Jedini objekt u Zadru koji funkcionira isključivo kao noćni klub ovoga vikenda otvara svoja vrata.
Nakon dva mjeseca karantene, jedva smo dočekali normalizaciju života, a povoljna epidemiološka situacija sada nam dozvoljava da se regeneriramo uz izlaske koji završavaju s prvim tragovima zore.
– Otvaramo u petak. Promjene nisu velike, nastavljamo u istom ritmu osim što smo sam klub podigli na znatno veći novi, od još boljeg lighta, sounda, screen ekrana… ‘Refrešali’ smo se i podigli za dvije stepenice više, kažu nam iz Podrooma u kojem su s uređenjem započeli u danima jeseni, nesvjesni da će se život cijeloj zajednici okrenuti naglavce. Investicije u vremenu korona krize mnoge su poduzetnike bacile na koljena. Ulaganje bez mogućnosti tekuće zarade, neke je zauvijek koštala biznisa. Na sreću, Podroomu se nije dogodilo isto.
– Krenuli smo u radove u 11. mjesecu. Planirali smo zatvoriti klub na kakva dva tjedna, ali onda se dogodio koronavirus. Prihvatili smo tu sreću u nesreći i eto, uzeli si puno više kvalitetnog vremena za renovaciju.
Iako je kočnica puštena, iz Zavoda za javno zdravstvo opetovano ponavljaju kako se i dalje moramo pridržavati mjera distance. u svojoj preporuci za klubove, između ostalog, naveli su kako bi u izlaske bilo dobro ići s maskom, makar i platnenom. Hoće li se ona uklopiti u outfit partijanera?
– Bojim se da od toga neće biti ništa, ali sve ipak ovisi o samim ljudima. Proteklog vikenda sam izašao i promatrao situaciju po zadru. Ljudi su vani u gomilama, preporuke poput nošenja maski i slično nisu zaživjele, kaže menađer Hrvoje.
Iako je računica po kojoj funkcioniraju noćni klubovi jednostavna za razumjeti, što veći broj posjetitelja, veće su i potrošnja i zarada, Podroom ipak planira odgovorno poslovanje.
– Mi idemo na manji koncept. Prije je Podroom mogao primiti i 500 osoba, sada ćemo ići na to da nam budu popunjeni stolovi i separei, što je otprilike 200 ljudi. S koncertima nastavljamo po dogovorenom rasporedu. Ako sve bude u redu, prvi će pjevač na binu statu tamo u rujnu, zadovoljno najavljuje.
Najinteresantnija stavka iz preporuka Zavoda koja je izazvala salve smijeha kod čitatelja, ona je prema kojoj se noćnim klubovima brani plesni podij.
Poanta izlaska je ples, radnja koja nas opušta, zabavlja, koja nastaje iz strasti i teško ju je ukalupiti u zakonske okvire.
– Moj komentar na to je pitanje što je zapravo danas plesni podij? Nisu to vremena nekadašnjeg Foruma i sličnih klubova koju su imali baš istaknut podij. Ljudi danas stoje oko stolova, đuskaju, zabavljaju se…, zaključuje Hrvoje.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 5. svibnja 2020. godine Općoj bolnici Zadar izdalo dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti u području biomedicine i zdravstva. Time je zadarska bolnica nakon trinaest godina dobila Znanstvenu jedinicu, koja je inače osnovana 1977. godine. Kako je uz dr. Željka Čulinu, ravnatelja zadarske bolnice, za to zaslužan i redoviti profesor otorinolaringologije prof.dr.sc. Neven Skitarelić, koji je s doc.prim.dr.sc. Natašom Skitarelić i doc.dr.sc. Ivanom Bačićem izradio »Strateški program znanstvenih istraživanja u Znanstvenoj jedinici Opće bolnice Zadar u razdoblju od 2019.-2024.god.«, te prikupio potrebnu dokumentaciju za pokretanje postupka i ishodovanja dopusnice, s njim smo razgovarali o mogućnostima koje otvara Znanstvena jedinica kojoj je on koordinator.
S ovom dopusnicom OB Zadar je uz Sveučilište u Zadru postala druga ustanova na području Zadarske županije koja je ovlaštena za provođenje znanstvenih istraživanja iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, čime je omogućen daljnji razvoj znanosti u bolnici, ali i unaprjeđenje kvalitete zdravstvenog rada na korist krajnjim korisnicima zdravstvene usluge.
Opća bolnica Zadar je po Statutu zdravstvena i znanstveno-istraživačka ustanova, ali i ustanova u kojoj se provodi i nastavna djelatnost. Znanstvena jedinica brine o organizaciji i razvoju znanstvenih istraživanja, ali i o organizaciji nastavne djelatnosti.
Istraživanja u području biomedicine i zdravstva provode se više desetljeća u OB Zadar, no namjera nam je proširiti broj znanstvenih istraživanja tijekom narednog razdoblja. Trenutno su u tijeku ili se pripremaju za prijavu 17 stručnih i znanstvenih projekata, te desetak kliničkih kolaborativnih farmakoloških ispitivanja. Uglavnom se radi o temama u području biomedicine i zdravstva, koje obuhvaćaju polje kliničke medicinske znanosti, polje javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, te farmakologije. Naravno, za sva navedena istraživanja potrebna su sredstva do kojih se danas teško dolazi. Osnutkom Znanstvene jedinice dobiva se zakonski okvir za apliciranje na različite natječaje kojima se mogu dobiti znatna sredstva za istraživanje, prvenstveno iz Ministarstva znanosti RH, Zaklade za znanost RH, ali i iz niza strukturnih fondova EU pripremljenih za tu svrhu. Mnogi od tih fondova do sada su nam bili nedostupni, upravo zbog nedostatka Znanstvene jedinice. Na neki način, osnutkom Znanstvene jedinice dobili smo licencu da imamo organizirani i prepoznati znanstveno-istraživački i nastavni rad u OB Zadar te time i mogućnost apliciranja na sredstva brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih programa i fondova, koja nisu zanemariva.
Što se tiče znanstvenih kadrova bolnica raspolaže s 23 znanstvenika u različitim znanstvenim zvanjima od magistara znanosti do znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Od 23 znanstvenika, 12 ih je izabrano u znanstveno-nastavna zvanja, od docenta do redovitog profesora u trajnom zvanju, a svih 12 su uključeni u nastavu na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Neki od njih sudjeluju i u nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Dobivanjem dopusnice za Znanstvenu jedinicu otvara se put i mogućnost mobilnosti zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, u smislu znanstvenog i stručnog usavršavanja i izvan granica RH.
Uz znanstveni rad, Bolnica je desetljećima ustanova u kojoj se odvija praktična edukacija srednjeg medicinskog kadra, ali i edukacija liječnika opće medicine iz različitih kliničkih medicinskih vještina, te dio edukacije specijalizanata OB Zadar iz različitih kliničkih specijalizacija. Posljednjih nešto više od deset godina, OB Zadar je i nastavna baza za studente Sveučilišnog preddiplomskog i Sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva Sveučilišta u Zadru. Uz to, nekoliko zadnjih godina, Bolnica je nastavna baza za edukaciju studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a uskoro bi trebala biti i nastavna baza studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Osim znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti, uz Znanstvenu jedinicu povezana je i publicistička djelatnost bolnice. To se prvenstveno odnosi na izdavanje stručno-znanstvenog medicinskog časopisa Medica Jadertina, koji neprekinuto izlazi od 1969. godine. Časopis izlazi u dva dvobroja ili četiri pojedinačna broja godišnje i citiran je u bazi Scopus, koja je i najveća svjetska baza znanstvenih časopisa. Zadnjih trinaest godina časopis je isključivo financiran sredstvima OB Zadar, a sada osnutkom Znanstvene jedinice, sredstva za publiciranje časopisa će se dobivati i od Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. U sklopu Znanstvene jedinice je i Stručna knjižnica bolnice koja ima fond od 5575 svezaka knjiga, te 351 naslov stručno-znanstvenih časopisa. Stručna knjižnica je informatizirana i sva njena građa pretraživa je u elektronskom knjižničnom katalogu. Fond knjižnice sadrži građu iz područja biomedicine i zdravstva, te srodnih područja, a njime se koriste uz zdravstveno osoblje i studenti Preddiplomskog i Diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva Sveučilišta u Zadru.
Tijekom mandata sadašnjeg ravnatelja dr. Željka Čuline, Opća bolnica Zadar je bila izrazito aktivna u apliciranju na natječaje za sredstva EU fondova. Stoga su dobivena sredstva iz EU ulagana u infrastrukturu bolnice. Zadnji, od niza takvih velikih projekata financiranih iz sredstava EU, je projekt »Izgradnje i opremanja dnevnih bolnica Odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju te adaptacije i opremanja dnevne bolnice Službe za kirurgiju«, vrijedan 50 milijuna kuna. Ovaj projekt izravno utječe na povećanje kvalitete zdravstvene skrbi i kvalitete života građana Zadra, Zadarske županije, ali i šire društvene zajednice. Nažalost, zbog nepostojanja Znanstvene jedinice, bilo je otežano ili u cijelosti onemogućeno apliciranje na fondove za nabavu izuzetno sofisticirane i skupe opreme, poput robotskog operativnog sustava i sličnih sofisticiranih tehnologija. Stoga je osnivanje Znanstvene jedinice bilo neophodno da bi se pristupilo takvoj vrsti fondova.
Provođenje različitih kliničkih i farmakoloških istraživanja, prvenstveno će koristiti našim korisnicima zdravstvene zaštite. Naime, sudjelovanje u takvim istraživanjima omogućuje korištenje novih tehnologija, ali i novih oblika liječenja, uključujući i nove vrste lijekova koji za sada još nisu u upotrebi u našoj zemlji. Osim što će Znanstvena jedinica omogućiti bolju organizaciju znanstvenog rada i pristup brojnim fondovima i financijskim institucijama koje se bave financiranjem znanstvenih istraživanja, ona će omogućiti i daljnju znanstvenu edukaciju novih kadrova u zdravstvu i znanosti. To se prvenstveno odnosi na zdravstveno osoblje, liječnike i medicinske sestre, kadar za kojim je izuzetna potražnja u RH, ali i u svijetu. Za relativno siromašno zdravstvo poput hrvatskog i relativno malu bolnicu poput zadarske, stalna je opasnost od mogućeg manjka kadrova. Tome prvenstveno pridonosi povećanje interesa zdravstvenih radnika za odlazak na rad u inozemstvo, ali i za odlazak na rad u veće medicinske centre unutar RH. Upravo zbog toga je važno mladim liječnicima omogućiti kvalitetnu edukaciju, te odgovarajuću opremu za rad. Uz to osnivanjem Znanstvene jedinice omogućeno im je znanstveno napredovanje radom na različitim projektima, ali uz to, omogućen im je i znanstveno - nastavni rad na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, suradnoj ustanovi Opće bolnice Zadar.
Znanstvena jedinica kao dio Opće bolnice Zadar obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost u području biomedicine i zdravstva, obuhvaća sljedeća znanstvena istraživanja: temeljna medicinska istraživanja, klinička istraživanja, farmakološka istraživanja, istraživanja iz znanstvenog polja javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, te različita razvojna istraživanja. Kao što je već spomenuto u tijeku su ili se pripremaju za prijavu 17 stručnih i znanstvenih projekata, te desetak kliničkih kolaborativnih farmakoloških ispitivanja. Za očekivati je da će taj broj istraživanja u budućnosti rasti, s obzirom na to da je dobivanjem Znanstvene jedinice u bolnici omogućen pristup fondovima sa znatnim sredstvima, kojima zbog nepostojanja Znanstvene jedinice do sada bolnica nije imala pristup.
Zahvaljujući višegodišnjem pozitivnom poslovanju Bolnice i zalaganju uprave, Bolnica je dobro opremljena, kvalitetnom opremom. Nedavno je otvorena i Poliklinika koja je nakon više desetljeća izgradnje, konačno završena. Sada se izgradnjom Odjela za onkologiju konačno nastoji riješiti desetljećima gorući problem zadarskog zdravstva. Naime, bez Odjela onkologije, dosadašnje liječenje većine onkoloških bolesnika nije bilo moguće u cijelosti završiti u Zadru. Vrlo često je bolesnik nakon uspješne operacije u našoj bolnici, morao ići na daljnje onkološko liječenje zračenjem, u neki od većih centara poput Zagreba, Rijeke ili Splita. Stoga će se završetkom izgradnje ovoga odjela i njegovim opremanjem, znatno podići kvaliteta zdravstvene zaštite u našoj županiji, pa i šire, na području Dalmacije i Like. Uz to, otvorit će se mogućnosti za dodatno zapošljavanje zdravstvenih kadrova. Uz Odjel onkologije u zgradi koja je sada u izgradnji, smjestit će se Odjel infektologije i Odjel pulmologije, čime će se osloboditi prostori zgrade Pedijatrije, koja će u cijelosti biti korištena za zaštitu zdravlja djece.
Postoji mogućnost zapošljavanja određenog broja zdravstvenih radnika i na eventualne veće znanstvene projekte, koje će u budućnosti, nadamo se, dobiti naša Opća bolnica. Bolje ulaganje u znanost šire društvene zajednice, omogućilo bi sigurno i veću mogućnost zapošljavanja mladih. Uz to, treba imati u vidu da ulaganje u znanost traži velika sredstva, ali se ta sredstva, vrlo brzo vraćaju ulagaču, a ostvareni rezultati dobiveni istraživanjima, podižu kvalitetu zdravstvene zaštite cijeloga društva. Stoga se u brojnim razvijenim zemljama, ulaganje u znanost pokazalo najisplativije. Taj trend je prepoznat i u našoj zemlji, pa je za očekivati da će se tijekom vremena znatnije povećati sredstva uložena u zdravstvo i znanost.
Dok je povijest grada Zadra javnosti relativno dobro poznata, povijest razvoja zdravstvene zaštite u Zadru malo je poznata. U Zadru je otvoren prvi hospital i datira od davne 559. god. Taj hospital je ujedno bio i prvi hospital na području današnje Republike Hrvatske. Po našim istraživanjima, Zadar je imao i prvu karantenu u srednjem vijeku, čak prije Venecije i Dubrovnika. O bolničkoj djelatnosti u gradu Zadru postoje podaci već iz XVI. stoljeća. Prva civilna bolnica osnovana je 1804. god., a za vrijeme francuske vladavine 1806. god. otvorena je i Medicinsko-kirurška škola, koja je po tadašnjim standardima u cijelosti odgovarala medicinskom fakultetu. Medicinsko-kirurškoj školi bila je dodijeljena i prva liječnička diploma na ovim prostorima.
U toj bolnici 1847.god. izvršena je prva narkoza eterom u ovom dijelu Europe i to samo pet mjeseci nakon prve takve narkoze izvedene u Bostonu, u Sjedinjenim Američkim Državama. U Zadru je osnovano prvo društvo Crvenog križa u Hrvatskoj te jedna od prvih primaljskih škola u Hrvata.
- Opća bolnica Zadar, osnovana je 1887. god., kao Pokrajinska bolnica u Zadru na mjestu na kojemu se i danas nalazi. Tada je sagrađeno pet paviljona bolnice od kojih su neki i danas u upotrebi i služe svojoj prvobitnoj namjeni, liječenju oboljelih u gradu Zadru i njegovoj okolici. Ne treba zaboraviti da su tijekom razdoblja Domovinskog rata (1991.-1995.god.) djelatnici bolnice, odnosno djelatnici tadašnjeg Medicinskog centra Zadar, zbrinuli na tisuće ranjenih i bolesnih vojnika i civila sa zadarskog područja, ali i s područja Like i Šibensko - kninske županije. Brojni zdravstveni djelatnici bolnice bili su i u postrojbama HV-a. Djelovanjem neprijateljskog topništva tijekom Domovinskog rata, bolnica je u nekoliko navrata pogođena izravno topovskim projektilima.
Potkraj Domovinskog rata, preustrojem zdravstvenog sustava Republike Hrvatske 1994.god., Opća bolnica Zadar postaje zdravstvena ustanova čiji je osnivač Zadarska županija. U Općoj bolnici Zadar zaposleno je više od 1200 djelatnika, od čega je oko 80% zdravstvenih radnika, a četvrtinu svih zdravstvenih djelatnika čine liječnici. Prema registru Trgovačkog suda u Zadru, Opća bolnica Zadar registrirana je za obavljanje: bolničke i specijalističko - konzilijarne, te znanstveno - istraživačke i nastavne djelatnosti.
U Hrvatskoj je bez posla u prva dva i pol mjeseca koronakrize ostalo gotovo 50.000 ljudi. Tragična je to bilanca dosadašnjeg udara pandemije koronavirusa na hrvatsko tržište rada čije razmjere otkrivaju novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Podaci HZZ-a pokazuju da se od 16. ožujka do 2. lipnja na burzu rada prijavilo 49.936 novonezaposlenih, od čega je njih 43.885 došlo iz, kako se to službeno kaže, radnog odnosa ili je, pojednostavljeno rečeno, dobilo otkaz.
Najviše novonezaposlenih, otkrivaju podaci HZZ-a, došlo je iz sektora turizma i ugostiteljstva, ali i trgovine, prerađivačke industrije i ostalih uslužnih djelatnosti, u koje ulaze i pružatelji osobnih usluga poput frizera, kozmetičara i pedikera. Dio ljudi bez posla je ostao i u prerađivačkoj industriji.
“Većina novonezaposlenih dolazi iz mikro i malih tvrtki, od kojih su mnoge u vrijeme karantene bile zatvorene. Izostalo je i sezonsko zapošljavanje. U velikim poduzećima, s druge strane, nije bilo značajnijih otpuštanja radnika”, ocjenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.
Povjerenik zadarske organizacije SDP-a, Nikša Vukas, glavni tajnik stranke, u ponedjeljak navečer održao je sjednicu Gradskog odbora stranke. Lokalno članstvo već mjesecima iščekuje njegov dolazak, s obzirom da je glavna tema sjednice trebala biti izbor novog rukovodstva GO-a. Naime, Odbor je raspušten još u rujnu prošle godine kada im je Središnjica u Zadar poslala povjerenika koji je do izborne skupštine trebao voditi zadarsku organizaciju.
No, niti osam mjeseci od raspuštanja Odbora, članstvo neće dobiti predsjednika ili predsjednicu jer će Odbor voditi - povjerenik. To je vijest koju im je Vukas donio ovoga ponedjeljka, obrazlažući i zašto je to tako. U Gradskom odboru, naime, saznajemo da će se izbori za novo rukovodstvo održati tek nakon parlamentarnih izbora u srpnju, ali i da se članovi nisu bunili protiv ove odluke.
Na sjednici je ujedno formiran i izborni stožer Gradskog odbora u koji ulazi svi SDP-ovi gradski vijećnici te predsjednici stranačkih foruma. Gradski vijećnik Daniel Radeta nakon sjednice ističe kako su zadovoljni zaključcima te da će u izbore za Sabor, iako nemaju novo rukovodstvo, ući potpuno spremni.
- Na sjednici smo dogovorili neke tehničke stvari za parlamentarne izbore. Što se tiče izbora za Gradsku organizaciju, bit će održani odmah nakon parlamentarnih izbora, ali o datumu izborne skupštine na sjednici nismo govorili. Imamo koordinatora za našu jedinicu, Franka Vidovića, a osnovali smo i izborni stožer Gradskog odbora kojeg, osim mene, čine Erol Gaši, Danijela Vukoša, Jelena Jelavić, Ivan Matešić, Irena Dragić, Jure Zubčić te troje predsjednika naših foruma. To su Helena Mikulandra ispred Foruma mladih, Ivan Zekanović u ime Foruma seniora te Vedrana Mišković u ime Foruma žena, kaže Radeta.
Gradski vijećnik napominje kako prilikom sastava izbornog stožera i koordinatora jedinice nije bilo nimalo negodovanja, naprotiv:
- To je ono što nam je trebalo kako bismo tehnički mogli ući u ove izbore i napraviti najviše što možemo, zaključuje Radeta.
Naime, Šibenčanin Franko Vidović dosad je bio redovit kandidat na listi za IX. izbornu jedinicu, s obzirom da je jedan od najjačih SDP-ovaca u Dalmaciji. Šef stranke, Davor Bernardić, imenovao ga je za koordinatora ove jedinice, a županijski SDP čak ga predložio i kao kandidata za Sabor.
Osim njega, za saborski mandat borit će se predsjednica Županijskog odbora Renata Sabljar-Dračevac, Toni Herenda i Radoslava Gregov. No, zadarski prijedlozi tek moraju proći verifikaciju Središnjice kada će se znati tko će se zapravo boriti za glasove birača IX. jedinice.
Iako je sjednica u ponedjeljak prošla bez prigovora, kandidatura Šibenčanina Vidovića i izostanak dugogodišnje zastupnice Sabine Glasovac s liste županijskih prijedloga ipak nije naišla na sveopće odobravanje članstva, o čemu svjedoči i objava njihova člana, Jure Zubčića, koji na Facebooku poručuje kako ne želi šutjeti zbog dobrobiti stranke.
- Nažalost, pokazalo se da ništa od te dobrobiti nismo dobili. Vidi se to i danas s prijedlozima zadarske ŽO SDP-a koji je predložio Franka Vidovića iz Šibenika, ali ne i Sabinu Glasovac. Pored jedne od najaktivnijih zastupnica i pored dokazanih i sposobnih ljudi vi dozvoljavate da Županijska organizacija predloži osobu koja drži kvorum HDZ-u i zašto ne Šibenčanina. Pa se zapitajte zašto je Zadar utvrda HDZ-a. Pričati o tome zašto moj prijedlog za gradskog vijećnika Erola Gašija nije prošao nema smisla. Dovoljno je napisati da nije prošao. Točka. Županijski SDP danas. Šutjeti za dobrobit stranke? Opet? Ovaj put za dobrobit stranke treba govoriti. Jasno i glasno. Točka. Kad su prijedlozi moje stranke protivni interesima mog grada, moja obveza je da govorim, poručio je Zubčić.
Većina restriktivnih mjera u Hrvatskoj je ukinuta ili ublažena i čini se da se život u Hrvatskoj vraća u normalu, ipak znanstvenici i liječnici upozoravaju da je izgledno da će doći do drugog vala i da moramo biti spremni na to da se restriktivne mjere ponovno uvedu.
Prema istraživanju agencije Valicon, 59% građana Hrvatske vjeruje da će doći do drugog vala, ali i da gotovo polovina njih očekuje manje restriktivne mjere zaštite.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi ovaj koronavirus mogao postati još jedan endemski virus, koji se sezonski pojavljuje i možda nikada ne nestane.
Među većinom Hrvata prevladava jednak stav, pa tako 59% smatra da će doći do drugog vala – 48% da će vjerojatno doći, dok je 11% sigurno u svom mišljenju, a značajno više su to žene, prenosi RTL.
Da vjerojatno neće doći do drugog vala pandemije u Hrvatskoj smatra 19% građana, dok je samo njih 3% sigurno u uvjerenju da neće doći do drugog vala. Regionalno gledano u Istri i Primorju, gdje nije bilo mnogo slučajeva zaraze, ljudi u većoj mjeri smatraju da vjerojatno neće doći do drugog vala epidemije.
Velik je udio onih koji nisu mogli procijeniti vjerojatnost drugog vala, što i nije začuđujuće ako uzmemo u obzir koliko oprečnih i zbunjujućih savjeta i uputa su slušali posljednjih mjeseci od strane stručnog stožera i vladajućih, i s obzirom na infodemiju vezanu uz koronavirus koja vlada na društvenim mrežama i u kojoj je nije najjednostavnije razabrati koje informacije su točne.
»Zadnji ribar s Drvenika već je veza brod za kraj...«, kaže ona legendarna Cocina... I »Kraljica mora«, školski brod poznate zadarske Pomorske škole, već je danima vezan uz rivu preko puta Lučke kapetnije, no srećom, neće još dugo ostati na vezu jer će budući zadarski pomorci - učenici nautičkog i brodostrojarskog usmjerenja uskoro krenuti na svoju obaveznu plovidbenu praksu. Ovoga puta u nekoj novoj stvarnosti, ali bitno je da se praksa odradi.
- Trenutačno je brod dva tjedna na raspolaganju zadarskom Sveučilištu, a onda na red dolazimo, mi. Naime, naše resorno Ministarstvo dalo je »zeleno svjetlo« odnosno, odobrenje da učenici mogu na praksu, ali je ipak, ostavilo svakoj školi na odluku. Mi smo odlučili s obzirom na to da je na našem području situacija s pandemijom koronavirusa srećom, povoljna, da učenici počnu s plovidbenom praksom u ponedjeljak 15. lipnja. Dakle, u ponedjeljak će se ukrcati prva skupina od 20-ak učenika zajedno sa svojim profesorima - mentorima na »Kraljicu mora«, a plovidba traje po tjedan dana, rekao je dugogodišnji ravnatelj zadarske Pomorske škole Svetko Perković.
Učenici će se tako izmjenivati na praksi četiri tjedna i ploviti zadarskim i šibenskim akvatorijem, a njihov jedini dom bit će brod i more što i jest njihov životni put i poziv kojeg su odabrali.
- I dalje ćemo se naravno, držati propisanih mjera Zavoda za javno zdravstvo i Stožera. Učenici će mjeriti temperaturu svakoga dana i još će više paziti i na osobnu higijenu i na održavanje broda što čišćim. Češće će i dezinficirati. Ali, vjerujem da će sve biti u redu i da će se plovidbena praksa i ove godine odraditi uspješno kao i do sada iako, zbog nepredvidivih okolnosti kasnije nego inače, zaključio je ravnatelj Svetko Perković.
Inače, s učenicima na plovidbenu praksu »Kraljica mora »zaplovila je prvi put u listopadu 2011. godine i prvi je školski brod koji je izgrađen za potrebe učenika i studenata pomorstva. Njegova cijena bila je oko 30 milijuna kuna.
Zbog izgradnje dvojne stambeno-poslovne zgrade s podzemnom garažom investitora Rivijere Dubrovnik d.o.o. iz Sesveta stanari Solinske ulice ovih dana često gostuju u medijima, a osim vibracija, oštećenja kolnika, kuća i kamenja koje uokolo leti, brine ih, kažu, i što bi mogli ostati bez pristupa domo...
Airtractor protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojarne u Zemuniku upućen je u srijedu u akciju gašenja požara na lokaciji Milna-Rt Ražanj na otoku Braču. To je četvrti dan kako su zračne snage angažirane na tom požarištu, a kroz dosadašnje djelovanje ostvareno je oko 26 sati nal...
Nakon popuštanja mjera pandemije koronavirusa, zbrojeni su i prvi financijski gubici kojih nije pošteđena ni zadarska Liburnija.
Kako objašnjava direktor Liburnije, Edvin Šimunov, oporavak je vrlo usporen, jer čim nema učenika, nema ni ispunjenih autobusa, osjeti se pad prihoda od čak preko 60 posto, a što je, ističe Šimunov, jako puno.
- Prilagođavali smo se situaciji, pa smo išli na kompromise što se tiče redova vožnje. Uzeli smo u obzir i one ljude koji nemaju drugu mogućnost prijevoza osim autobusom, te smo i za njih osigurali dovoljan broj vožnji, ali su se prihodi uz sve racionalne mjere koje smo poduzeli, ne samo prepolovili, nego i više od toga, ističe Šimunov.
Radi usporedbe, direktor Liburnije je dao presjek po kojem se može usporediti pad prihoda u odnosu na prošlu godinu. Tako je iznos od prodanih karata prošle godine za međumjesni i međugradski prijevoz u razdoblju od 1. do 31. svibnja bio milijun i 411 tisuća kuna, dok je ove godine u istom tom razdoblju pao na 250 tisuća i 963 kune.
Kako dalje navodi Šimunov, za prigradski prijevoz od 1. do 20. svibnja prošle godine zarada na prodanim kartama je bila 2 milijuna i 270 tisuća kuna, dok je u istom razdoblju ove godine zarada pala na svega 192 tisuće kuna.
Međutim, Šimunov je i u ovoj nezavidnoj situaciji optimističan i smatra kako je najteže razdoblje iza njih, te ističe kako su u tvrtki znali što ih čeka po pitanju prihoda čim su mjere protiv pandemije koronavirusa stupile na snagu.
- Za sada smo u nekom stanju mirovanja, te smo srezali sve troškove koji nisu najnužniji, te smo ukinuli linije koje nisu nužne, poručio je direktor Liburnije, ističući kako su im najveći trošak linije zbog potrošnje goriva, radnih sati i broja vozača.
Kako bi se što više uštedjelo i kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, autobusne se linije kako objašnjava Šimunov, nisu vratile u potpunosti, ali se ovisno o situaciji s terena i informacijama koje dobiju od jedinica lokalne samouprave, autobusne linije ipak prilagođavaju i postupno uvode.
- Na otocima pratimo linije trajekata i postupno se vraćamo na red vožnje kakav je bio prije, ali do toga još nismo u potpunosti došli, objasnio je Šimunov, dodajući kako su linije i za međugradski prijevoz smanjene, ali se zadnjih dana u svibnju počeo povećavati broj putnika.
- Iako situacija u Liburniji zbog velikog pada broja putnika financijski nije dobra, ipak neće biti otkaza, kako je potvrdio Šimunov. Međutim, kako je dalje objasnio direktor Liburnije, u ovoj situaciji jedino nisu mogli produžiti ugovore na određeno vozačima koji su bili zaposleni radi povećanog opsega posla.
- Ukidanja radnih mjesta, niti otkaza vozačima koji su u stalnom radnom odnosu neće biti, potvrdio je direktor Liburnije, dodajući kako je za sada izostalo jedino produživanje ugovora na određeno, vozačima koji su bili primljeni zbog povećanog obima posla, a kojeg zbog ovih okolnosti za sada nema, te su ti vozači za sada na godišnjem odmoru, nakon čega će, ako bude sve u redu, na jesen opet biti vraćeni na posao, rekao je Šimunov.
Rivijera Sv. Filip i Jakov protekle godine imala je preko 60.000 dolazaka gostiju koji su ostvarili preko 500.000 noćenja.
- Ova sezona je trebala biti još jedna u nizu rekordnih, no zbog koronavirusa s dozom opreza i iščekivanja gledamo na glavnu turističku sezonu u srpnju i kolovozu te na postsezonu u rujnu i listopadu, kazala je Ana Barbaroša, stručni suradnik za marketing Turističke zajednice Općine Sv. Filip i Jakov.
Statistički podaci iz eVisitora koji se odnose na broj dolazaka gostiju u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2020. s obzirom na isto razdoblje protekle godine su četiri puta manji, noćenja čak pet puta manji.
Tri naselja u priobalju (Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj) i tri naselja u zaobalju (Raštane Donje, Raštane Gornje, Sikovo) u prvih pet mjeseci ove godine ostvarili su 1.002 dolaska, domaći gosti 474, a strani 528 dolaska. Ukupno su ostvarili 8.534 noćenja, od toga domaći i 1.294, a strani 2.967 noćenja.
Protekle godine u istom razdoblju bilo je 3.967 dolazaka, domaćih 1.294 i stranih 2.673. Noćenja je bilo ukupno 20.311. Domaći su ostvarili 6.723, a strani 13.588 noćenja.
- U ovo vrijeme protekle godine strahovalo se od nedostatka radne snage, povećavale su se plaće u turizmu i ugostiteljstvu, dok trenutačno ugostitelji, iznajmljivači, hotelijeri i svi ostali u lancu turističkog i ugostiteljskog sektora s dozom opreza i strepnje gledaju na situaciju koja je nastala u svezi pandemije koronavirusa, rekla je Barbaroša.
Strani gosti koji dolaze u ovu izuzetnu poželjnu destinaciju najčešće traže mir i distancu od ljudi, tako da se turistički djelatnici nadaju solidnoj popunjenosti u srcu turističke sezone.
- Rezervacije za srpanj i kolovoz se ne otkazuju a svakodnevno ima sve više upita o uvjetima boravka u situaciji koronavirusa. Pitanje je zapravo koliki će postotak ljudi uopće moći priuštiti ljetovanje, naročito oni koji su morali biti na »prisilnom« godišnjem odmoru, napominje Barbaroša.
Masovno snižavanje cijena smještaja nije se dogodilo, uglavnom su na razini prošlogodišnjih ili ponegdje tek neznatno niže.
- Pandemija koronavirusa gotovo je sasvim popustila i donijela određen optimizam u ovogodišnju turističku sezonu. Ionako se sve značajnije dijelom odvija u posljednji tren, sve upućuje na to kako ćemo ipak imati sezonu. Doduše kratku, ali slatku, s puno će optimizma Barbaroša.
Svih proteklih godina gosti su osim kupanja u čistom moru ili u kućama za odmor s bazenom uživali i u sadržajno bogatom ljetu.
- Protekle godine od 29. lipnja i crkveno-pučke fešte u Sv. Petru do 31. kolovoza, kad je ispred crkve Gospe od Karmela održan spektakularni klapski koncert Turnju na dar, vjerovali ili ne, održano je preko 50 raznoraznih događanja, točnije 53. U rujnu su još četiri manifestacije, ukupno 57, podsjeća Barbaroša.
Međutim, kaže ona, zbog ove izvanredne situacije ljetnih manifestacija će biti znatno manje.
- Manifestacije će se organizirati u hodu. Ako ostanemo »corona free« destinacija i još se popuste mjere zaštite od virusa COVID-19, više ćemo imati i gostiju i ljetnih događanja. A što drugo više i poželjeti, zaključila je Ana Barbaroša.
Zadarski portali Vijesti iz Zadra