamantakosa i Biuka, a ušli su Livaja, Fossati i Sahiti. I odmah Sahiti prijeti udarcem s ruba kaznenog prostora, ali pored gola. U 48. minuti lopta je nakon nekoliko odbijanja došla do Livaje koji s desetak metara tuče preko gola. U 52. minuti nakon odlične akcije s Ljubičićem, Livaja tuče iskosa s 15 metara, ali Stojanov još bolje brani. Minutu kasnije Ljubičić tuče glavom, ali njegov udarac nije dovoljno precizan. U 55. minuti pucao je Kačaniklić nakon asistencije Čalušića, ali Stojanov fantastično brani. U 61. minuti Hajduk je poveo. Fossati je odlično prošao po desnoj strani koji centrira u šesnaesterac domaćih,a Ljubičić glavom posprema loptu iza nemoćnog Stojanova - 1:2. U 65. minuti Sahiti gađa s ruba šesnaesterca iskosa, a Stojanov brani uz pomoć vratnice. U 77. minuti glavom je nakon kornera pucao Dimitrov, ali Stojanov ponovno fantastično brani. U 82. minuti Livaja je fantastično vidio utrčalog Brkljaču na desnoj strani šesnaesterca koji puca iz prve, ali preko gola. Krovinović je u 84. minuti nakon povratne lopte Brkljače s ruba šesnaesterca tukao »nebu pod oblake«. U sudačkoj nadoknadi Biograjci su krenuli po izjednačenje, Musa je uputio centaršut u šesnaesterac Hajduka, a Okechukwu bio prekratak u skoku. Ubrzo nakon toga sudac Jović označio je kraj utakmice u kojoj su splitski »bili« potpuno dominirali u drugom poluvremenu i zasluženo došli do preokreta koji im je donio plasman u osminu finala Kupa.
BIOGRAD NA MORU - Igralište Kazimir i Silvestar. Gledatelja: 2.500. Sudac: Fran Jović (Zagreb). Pomoćnici: Luka Pušić (Zagreb) i Anto Marić (Zagreb) i Strijelci: 1:0 Lazarevski (12’-11m), 1:1 Krovinović (41’). 1:2 Ljubičić (61’). Žuti kartoni: -. Crveni: -.
PRIMORAC (B): Stojanov, Nakić (od 73’ Colić), Ninčević, Birkić, Bitunjac (od 90’ Kuman), Vodopija (od 73’ Lokin), Klopp (od 90’ Šindija), Lazarevski, Marić (od 56’ Okechukwu), Musa, Jurišić. Trener: Krešimir Sunara
HAJDUK: Kalinić, Katić, Dimitrov, Kačaniklić (od 78’ Brkljača), Ćalušić, Diamantakos (od 46’ Livaja), Atanasov (od 46’ Fossati), Krovinović, Biuk (od 46’ Sahiti), Dolček, Ljubičić. Trener: Jens Gustafsson
Prije početka utakmice na centru igrališta Kazimir i Silvestar odigrala se jedna mala svečanost. Prigodom oproštaja bivšeg kapetana Primorca (B) Vedrana Ješe prigodne poklone uručio mu je sadašnji kapetan Stefan Lazarevski. Naravno, ovaj čin potaknuo je biogradsku publiku da Ješu isprati velikim aplauzom.
Premijer Andrej Plenković u službenom je posjetu Zadarskoj županiji te je pritom posjetio tvornicu Maraske Zadar povodom 200. obljetnice Maraske Zadar i industrijske proizvodnje Maraschina, biljnih i voćnih likera. Premijera su službeno primili Svjetlan Stanić, predsjednik Uprave i vlasnike Stanić grupe, koja je nedavno postala većinski vlasnik Maraske i Stipe Bevanda, direktor Maraske Zadar, te su održali kratki sastanak.
- Danas smo se okupili da bi proslavili 200. godina Maraske, zadovoljstvo nam je da nas je pritom posjetio i premijer Plenković. Obišli smo tvornicu gdje su svi imali priliku vidjeti kako to zapravo radimo i na koji način stvaramo naše proizvode. Zahvaljujemo svima na dolasku i očekujemo da će i nastavak večeri biti jednako ugodan, rekao je Stanić nakon radnog sastanka i obilaska tvornice.
Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo što je prisutan povodom ovakvog događanja.
- Zahvaljujem domaćinu Staniću. Došli smo sa zadovoljstvom, kako bismo vidjeli kako se skoro 600 godina tradicije razvija danas, ali kako će se razvijati i u budućnosti, i s konsolidacijom bezalkoholnih pića i sa što većom i kvalitetnijom proizvodnjom ključnih brendova kao što su Maraschino i Pelinkovac. Na taj će se način promovirati tradicionalni proizvod ovog kraja, kako na domaćem tržištu, tako i na stranima, rekao je premijer Plenković dodavši kako je ovo jedna uspješna priča ovog kraja.
- U ovoj covid krizi država je izašla u susret, osigurala su se sredstva za plaće, a koliko čujem i čitam dobro se oporavljaju nakon krizne 2020. i vjerujem da će nastaviti i s dobrim poslovanjem i naravno s proizvodnjom za domaća i inozemna tržišta jer će tako pridonijeti brendiranju Zadra i cijelog ovog kraja, rekao je Plenković.
Podsjetimo, Stanić Beverages, tvrtka u vlasništvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, kupoprodajni ugovor o kupnji Maraske. Stanić Beverages novi je vlasnik 98,25 posto dionica Maraske, pri čemu 45,3 posto dionica kupuje od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie, navodi se u priopćenju Stanić Grupe. Također, objavit će i obvezujuću javnu ponudu za otkup svih dionica nakon završetka transakcije sa Saponijom i Koestlinom.
Nakon obilaska tvornice premijer i ostali gosti uputili su se Arsenal gdje se održala gala večera na kojoj se služio tradicionalni Maraschino, ali i mnogi kokteli rađeni od ovog originalnog zadarskog likera. Na večeri su bile i projekcije tri kratka filma koja su govorila o Maraski iz različitih perspektiva. Jedan je tako govorio o dugoj povijesti ove tvornice, drugi je govorio o slavnim osobama koje su uživale u likeru, a neke od njih su Charlie Chaplin,Orson Welles, Charles Baudelaire te Honore de Balzac koji čak spominje u jednom od svojih djela Zadar kao domovinu Maraschina. Večeru su upotpunili zadarske klape i pjevači i glumci, a okupljeni su mogli uživati u raznolikom zabavnom programu.
Badminton se u Hrvatskoj igra dugo, igra se i u Zadru relativno dugo. U dva kluba, Badminton Zadar i Iader, ali na hrvatskim prvenstvima u pojedinačnoj i u konkurenciji parova do nedavno nije nastupio nitko iz Zadra., objavljeno je na WEB stranici Višnjika. Prvi zadarski badmintonaš na državnom prve...
Na svečanom otvorenju Centra za kreativne industrije u utorak je prisustvovao premijer Andrej Plenković te ministrice Nina Obuljen Koržinek i Nataša Tramišak. Na samom početku okupljene je pozdravila ravnateljica županijske agencije INOVAcija Katarina Colić koja je istaknula kako je izgradnja Centra bila dugotrajan projekt te je izrazila zadovoljstvo što su ga uspješno priveli kraju.
- Zadarska županija u svojim je strateškim dokumentima prepoznala sektor kreativne industrije kao sektor koji ima značajan potencijal za razvoj. To je sektor u kojem je prepoznat nedostatak prostora, opreme i specijaliziranih edukacija i upravo iz tih razloga županijska ustanova INOVAcija je krenula u pripremu i provedbu ovog projekta, rekla je Colić naglašavajući važnost projekta.
- Ovaj projekt je izuzetna prilika za mlade ljude. Centar će biti mjesto za edukaciju, prijenos znanja i povezivanje gospodarskog s obrazovnim i znanstvenim sektorom. Vjerujem da će se ovdje mnogi mladi stručnjaci usavršavati i ostvariti svoje poduzetničke ideje, rekla je ova ravnateljica te se posebno zahvalila Zadarskoj županiji koja je davala podršku tijekom pripreme i provedbe projekta i svim djelatnicima INOVAcije na uspješnoj provedbi projekta.
Župan Božidar Longin je na svečanosti otvorenja još jednom naglasio važnost izgradnje poslovne infrastrukture u kojoj je Zadarska županija vrlo uspješna.
- Posebno nas veseli da je riječ o projektu financiranom sredstvima iz fondova Europske unije, za čiju je realizaciju ustanovi INOVAcija iz Europskog fonda za regionalni razvoj bespovratno odobreno 20 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekta nešto je veća od 30 milijuna kuna, rekao je Longin dodavši kako je ovo treća zgrada poslovne infrastrukture koja je na području Zadarske županije izgrađena u zadnjih godinu dana, nakon Centra za razvoj i edukaciju u Poličniku te Poduzetničkog inkubatora u Biogradu.
- Želimo pametnu županiju, u skladu sa smjernicama EU-a, te je upravo sektor inovacija, kreativne i IT industrije jedan od onih gdje želimo napraviti iskorak, a zbog toga je na kraju krajeva i osnovana županijska agencija INOVAcija. Ova moderna i višestruko funkcionalna zgrada nalazi se na ulazu u centar grada, što je čini značajnom ne samo za županiju, već i za grad Zadar. Iskoristio bih priliku i pohvalio Filmski ured Zadar koji će u Centru za kreativne industrije pronaći svoj novi dom, zaključio je na kraju Longin. Ovaj projekt pozdravio je i premijer Andrej Plenković koji je rekao kako se njime Hrvatska modernizira te slijedi druge europske zemlje koje su iskoristile sredstva iz Europske unije.
- Ovo je modernizacija Hrvatske i lovimo korak s državama koje su u Uniji duže nego mi. Stvaramo poticajne uvjete poslovanja za male i srednje poduzetnike, kao i osiguravanje suvremene opreme za sve aktere na području kreativnih industrija. Ovaj će se prostor koristiti i za učenje, za inovacije, za obrazovanje i posao i razvoj karijere, rekao je Plenković te se osvrnuo na najavljenu suradnju s Prirodoslovno-grafičkom školom te Školom primijenjene umjetnosti i dizajna.
- To će mladima dati poticaj za razvoj svojih karijera upravo u ovim sektorima, jer kreativne industrije Hrvatskoj pružaju veliku priliku za razvoj. Ovaj će prostor moći koristiti za učenje, posao i inovaciju, rekao je predsjednik Vlade te na kraju dodao kako se nada da će se snimati hrvatski filmovi, ugostiti strani producenti koji će u Hrvatskoj snimati svoje filmove te time pridonijeti brendiranju Hrvatske.
U sklopu službenog posjeta Zadarskoj županiji, premijer Andrej Plenković prisustvovao je u utorak poslijepodne u Zadru svečanom otvorenju Centru za kreativne industrije, rekavši da nastoje osigurati poticajno okruženje male i srednje poduzetnike.
“Takvi projekti su na tragu onoga što radimo, a to je modernizacija Hrvatske, hvatanje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom i hvatanje koraka s onima koji su koristili prednost pripadanja Europskoj uniji dulje nego mi. Osiguravamo poticajno okruženje poslovanja i suvremenu opremu za male i srednje poduzetnike na području kulturnih i kreativnih industrija, koji će ovaj prostor koristiti za učenje, inovaciju i posao”, rekao je premijer Plenković.
Dodao je da je Centar kreativnih industrija važan sadržaj za Zadar, za sve one koji žele dati doprinos digitalnoj budućnosti Hrvatske i to upravo kroz kreativne industrije, onaj dio gospodarstva koji će se izrazito razvijati u budućnosti.
“Znate da smo jedna od prvih zemalja koja je napravila zakonski okvir za prihvat digitalnih nomada. Upravo oni mogu biti korisnici ovog centra, a vidim da je interes velik. Drago mi je da je Zadarska županija dosad povukla 487 milijuna eura europskih sredstava i to pokazuje koncept pametne županije – iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža članstvo u EU. Vlada će podupirati sve ovakve projekte koji doprinose našoj konkurentnosti”, poručio je premijer Plenković.
Gradnja Centra za kreativne industrije na 1560 četvornih metara pokrenuta je prije dvije godine zbog velikog potencijala kreativne industrije, kao i potrebe za kontinuiranim formalnim i neformalnim usavršavanjem i razmjenom znanja između industrije i obrazovnog sustava.
“Zadarska je županija kao ključan alat u ostvarenju svojih strateških projekata prepoznala europske fondove, a upravo ovo je jedan od konkretnih primjera korištenja europskih sredstava za razvoj gospodarske konkurentnosti i inovativnosti. Želimo ‘pametnu županiju’, u skladu sa smjernicama EU-a te je upravo sektor inovacija, kreativne i IT industrije jedan od onih gdje želimo napraviti iskorak”, istaknuo je župan Božidar Longin.
U centru su specijalizirani poduzetnički inkubator ne samo s uredima za najam, nego i opremljenim dvoranama za edukaciju, tonskim studijem, multifunkcionalnom dvoranom, coworking i izložbenim prostorom.
Objava Plenković u Zadru otvorio Centar za kreativne industrije: “Jedna smo od prvih zemalja koja je napravila zakonski okvir za prihvat digitalnih nomada” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
-Poduzetnički inkubator za kreativne industrije koji je danas otvoren je novi važan sadržaj za Zadar, za mlade, za poduzetnike, za sve one koji žele dati doprinos digitalnoj budućnosti Hrvatske i to kroz kreativne industrije, onaj dio gospodarstva koji će se izrazito razvijati u budućnosti, izjavio...
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u utorak je rekao da ‘neće odgovarati na uvrede’ hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
Također, rekao je da će taj problem ‘brzo riješiti’. Vučić je još jednom ponovio da Milanoviću smeta ‘činjenica da će Srbija preteći Hrvatsku’ u ekonomskom razvoju, i to će se, kako kaže, dogoditi uskoro.
Iznio je precizne brojeve, navodeći da će ‘Srbija ove godine prestići Hrvatsku po ukupnom iznosu BDP-a, i to za 300 do 600 milijuna eura razlike’.
“A nekada su imali 15 milijardi eura prednosti u odnosu na Srbiju”, rekao je.
“Nastavit ću ne odgovarati na uvrede. Milanović je izvor hrvatskog naroda i građana Hrvatske i time je njihova slika i prilika. Vrijeđati taj narod, ne pada mi na pamet”, rekao je Vučić.
Podsjetimo, predsjednik Milanović u ponedjeljak je u New Yorku izjavio da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ‘bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih’ i smatra to preprekom. Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila. Milanović smatra da Srbija ‘nema snažnu namjeru’ ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija ‘snažno trude i bore’.
Javio se potom Aleksandar Vulin, ministar unutarnjih poslova Srbije, koji je rekao da Milanović ‘spada među gluplje hrvatske političare’.
“U Hrvatskoj se političari dijele na otvorene i prikrivene ustaše. Kada je ne znajući da ga snimaju na sastanku s takozvanim braniteljima ponosno priznao svoje ustaške korijene, Milanović je dokazao da pripada prikrivenim sljedbenicima ustaškog pokreta. Ali, da spada i među gluplje hrvatske političare, Milanović je dokazao kada je 2015. godine pokušao zatvoriti granice prema Srbiji i potvrđuje to svaki dan kada napada Srbiju i Vučića”, poručio je Vulin u priopćenju.
Objava Aleksandar Vučić: “Milanović je prikriveni ustaša, izbor građana Hrvatske i time njihova slika i prilika” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u Zadarskoj županiji. Posjet je započeo u 17.30 sati, sudjelovanjem na završnoj konferenciji projekta "Centar za kreativne industrije" na Putu Murvice gdje su ga dočekali župan Božidar Longin i zadarski gradonačelnik Branko Dukić. Uz predsjednika Vlade...
Preko sustava e-Građani u Hrvatskoj je dosad samopopisano više od 720 000 građana.
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković upozorila je kako ne postoji mogućnost ispravljanja popisnica.
Dodala je da je situacija nastala zbog bolesti Covid-19 postavila mnoge izazove u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, pa tako i u provedbi Popisa, ali da će poduzeti sve mjere za provođenje preporuka i mjera Stožera civilne zaštite.
Brković je istaknula da je upoznata s pojavom lažnih popisivača te podsjetila da popisivači Državnog zavoda za statistiku izlaze na teren tek slijedeći tjedan te da će biti prepoznatljivi.
„Svi imaju službene akreditacije gdje su logo Zavoda i Popisa s imenom i prezimenom, a osim toga, svi imaju prijenosna računala i tu su naše maske i majice s logom i popisom”, kazala je Brković.
Na novinarsko pitanje mogu li se ispraviti greške nastale kod samopopisivanja odgovorila je:
„Kad se popis zaključa, više nema izmjene podataka i to je ono što cijelo vrijeme komuniciramo s javnosti i zbog toga je dozvoljeno da popisnica bude otvorena tijekom cijelog trajanja samopopisivanja”, rekla je Brković.
U Varaždinskoj županiji do danas samopopisale 27.064 osobe, odnosno 16,4 posto ili gotovo svaki šest stanovnik. Na području Grada Zagreba isto je učinilo 238.564 građana, dok je u Zadarskoj županiji upitnik Državnog zavoda za statistiku ispunilo 21.833 stanovnika.
Objava U Zadarskoj županiji samopopisalo se tek 21.833 građana, manje nego u Varaždinu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Hrvatska će euro kao valutu najvjerojatnije uvesti 2023. godine, a goruće pitanje je kako će ta tranzicija izgledati.
Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, Tihomir Mavriček, kaže za HRT da je cilj uvesti euro 1.1.2023. godine, no konačnu odluku donosi Vijeće Europske Unije.
“Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene značajno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana, kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena. To je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police”, kaže i dodaje da će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.
Tihomir Mavriček ističe da će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura.
“Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1.1.2023. godine. Do 31.12.2022. će vrijediti komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada”, objašnjava.
Povećanje cijena?
Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže da je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.
“Zemlje koje su prve uvele euro imale su malen takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro imale su oko 0.3, a tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina”, kaže Mavriček.
Nakon uvođenja eura u Sloveniji je poskupio prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.
“Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga”, to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, objašnjava Mavriček.
Dvojno plaćanje s kunama i eurima bit će omogućeno samo dva tjedna nakon uvođenja eura, odnosno do 15. siječnja 2023. godine.
“To je jedan od mehanizama kako će ljudi lakše zamijeniti kune koje su im preostale u džepovima, s tim da je obveza trgovaca vraćanje novca u eurima. Naravno, nije to bezuvjetno, već kada će postojati ta mogućnost. Sigurno će biti trgovina ili kafića koji neće moći uzvratiti u eurima, već u kunama. Nakon tog perioda od dva tjedna svi povrati i plaćanja će biti isključivo u eurima”, kaže Mavriček i dodaje da period od dva tjedna nije prekratak, jer se na primjerima svih zemalja koje su uvele euro taj period pokazao kao optimalan rok za zamjenu valuta.
“Mi već možemo puno ranije polagati kune koje imamo kod kuće na naše račune, kako bi se automatizmom s 1.1. konvertirale u eure. To je jedan od načina. Također, šest mjeseci nakon uvođenja će postojati besplatna konverzija kuna za eure u bankama, Fini i pošti, a nakon tih šest mjeseci banke će moći naplatiti naknadu”, objašnjava.
Krediti
Što se tiče štednji i kredita, oni će se također automatizmom konvertirati u eure, a nakon 1.1.2023. plaće i mirovine također će sjedati u eurima.
Hrvatska narodna banka pripremila je i poseban trezor u koji će skladištiti i čuvati sav prikupljeni novac do uništenja.
“Za kovani novac pripremamo suradnju s Ministarstvom obrane RH, gdje ćemo koristiti njihove prostorije kako bismo smjestili kovani novac, a novčanice će se nalaziti na sigurnijem mjestu – u trezorima, koji su već izgrađeni”, kaže Mavriček i dodaje da su u tijeku sve pripremne aktivnosti kako bi se građanima olakšao prijelaz na euro, a izrađen je i nacionalni program te je ustrojeno šest koordinacijskih odbora koji se brinu da sve pripreme teku što lakše.
“Opsežne pripreme su u tijeku, strahovito puno posla je pred nama, ali imamo dovoljno vremena da to završimo”, zaključuje Mavriček.
Objava Uvodimo euro, promjene već idućeg ljeta; Hoće li doći do povećanja cijena, što s kreditima? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
U Hrvatskoj je u kolovozu 2021. godine ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,7 milijuna noćenja turista, odnosno 59 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine
Pri tome su strani turisti ostvarili 26,7 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili četiri milijuna noćenja. U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u kolovozu ove godine ostvareno je 86 posto dolazaka i 93 posto noćenja ostvarenih u kolovozu 2019.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (8,6 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (5,8 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (5,7 milijuna) županiji.
Destinacije koje su u kolovozu privukle najviše posjetitelja su Dubrovnik (164.000 dolazaka), Split (160.000), Rovinj (149.000), Medulin (125.000) i Poreč (125.000 dolazaka).
Gledano prema tržištima, u kolovozu je najviše turista došlo iz Njemačke (1,1 milijun), Poljske (338.000), Austrije (317.000), Češke (250.000), Slovenije (239.000) i Italije (205.000).
Nešto manje turista od rekordne 2019. godine u kolovozu je ipak donijelo veći iznos turističke potrošnje. Prema podacima fiskalizacije, ove godine je u kolovozu zabilježeno povećanje ukupnog iznosa vrijednosti fiskaliziranih računa u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane odnosu na 2019. godinu za 21 posto, na 6,8 milijardi kuna.
”Ova sezona je bila na 70 do 75 posto od rekordne 2019. godine, na čemu čestitam ministrici turizma Nikolini Brnjac te ostalim turističkim radnicima. Financijski interesantniji dio turističke sezone omogućili smo tako da se ona odvija bez ikakvih alarma”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
Kada pogledamo razdoblje od početka godine do 14. rujna, priopćili su iz Ministarstva turizma i sporta, ostvareno je ukupno 55,3 milijuna noćenja čime je premašen broj noćenja iz cijele 2020. godine kada je u dvanaest mjeseci ostvareno 54,4 milijuna noćenja. Od ukupnog broja noćenja u 2021. godini, 46,6 milijuna su ostvarili strani turisti, dok su 8,7 milijuna ostvarili domaći turisti. Od početka ove godine ujedno je ostvareno i 9 milijuna turističkih dolazaka, odnosno Hrvatsku je u ovoj godini posjetilo već 1,2 milijuna turista više nego li protekle godine.
„S obzirom na trendove u industriji putovanja, naš cilj je bio održavanje stabilnosti turističkog sustava, očuvanje radnih mjesta i prepoznatljivosti Hrvatske kao sigurne turističke destinacije. Želimo nastaviti s ovim rezultatima i zato je važno da se svi nastavimo pridržavati epidemioloških mjera. Time stvaramo temelje za iduću godinu i nastavak razvoja hrvatskog turizma. Ova godina je prije svega pokazala da su sigurnost i kvaliteta presudni u odabiru destinacija, a to su gosti spremni platiti i više. U konačnici naša želja je stvaranje održivog turizma u kojem se fokus ne stavlja na broj turista, već na kvalitetu, na turiste koji će konzumirati što veći broj ponuda u destinacijama, generirati veću potrošnju, a što će onda dodatno potaknuti i nove investicije u turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Objava Hrvatska kolovoz završila na 93 posto noćenja iz 2019. i sa 20 posto većom turističkom potrošnjom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
U 68. godini preminuo je Damir Kranjčar, dvije godine stariji brat pokojne legende Dinama i hrvatskog nogometa Zlatka Kranjčara. Tužnu vijest javio je Večernjem listu prijatelj obitelji Kranjčar, potreseni, tugom zaogrnuti Tome Klanac, dobri čovjek iz Posedarja koji je u dušu poznavao oba brata Kranjčara. Osobito je bio vezan za Damira.
Još tamo 2. ožujka, kada su ga posjetili u Posedarju nakon preranoga Cicinoga odlaska, Tome Klanac u povjerenju je šapnuo:
– Brinem se jako za Damira. Nije dobroga zdravlja…
I sam Damir, tada još potresen Cicinom sudbinom, nije skrivao kako mu je zdravstveno stanje zaista loše.
– Zapustio sam se. Imam kronični bronhitis, a previše, previše pušim. Ali, u ovom trenutku ne mogu si pomoći. Jako me pogodila bratova smrt – kazao nam je tada.
Tko je uopće bio Damir Kranjčar i kakav je odnos imao s bratom? Toga dana u ožujku teškim je glasom pričao…
– Naš odnos? Ma super, odličan! Cico je imao onaj provokativni, zajebantski karakter, ali je kao dečko bio prva liga. Dok sam živio u Zagrebu, nema utakmice na kojoj nisam bio.
Imali ste težak život u Nizozemskoj, velike uspone i padove, svašta ste prošli. Zlatko je bio uz mene, tu nemam što drugo reći. Međutim, mi smo tako odgojeni, svaki za sebe, svaki je imao svoj krug prijatelja. Dakle, ako sam ja bio u kakvoj gabuli, nije bilo ono ‘daj buraz, pomagaj’ ili obrnuto. Ne. Međutim, meni je bilo krivo kad su mi znali govoriti: ‘Lako je tebi, buraz ti ima love, a ti foliraš’. A ja nikada od brata nisam ništa tražio. Nisam to želio.
Damir Kranjčar u mladosti je bio iznimno talentiran zagrebački glazbenik. Nekada je svirao bas-gitaru s Rajkom Dujmićem, Vladom Kalemberom, Silvestarom Dragojem Šomijem… Zbog fatalne ljubavi s Nizozemkom Mary, s kojom ima 37-godišnju kćer Vanju, preselio je u nizozemski Utrecht. Tamo je radio kao čistač, varilac, grafički dizajner…
Damir Kranjčar u Utrechtu je jedno vrijeme surađivao i s Johnnyjem Štulićem.
– Sjećam se našega prvoga susreta. Vozio sam auto, a pred mene je neoprezno iskočio pješak s gitarom. Gotovo sam ga pregazio, poludio sam od bijesa, a onda prepoznao Štulića. Tada smo se počeli intenzivnije družiti, čak smo i radili na jednome CD-u, no kada je počeo rat, bio je izrazito srpski nastrojen što mi je strašno išlo na živce. Tada smo se razišli – ispričao nam je jednom pokojni Damir.
Objava Tuga u obitelji Kranjčar; Tko je bio Damir, brat legendarnog Cice koji je živio u Posedarju? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Nakon super uspješnog prvog Zadar Street Food Festivala i toliko pozitivnih vibracija, koje su iznenadile i same organizatore, nije bilo šanse da ne ponove cijelu priču.
Ispraćamo još jedno ljeto i dočekujemo jesen na Puntamici u novom izdanju Zadar Street Food Festivala koji će se održati 24. rujna do 3. listopada.
Od početka je festival bio zamišljen kao događanje koje će Zadranima, ali i svim gostima u našoj županiji, pružiti nova gastronomska iskustva i biti sadržaj u ovom razdoblju kada se puno toga ne događa.
Na sreću, ove godine će uz naše sugrađane i domaće goste, na festivalu uživati i puno veći broj stranih gostiju.
Nastavlja se s još boljom i inovativnijom street food ponudom.
Pripremat će je već od prošle godine poznati: Hedonist, OX meet & eat, Maguro restoran & sushi bara, Delimaris Fish & chips, Salsa Rossa, Burgers & more, a pojačali smo se sa PICNIC mingle & fun i La Riseria koja će pripremati poznate talijanske specijalitete.
Nakon dobre hrane žeđ ćemo gasiti uz Staropramen pivo, Coca colu, vrhunska lokalna vina koja će prezentirati Zadar wine festival i koktele i druga pića iz Bamboo bara.
Festival će biti otvoren radnim danom od 16 do 24, a subotu i nedjelju od 11 do 24. Održavat će se uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a ulaz je besplatan!
Antena Zadar daruje vam 12 kupona (6×2).
Od danas preko portala dijelimo ih 6 (3×2). Ispod objave na Facebooku tagirajte koga vodite, podijelite objavu na javno i pričekajte četvrtak kada objavljujemo imena sretnih dobitnika!
Svakako budite i uz program našeg radija, jer u četvrtak nakon 10 sati dijelimo još 6 karata za ukusnu spizu i zabavu na festivalu.
Objava Antena vas vodi na Zadar Street Food Festival, dijelimo 12 kupona pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Premijer Andrej Plenković i ministri posjetit će tvornicu Maraske Zadar povodom 200. obljetnice Maraske Zadar i industrijske proizvodnje Maraschina, biljnih i voćnih likera.
Premijera će službeno primiti Svjetlan Stanić, predsjednik Uprave i vlasnike Stanić grupe i Stipe Bevanda, direktor Maraske Zadar te će održati kratki sastanak. Premijer će zajedno s domaćinima obići proizvodni pogon, a nakon toga održat će se kratke izjave za medije.
Početak svečanog eventa „200 godina Maraske Zadar“ u Arsenalu, odlazak premijera u Arsenal
Danas će se održati završna konferencija projekta „Centar za kreativne industrije“ i svečano otvorenje Centra. Svečanost na kojoj će nazočiti predsjednik Vlade RH Andrej Plenković će se održati u Centru za kreativne industrije u Zadru s početkom u 17:30.
Na završnoj konferenciji govorit će predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, župan Zadarske županije Božidar Longin i ravnateljica Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija Katarina Colić. Nakon prigodnih obraćanja bit će upriličen obilazak Centra za kreativne industrije.
Drugi i ujedno posljednji natjecateljski dan na Međužupanijskom prvenstvu za kategoriju U-21 u sportskom ribolovu štapom s obale bio je tek nešto izdašniji za mlade ribolovce kada je ulov u pitanju, pa je u takvim okolnostima težina od 1.687 grama ribe – koju je u kantu pospremio Toni Linč – bio brutalan ulov. Linču je to bilo više nego dovoljno za uvjerljivu nedjeljnu pobjedu, ali i za ukupnu pobjedu na natjecanju koje se 17. – 19. rujna održalo na otoku Viru. U subotu je mladi ribolovac riječke Kantride bio peti, u nedjelju prvi, pa je s ukupno šest plasmanskih bodova, Linč samo za jedan jedini punat iza sebe ostavio subotnjeg prvaka Antonija Smokovića.
- Za dlaku mi je izmakao naslov prvaka, ali nije toliko bitno. Imam srebrnu medalju, a zlato ionako odlazi u Istru, kazao je Smoković čestitavši zemljaku i pobjedniku Linču.
Novi pobjednik Međužupanijskog prvenstva s pravom je blistao od sreće.
- Prekrasan osjećaj, sretan sam zbog pobjede. Nisam prije natjecanja mogao procijeniti kako će na kraju ispasti jer mi je ovo prvi dolazak na otok, a time i prvi nastup na Viru. Prvi dan bilo je teško, trebalo je osjetiti i pronaći ribu koje nije bilo previše, ali me drugi dan krenulo. Stvarno me išlo, kaže Linč koji je, s nedjeljnih više od 1,6 kilograma ribe te subotnjih 437 grama, jedini na Međužupanijskom prvenstvu premašio dva kilograma ulovljene ribe tijekom dvodnevnog natjecanja. U-21 hrvatski reprezentativac i član Uljanika iz Pule misli kako su mu na Viru zapuhali povoljni vjetrovi.
- Naslov međužupanijskog prvaka sigurno je dobar vjetar u leđa za predstojeće Državno prvenstvo, ali i sjajan poticaj za Svjetsko prvenstvo na kojemu ćemo nastojati napraviti što bolji rezultat, očekivanja su mladog reprezentativca Linča.
Tako su Istrijani uzeli dvije pojedinačne medalje – zlatnu i srebrnu, no tomu treba pribrojiti i momčadsko zlato koje je pripalo Linču i Filipu Milovanu iz pulskog Uljanika. Momčadsko srebro otišlo je na Kvarner braći Luki i Teu Hajdaraju iz riječke Kantride, dok su dalmatinskim udičarima u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji pripale bronce. Zadrani Antonio Franić i Martin Ćurko iz Zubaca bili su momčadski treći, kao i Katarina Tvrdić u pojedinačnoj konkurenciji.
Udičarka Nebojsije iz Kaštel Kambelovca zadržala je tako u nedjelju poziciju koju je imala nakon subote, a za srebrnim Smokovićem i prvakom Linčom zaostala je za svega jedan, odnosno dva plasmanska boda.
- Zadovoljna sam osvojenom medaljom. Prvi dan smo se svi jako namučili jer je teren bio izrazito težak. Zapinjalo je u travi, ali je drugi dan za nas natjecatelje bio puno bolji. Bilo je jako lijepih ulova, kaže Tvrdić. Natjecatelje je u nedjelju poslužilo i vrijeme jer se osjetio vjetar koji je razblažio osjećaj sparine, a pomogla je i kiša koja je na samom početku nedjeljnog natjecanja okupala udičarke i udičare.
- Satrala me kiša prvih sat vremena, ali je poslije bilo lijepo. Naravno, sada imam pravi poticaj za Državno prvenstvo, osvojila sam bodove i ujedno ostvarila plasman za sljedeću godinu, priča je trećeplasirane Tvrdić, koja je nakon međužupanijskog U-16 srebra osvojenog na Viru prije dvije godine te lanjskog sedmog mjesta na U-21 prvenstvu, sada ponovno u medalji.
Kao prije dvije godine, i sada je Katarina bila jedina udičarka među deset najboljih udičara.
Svečanost podjele medalja, pehara i priznanja sa završnim vaganjem ulova i ručkom za natjecatelje i goste održala se u nedjelju na terasi restorana Kotarina, odnosno dan ranije u Konobi kod Spavalice. Međužupanijsko prvenstvo u sportskom ribolovu štapom s obale za kategoriju U-21 službeno je organizirao Hrvatski sportski savez za ribolov na moru (HSSRM), dok je domaćin natjecanja bilo Športsko ribolovno društvo Vir (ŠRD Vir). Medalje i pehare pobjednicima prvenstva uručili su delegat HSSRM-a Julijana Rumora, glavni sudac Špiro Perasović i voditelj natjecanja Igor Marić, a sudili su sektorski suci Vesna Pribilović, Mićo Matak, Boris Bulić, Stanko Panić, Živko Silavski i Nino Fabac.
Članovi virskog ŠRD-a Roko Begonja, Vito Liverić, Tamara Čavrag, Leon Kastrati i Nadir Omerović bili su logistička podrška natjecanju i takozvana smetala na pozicijama lova gdje nije bilo dovoljno ribolovaca u sektoru, dok je cijelu subotnju i nedjeljnu priču vodila osoba za vezu – predsjednica ŠRD Vir, Elizabeta Fumić. Nastupilo je ukupno 33 udičara iz 20 ribolovnih društava i klubova iz cijele Hrvatske. Najveći primjerak od 156 grama ulovio je Domagoj Pribilović iz biograjske Podlanice, dok je najviše riba u dnevnom (40) i dvodnevnom ulovu (50) ulovio šampion Toni Linč. Tijekom dvodnevnog lova i ukupno deset sati ribolova štapom s obale na poziciji kod Rta Rastovac, ulovljena je 541 riba ukupne težine 21.206 grama.
Kažu da prava ljubav ne poznaje granice, ni prepreke. Ljubavna hrvatsko-talijanska priča Celestine Tine D’ Angelo, rođena Grgurović u Crnom iznad Zadra, i Guerina Lina D’Angela iz Sulmone u Italiji službeno je započela 18. rujna 1971. u crkvi sv. Nikole u Crnom gdje su se jednom drugom zavjetovali na ljubav i vjernost »dok ih smrt ne rastavi«. I traje već pola stoljeća.
- Svoje zavjete prije 50 godina dali smo u Crnom ispred župnika don Jose Bobića i kumova Nede Baričevića i sad pokojnog Ante Grgurovića, kazala je 76-godišnja slavljenica Celestina, koju svi znaju kao Tinu.
Obnovu vjenčanih zavjeta nakon 50 godina na misnom slavlju, također u crkvi sv. Nikole, predvodio je župnik don Elvis Ražov. Uz njih su bili kum Nedo Baričević i Anka Grgurović, supruga pok. kuma Ante, te sin jedinac Panfilo D’Angelo.
- Iz Crnoga sam otišla u Njemačku gdje sam radila u tvornici Siemens. Zgodni i stasit Guerino je bio moj mehaničar. Družili smo se i zaljubili preko ušiju, kao da je jučer bilo, s puno žara i ljubavi, priča slavljenica Tina.
Ubrzo su zajedno otišli u Italiju, u Sulmonu, rodni grad sad 74-godišnjeg slavljenika Guerina, u kojem je imao trgovinu električnih materijala.
- Koliko je ljubav bila žarka treba samo reći da je moj Lilo već za nepunih godinu dana sasvim tečno naučio hrvatski jezik, ponosno će Tina.
Vidjevši ovo dvoje ljudi kako se s ljubavlju gledaju, uistinu je lako povjerovati kako je 50 godina tek jedan korak, a ne cijeli život.
- Nema tajne bračnog života. Razumijevanje, ponekad malo popuštanja, tolerancija, ali zapravo, najviše ljubavi, istaknuo je strastveni lovac Lilo, istaknuti član pjevačkog zbora lovaca Sulmona.
Na obnovi zavjeta kantautorica duhovne šansone Tea Vidaić izvedbom Schubertove Ave Maria učinila je ovaj događaj obnove zavjeta još posebnijim. Na svečanosti u konobi Kamen za zabavu je bio zadužen klavijaturist Frane Brajković.
- Sulmona je grad s oko 25 tisuća stanovnika i nalazi se jugozapadno od Pescare. Okružen planinama nalazi se u dolini gornje rijeke Pescare. Sulmone je grad i općina provincije L’Aquila u Abruzzu, željezničko čvorište i trgovačko središte za poljoprivredne proizvode, upoznaje nas slavljenik Lilo.
Osim što je poznata po proizvodima od kovanog željeza Sulmona je dom talijanske slastičarnice poznate kao konfeti.
- To su mendule-bademi obloženi šećerom i tradicionalno se daju prijateljima i rodbini na vjenčanjima i drugim posebnim prilikama, govori slavljenik Lilo koji je sa svojom suprugom Tinom i sinom Panfilom svake godine u Crnom, u kući koju su kupili.
- U Sulmoni imamo obiteljsku kuću u samom centru, reći će hrvatski zet Guerino.
Pričom od koljena na koljeno zna se kako su se prije 50 godina na vjenčanju slavljenika, Tine i Guerina u Crnome po prvi put uopće dijelili konfeti.
- Bio je to nikad dotad viđeno, kako bi se danas reklo, spektakularno, kazala je rođakinja Anita Grgurović, koja je na obnovi vjenčanih zavjeta u crkvi sv. Nikole čitala poslanicu.
Priča o 50 godina bračnog života supružnika D’Angelo samo je jedan mali dokaz ljubavi da je sve moguće kada se iskreno voli. Zadarski list im od srca želi svu sreću svijeta, neka ova ljubav zauvijek potraje. Sretno mladenci, vidimo se za 10 godina na dijamantnom piru.
Zadarski portali Vijesti iz Zadra