U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru, u subotu 28. rujna s početkom u 20 sati održat će se predstava “Stara škola kreka – Iz tame u svjetlo” zagrebačkog repera Marina Ivanovića Stoke.
Prodaja ulaznica započinje u ponedjeljak, 23. rujna u Hrvatskom Narodnom Kazalištu svakoga dana od 11 do 13 sati i od 18 do 20 sati.
Cijena ulaznice iznosi 50 kuna.
Ovo je priča o jednom pjevaču, koji je bio ovisan 18 godina o kokainu i koji se ohrabrio nakon brojnih pokušaja i padova, izrugivanja, nepovjerenja i razočarenja ponovno ustati i napokon ustrajati.
“To je predstava koja prikazuje najcrnije trenutke jednog narkomana, od koje će vam se smučiti i zavrtjeti u glavi, ali koja svjedoči da uvijek, ama baš uvijek, postoji izlaz.” – najavio je Marin Ivanović Stoka
Prodaja ulaznica po cijeni od 50 kuna započinje u ponedjeljak 23. rujna u HNK Zadar.
Službeni after party održat će se u Svarog bar-u uz koncert Nereda i Stoke.
U nedjelju, 15. rujna, u 02.00 sati u Ulici Put Petrića u Zadru, policijski službenici Postaje prometne policije Zadar zaustavili su 39-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim vozilom Volkswagen zadarskih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,73 promila, a što je najveća koncentracija alkohola tijekom vikenda.
Vozač je zadržan u prostorijama policije do otrježnjenje, nakon čega je uz prekršajnu prijavu priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru.
Proteklog vikenda ( 13.-15. rujna), policijski službenici Policijske uprave zadarske su tijekom provođenja akcije Vikend kontrolirali 531 vozila i vozača, a poduzeli su 272 represivnu mjeru.
Alkotestirano je 75 vozača, od kojih je njih 15 bilo pod utjecajem alkohola, 88 vozača je prekoračilo propisano ograničenje brzine, 16 vozača su koristila mobitel za vrijeme vožnje, 27 vozača je vozilo bez zaštitnog pojasa, 4 bez tehničkog pregleda i registracije.
Iz prometa je isključeno 19 vozača i 4 vozila.
U tom se vremenu dogodilo 22 prometne nesreće u kojima je 2 osobe zadobilo teške tjelesne ozljede, a 6 osoba lake tjelesne ozljede.
Policijski službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakinjom, koju se sumnjiči za kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.
Naime, 45-godišnjakinju se sumnjiči da je tijekom 2015. godine u svojstvu vlasnice i odgovorne osobe društva u namjeri pribavljanja znatne imovinske koristi za sebe u više navrata od drugog društva naručivala robu (fasadne sustave) u sveukupnom iznosu od preko 150.000,00 kuna, koju istom društvu nikada nije platila, iako je robu dalje prodala krajnjim kupcima.
Novac od tako prodane robe podizala s računa svog društva i trošila za osobne potrebe, na koji način je sebi pribavila imovinsku korist u navedenom iznosu te drugome društvu pričinila materijalnu štetu.
Protiv 45 godišnjakinje je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu radi zbog „Prijevare u gospodarskom poslovanju“.
U 93. zrakoplovnoj bazi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zemuniku danas je na poseban i svečan način obilježen završetak obuke novih pilota na helikopterima Kiowa Warrior.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević pilotima je uručio novi zaštitni znak - rubac/ kravatu nadahnutu odorom legendarne hrvatske lake konjice iz 16. stoljeća, a svečanost je prigodnim programom uveličala i Počasna satnija Kravat pukovnije koja baštini tu tradiciju.
- Čestitam. Nosite je s ponosom, govorio je ministar svakome pilotu ponaosob prilikom uručenja pilotskih rubac/ kravata, a od jučer i simbola izviđačko- borbenih pilota na Kiowama koji su im u svečanom ceremonijalu vezani oko vrata.
Svečano im vezali rupce
U obraćanju pilotima ministar Krstičević kazao je kako je ponosan na njih, ali i tehničare zbog njihovog velikog uspjeha jer su u kratkom vremenu uspjeli ovladati jednim od najmodernijih i najsloženijih borbenih sustava, te ga uveli u operativnu uporabu ističući da je to još jedna u nizu potvrda visoke profesionalnosti i posvećenosti naših pilota, zrakoplovnih tehničara i svih osoba uključenih u proces obuke na način kako i treba kada je u pitanju cijela pobjednička Hrvatska vojska.
- Ponosan sam na vas, pilote helikoptera Kiowa - zračne konjice Hrvatske vojske. Uz profesionalnost, posebno želim pohvaliti inicijativu naših pilota koji nastoje dati novu dimenziju čuvanju tradicije hrvatskih povijesnih postrojbi kada su odlučili kao dio svoje odore nositi ono po čemu su Hrvati prepoznatljivi u svijetu. Zahvaljujući njihovoj ideji danas su s nama kao posebni gosti pripadnici Počasne satnije Kravat pukovnije koja se brine o očuvanju hrvatske ovijesne tradicije i baštine, naglasio je ministar Krstičević dodajući kako su upravo oni nositelji spomena na hrvatsku laku konjicu koja je tijekom 30-godišnjeg rata u Europi vrlo brzo postala poznata po brzini, odvažnosti i spretnosti te svojom prisutnošću izazivala strah i trepet neprijateljima, a ogromno poštovanje kod prijatelja i saveznika.
Pitanje identiteta
Naglasio je i kako je upravo hrvatska laka konjica predstavljala nesavladivu prepreku za svakog protivnika ističući da upravo stoga pilotski rubac, kao dio odore pilota nakon završetka bojnih gađanja i obuke, ima poseban značaj i težinu.
- To je pitanje identiteta, ali i snažna poruka svima onima koji na bilo koji način žele sigurnosno naštetiti Republici Hrvatskoj. Uvjeren sam da će naši piloti s istim žarom nastaviti predano služiti domovini baš onako kako su to činili legendarni konjanici, a Vlada će im osigurati sve uvjete da to i mogu, poručio je ministar Krstičević, a načelnik stožera HRZ-a i zamjenik zapovjednika HRZ-a general Michael Križanec pilotima je na ovom velikom uspjehu čestitao u svoje i u ime zapovjednika HRZ-a.
Istaknuo je kako su vjera, profesionalnost i predanost doveli do toga da su se spojili sredstva, ljudi i obuka te stvorila nova sposobnost.
Opravdali povjerenje
- Za ovo je najzaslužniji zrakoplovno- tehnički kadar i zapovjednici u 93. zb, ali i djelatnici u GS OSRH i MORH-u koji su imali vjere u HRZ. Današnji dan je dokaz da smo to povjerenje opravdali, naglasio je general Križanec.
Zapovjednik Eskadrile helikoptera pukovnik Davor Gren posebno se zahvalio američkim instruktorima letenja na potpunom prijenosu taktika, tehnika i procedura, što je omogućilo pilotima i zrakoplovnim tehničarima ovladavanje jednim od najsloženijih i najsofisticiranijih oružanih sustava i izgradilo nove sposobnosti za Hrvatsku vojsku.
- Put Eskadrile u zadnje tri godine, otkako smo preuzeli helikoptere Kiowa Worrior, bio je sve samo ne lak. No uz ogroman trud i zalaganje njezinih pripadnika sve prepreke su uspješno savladane. Prije više od četiri godine general Križanec i brigadir Tretinjak usadili su sjeme ovog projekta i iskazali veliko povjerenje ovoj postrojbi. Nove sposobnosti koje smo dobili uvođenjem helikoptera Kiowa u operativnu uporabu tek trebaju zasjati punim sjajem na hrvatskom nebu, poručio je pukovnik Gren dodajućo kako je dodjela pilotskog rupca kruna završne obuke te potvrda da su njihov rad i zalaganje prepoznati.
U Počasnoj satniji Kravat pukovnije i dvije žene
Piloti Kiowa Warrior po uzoru na tradiciju konjičkih postrojbi kroz hrvatsku povijest i u suradnji s Počasnom satnijom Kravat pukovnije izabrali su dio odore hrvatske lake konjice poznat kao kravata za svoj simbol. Pilotski rubac uručuje se izvidničko- borbenim pilotima na helikopteru Kiowa Warrior nakon završetka bojnih gađanja i obuke, a kreacija i izvedba pilotskih rubaca/ kravata djelo je
umjetničke direktorice branda Croata Mihaele Grnović-Novaković sa suradnicima i zapovjednika Počasne satnije Kravat pukovnije Željka Matejčića. Upravo taj pilotski rubac poveznica je između Povijesne satnije Kravat pukovnije i današnje moderno opremljene zračne konjice Hrvatske vojske. Zanimljivo je spomenuti kako su u sastavu Počasne satnije Kravat pukovnije i dvije žene.
U suradnji svih navedenih izrađene su dvije verzije pilot rupca/ kravate - plava koja im je jučer svečano uručena i vezana oko vrata, te crvena, svečana varijanta budući da je, kako je istaknula Grnović-Novaković, upravo crvena boja zastupljena na svim važnim državnim simbolima.
Tijekom ova tri ljetna mjeseca na području "morskih" policijskih uprava možemo reći kako bilježimo pozitivne pokazatelje, odnosno broj prekršaja iz narušavanja javnog reda i mira je u smanjenju za 15 posto. Najviše su u padu prekršaji naročito drskog ponašanja na javnom mjestu, potom svađe, tučnjave i vika, a u porastu su prekršaji omalovažavanja i vrijeđanja policijskih službenika, istaknuo je Željko Prša, zamjenik glavnog ravnatelja policije na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u prostorijama PU zadarske u povodu zatvaranja Stožera za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone 2019.
Istaknuo je kako je sigurnost na visokoj razini te usporedno s državama u okruženju situacija je bitno bolja. Dodao je kako nije bilo niti jednog značajnijeg prekršaja koji bi doveo do pogoršanja stanja sigurnosti.
- Drago mi je da je Stožer za sigurnu turističku sezonu opravdao osnivanje i drugu godinu postojanja. Mislim da je ove godine Stožer pokazao ne samo opravdanost već smo kroz njegov rad i analize, koje će uslijediti nakon turističke sezone, vidjeti što od uočenih elemenata možemo unaprijediti. Kada govorimo o hrvatskom turizmu govorimo o zaista velikim brojkama s kojima se malo koja država nosi, a posebno kada ih usporedimo s njezinom veličinom. Ove godine imali smo oko 69 milijuna ljudi koji su prešli hrvatske granice, 21 milijun vozila, oko 17 milijuna turista i posjetitelja, a sezona još nije gotova. U usporedbi s primjerice Francuskom, koja je vodeća turistička zemlja svijeta i ima godišnje oko 90 milijuna turista, a što je 1,5 turista na jednog Francuza. U Hrvatskoj je taj omjer četiri do pet turista na jednog hrvatskog građanina, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova na konferenciji istaknuvši kolika je važnost koju Hrvatska ulaže u turizam, ali i popratne djelatnosti.
Uz njega su na konferenciji bili i Željko Prša, zamjenik glavnog ravnatelja policije, načelnici svih primorskih policijskih uprava, predstavnici vatrogasaca, civilne zaštite te ostalih službi zaslužnih za sigurnosti, kao i predstavnici Grada i Županije.
- Sigurnost je jedan od elemenata zbog kojih se ljudi najčešće odlučuju za pojedinu destinaciju. Nitko neće provesti godišnji odmor negdje gdje misli da neće biti siguran. Iza ovog posla stoji velik rad hrvatske policije te drugih službi koje su u stožeru svakodnevno 24 sata - analiziraju, usmjeravaju i usklađuju djelatnosti po policijskim upravama kako bi odgovorili svakoj sigurnosnoj zadaći. Ovi nas uspjesi naravno ne smiju uspavati, i neće, jer se ovaj posao radi analitički. Pretpostavljam da ćemo sljedeće godine produžiti i rad Stožera. Naime, on služi da se sve odluke donose tamo gdje se aktivnosti i događaju. Naime, ravnateljstvo policije, odnosno središnja razina djelovanja hrvatske policije, kroz tri ljetna mjeseca bila je u Zadru, predstavljena kroz jednog od zamjenika ravnatelja policije koji ovdje donose odluke. Dakle, ne zove se Zagreb za konkretne događaje već se to radi na licu mjesta. Zadar je odabran jer s jedne strane ima i Nacionalni pomorski centar, zemljopisnu poziciju te uzlaznu putanju kada govorimo o turizmu i drugim gospodarskim aktivnostima, rekao je Božinović iskoristivši priliku da čestita zbog nagrade za luku Gaženicu. Istaknuo je izvrsnu međuresornu suradnju unutar sustava domovinske sigurnosti.
Također pohvalio je suradnju stožera sa stranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima te kolegama iz inozemstva koji su donijeli i određene konkretne rezultate.
- Stožerom je i ove godine rukovodio netko od zamjenika ravnatelja policije te smatramo kako onaj tko rukovodi njime treba i biti u Stožeru i pratiti što se događa i operativno nalagati provođenje određenih zadaća. Stožer postoji da bude nadzorno usmjeravajuće i koordinirajuće tijelo, ali i kao poveznica s lokalnom upravom i i samoupravom te svim ostalim službama, rekao je Prša dodao je kako su ove godine policijskim upravama na moru poslali pomoć i to 236 policijska službenika te 55 vozila.
- U okviru projekta "Sigurna turistička sezona" ove godine sudjelovao je rekordan broj policijskih službenika - 95 iz 19 država, te 21 strane policijske organizacije. Po prvi put sudjelovali su i policijski službenici iz Koreje, naglasio je novosti Prša dodavši kako je tome tako jer je sve više turista dolazi s tih tržišta. Istaknuo je kako je ove godine bilo mnogo glazbenih festivala na kojima također nisu zabilježili sigurnosne incidente.
- Na festivalima bilježimo velik broj uspješnih kriminalističkih istraživanja vezanih za zlouporabu droge od čega bih istaknuo onu na Dimension festivalu u Puli kada je pet stranih državljana uhićeno i prepraćeno radi zlouporade sintetičkih droga u količini koja bi na crnom tržištu postigla vrijednost preko milijun kuna, istaknuo je Prša samo jednu od brojnih uspješnih akcija ovoga ljeta. Dodao je kako su od brojnih novčanih kazni ovo ljeto uprihodili više od 2 milijuna kuna.
U detaljnom izlaganju dotaknuo se i stanja sigurnosti u cestovnom prometu te je rekao kako ove godine bilježe pozitivne pokazatelje te smanjenje broja poginulih, teško i lakše ozlijeđenih. Dodaje kako je ove godine u srpnju u prometu poginulo 24 osobe, a u kolovozu 25, dok je prošle godine u srpnju bilo 32 i 44, što je smanjenje za 35 posto. Ove godine zabilježili su četiri nalijetanja plovila te tri sudara na moru.
- Naši službenici provodili su pojačane kontrole kretanja i boravka stranaca te su pratili i nezakonite migracije. Hrvatska se ovih godina bori s pojačanim pritiskom migranata na granicama s BiH te Srbijom, međutim, to nije imalo negativnih utjecaja na turističku sezonu, rekao je Prša dodavši kako bilježe porast kaznenih djela na štetu stranih državljana, ali teških krađa je manje za 17 posto.
Župan Božidar Longin istaknuo je kako je zadovoljan jer je ova sezona prošla bez većih incidenata i na što možemo biti ponosni.
- Mi kao lokalna samouprava želimo osigurati što kvalitetniji život, a sigurnost je jedan od preduvjeta. Sigurnost je postala naš brend, ona je ono čime se možemo ponositi, zaključio je Longin naglasivši kako jedan segment nagrade za najbolju luku na svijetu, a koju je dobila luka Gaženica, jest i sigurnost.
Nakon što je Otočni sabor - Udruga za razvitak hrvatskih otoka još početkom lipnja ove godine, uputila Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatskog sabora upozoravajući kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, nije u zakonskom roku donijelo niti jedan, jedini pravilnik za normalnu i cjelovitu primjenu Zakona o otocima koji je stupio na snagu još krajem prošle godine, ovih je dana napokon, stigao odgovor koji bi se mogao sažeti u par riječi - na tome se radi.
- Odgovor je došao i baš nismo zadovoljni jer se i dalje kasni s donošenjem pravilnika. Odgovor smo dobili od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kojeg je potpisao novi ministar. Ustvari, to je odgovor Vladi Republike Hrvatske i Saboru Republike Hrvatske jer su i oni, temeljem našeg pisma kojeg smo uputili i sami zatražili odgovor. U samom odgovoru stoji, koliko se do sad uložilo u otoke i objašnjava nove pojmove u Zakonu o otocima. Obrazloženje za nedonošenje pravilnika jest - da su u visokom stupnju izrade. Pitam se u kojem stupnju su otočani zbog nedonošenja pravilnika, tj. kršenja provedbe Zakona o otocima, ogorčen je Denis Barić prvi čovjek Otočnog sabora objašnjavajući kako je za primjenu Zakona o otocima u potpunosti bilo potrebno donijeti devet pravilnika i jednu odluku.
U odgovoru resornog Ministarstva se tako navodi kako su rokovi za podzakonske akte iz novog Zakona o otocima u pravnom smislu, instruktivni rokovi, no ukoliko rad na podzakonskim aktima zahtijeva ulaganje više napora i rada u postizanju kvalitetnih rješenja, oni se mogu i prolongirati, naročito što se time ne dovodi do štetnih zakonskih posljedica, a sve mjere iz Zakona i proračunske aktivnosti uredno se i dalje izvršavaju.
- Ističemo da je cilj izraditi kvalitetne, provodljive i učinkovite dokumente, stoga nije opravdana ni pozitivna kritika, jedino s naglaskom na formalno pridržavanje rokova. Do sada je donesena Odluka o broju otočnih koordinatora i obuhvatu otočnog područja za koje svaki otočni koordinator obavlja propisane poslove, čiji je rok za donošenje bio 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a stupila je na snagu 12. travnja ove godine te je objavljena u Narodnim novinama. Što se tiče ostalih podzakonskih akata donesen je Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode, Pravilnik o broju članova, načinu odabira i djelokrugu rada Otočnog vijeća, Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka te Pravilnik o visini i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz - stoji među ostalim u odgovoru Otočnom saboru.
Dalje se novodi kako su pravilnici o načinu provodenja mjera i aktivnosti Programa pod nazivom - Hrvatski otočni proizvod, potom o metodologiji i postupku izrade planova razvoja otoka te Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka - »u visokom stupnju izrade«.
U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Biograd na Moru, Aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi Pakoštane i Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Zadar u prostoru Općinske vijećnice u Pakoštanima održana je treća ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja.
Potaknuti apelom Odjela za transfuziju na akciju dobrovoljnog darivanja krvi, u Pakoštanima se odazvalo čak 14 vatrogasaca DVD Pakoštane-Vrgada-Vrana, predsjednika Ante Lokina i zapovjednika Mate Čudine.
- Svojom humanitarnom gestom naši vatrogasci pokazali su još jednom da heroji mogu biti u plamenu i izvan njega jer su svojim plemenitim činom darovanja krvi postali heroji za sve one kojima će spasiti život. Krv se ne može stvoriti umjetnim putem i nečiji lijek je u svima nama, kazala je Franka Troskot, ravnateljica biogradskog ogranka Crvenog križa.
Krv su već tradicionalno dali tri brata i sestra Rosan, dosad ukupno nevjerojatnih 148 doza krvi.
- Sestra Valerija je 19 puta dala krv, bat Branko 51 put, Ivica 28 puta i ja točno 50 puta, ponosno će Zvonko Rosan, vatrogasac.
Inače, akciji su pristupila ukupno 42 darivatelja, 16 žena i 26 muškaraca, prikupljeno je 30 doza krvi. Velikoj humanoj obitelji darivatelja krvi, u kojoj je 43-godišnji Neven Maksan dao već 65 doza krvi, priključilo se i troje novih darivatelja.
- Veliko ljudsko hvala svim darivateljima koji daju dio sebe za spas onih kojima je krv potrebna, kazao je Branko Juričin, vatrogasac i predsjednik DDK Pakoštane.
Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada, te će se u Zadarskoj županiji dodijeliti priznanja za davatelje krvi. Dva darivatelja dolaze iz Pakoštana, braća Branko i Zvonko Rosan.
Akciji su pristupili: Mara Zeyen, Nikolina Zeyen, Marina Mikas Bungur, Milena Vukoja, Margarita Vukoja, Martina Škiljić, Valerija Rosan, Marina Rosan, Anita Grabovčić, Božena Stojanov, Dragica Vujasin, Dijana Ležaić, Marina Šarin, Katarina Kukin, Anonija Potočki, Nikolina Šarić, Branko Rosan, Zvonko Rosan, Ivica Rosan, Marjan Andrić, Ivan Bačkov, Marko Bakija, Vice Bakija, Boris Bašić, Tomislav Bertolino, Mario Kurtov, Šime Kurtov, Živko Kurtov, Valter Lacman, Šime Lokin, Neven Maksan, Toni Maksan (Brukvin), Nikola Šarin, Frane Vučkov, Dragan Vukoja, Slavko Vukoja, Toni Vukoja, Luka Vulin, Ane Stojanov, Mate Čudina, Mirko Milat, Branko Juričin.
Nakon provedene akcije održao se tradicionalni domjenak zahvale.
Zadarski stolnotenisač i prošlogodišnji član Donata Daniel Mijatović osvojio je memorijalni turnir »Barba Tomo Amižić« koji je održan u dvorani Krešimira Ćosića. U vrlo jakoj konkurenciji seniora gdje jedino nisu nastupili reprezentativci koji su imali Europsko prvenstvo, Mijatović je odigrao odličan turnir. Imao je težak meč u četvrtfinalu protiv Marka Vidačeka (Dugo Selo), ali je prošao dalje i to nakon neizvjesne završnice petog seta. U polufinalu je s 3:1 bio bolji od Dominika Zeljka (Požega), da bi u finalu s 3:0 svladao Jakova Jakelića (Srdoči). Valja istaknuti da je broncu osvojio Ivan Zeljko, Zagrepčanin koji nastupa u redovima zadarskog Donata.
- Na turnir sam došao bez ikakvih očekivanja. Jedino što mi je bilo važno je zabaviti se i uživati u dobroj igri. Nisam se puno spremao niti trenirao, ali radio sam dosta na mentalnoj pripremi. To je urodilo plodom - rekao je Mijatović, koji je napomenuo da niti dvoboji u kvalifikacijskoj skupini nisu bili pretjerano lagani.
- Već u skupini sam imao dva solidna protivnika s kojima je trebalo odigrati maksimalno. U ta dva meča sam osjetio da će to biti moj dan.
I onda je stigla četvrtina finala.
- I krenuli su mi prvi veći problemi gdje sam spašavao dvije meč lopte protiv mog velikog rivala Marka Vidačeka iz Varaždina. Bio je to jako težak meč jer se međusobno jako dobro poznajemo i u našim dvobojima niti jedan igrač nema neku pretjerano veliku prednost.
Ipak, nakon spašene dvije meč lopte, Mijatović je slavio u izuzetno neizvjesnoj završnici petog seta i silovito odigrao polufinalni i finalni dvoboj.
- Pobjeda u tom susretu mi je dala dodatni vjetar u leđa i u iduća dva susreta sam ispustio samo jedan set, što je dodatni pokazatelj da mogu jako dobro igrati.
U polufinalu se Zadranin sastao protiv sa Zagrepčaninom Dominikom Zeljkom, još jednim poznatim hrvatskim stolnotenisačem.
- U polufinalu me dočekao dobro raspoloženi i meni uvijek neugodan protivnik s kojim sam ovo ljeto zajedno i trenirao. Uspio sam ostati miran i ostvariti pobjedu od 3:1.
A finale je u konačnici bio i najlakši dvoboj u završnoj fazi.
- U tom finalu nisam ispustio niti jedan set. Posljednji protivnik bio je mladi Zagrepčanin koji u zadnje vrijeme pokazuje odlične rezultate i osvaja puno domaćih titula, a trenutno je treći na seniorskoj rang ljestvici. No, zaista sam odigrao odlično. Rastao sam iz susreta u susret i na kraju sam osvojio zlato.
Zanimljivost je da je Mijatović prije 15 godina nastupio na Barba Tominom memorijalu i da mu je to bio prvi turnir u stolnoteniskoj karijeri.
- Da, kao klinac sam imao prvi nastup baš na ovom turniru i to prvome. Nekako je to i bilo logično, jer se turnir održao u Zadru, ali evo, 15 godina kasnije osvojio sam seniorski dio turnira u jakoj konkurenciji. Upornost svih ovih godina se isplatila.
Mijatović se prošle sezone vratio u Donat, svoj matični klub, no unatoč činjenici da je roster zadarskog kluba imao respektabilne igrače, Donat je uispao iz Superlige.
- Prošla sezona bila je prevrtljiva i puna iznenađenja. U prvom dijelu smo se uigravali i nanizali nekoliko nesretnih i nespretnih poraza, koji su nas u i koštali ispadanja iz lige. Sada je to jasno.
Ipak, drugi dio sezone odigrali ste zaista dobro, onako kako se i očekivalo od momčadi. Nekoliko dvoboja ste odradili sjajno, krenuli u seriju pobjeda, ali ostanak u ligi se nije mogao ostvariti. Doduše neki rezultati ostatka lige bili su zaista »zanimljivi«. Tako su najjače momčadi lige protiv konkurenata za ostanak igrali bez glavnih igrača (nekada i cijele postave), što je dalo konkurentima za ostanak pošten vjetar u leđa.
- U drugom djelu stvari su puno više išle na našu stranu, bolje smo funkcionirali kao momčad, a i pojedinačno smo svi digli formu na višu razinu što je rezultiralo dobrim nizom pobjeda. Bio sam prezadovoljan sa svojim nastupima i velikim pobjedama tijekom drugog dijela sezone. U više trenutaka je izgledalo da imamo ostanak u rukama, ali tada su se događali svakakvi neočekivani ishodi u mečevima naših rivala. Ne želim ulazit u to je li prvenstvo bilo regularno ili nije, ali treba naglasiti da se još nikada nije dogodilo da tako jaka momčad, uz to sa sedam pobjeda, ispadne iz lige. Moram priznati da je ostao gorak okus u ustima u konačnici.
Zadranin ove sezone napušta zadarski Donat, a svoju karijeru nastavlja u Bosni i Hercegovini.
- Ovu sezonu nastupat ću u njihovoj Premier ligi za STK Eronet Mostar. Na žalost s Donatom smo prošle sezone nesretno ispali iz Superlige, tako da sam u Mostar uskočio kao zamjena za Dadu Šurbeka. Mislim da bi to moglo biti zanimljivo iskustvo, dobra škola, ali i prilika za stvoriti nova prijateljstva i konekcije iz kojih se svašta zanimljivo može izroditi.
A ambicije u Premier ligi nisu male.
- Cilj nam je uzeti dvostruku titulu prvaka Bosne i Hercegovine i dat ću sve od sebe da pripomognem ostvarenju tog cilja. Sigurno da mi je osvajanje zlata na zadarskom turniru mnogo znači i da će me to motivirati za nastavak sezone – rekao je Mijatović.
Koncertom renomiranog njemačkog umjetnika UIricha Walthera večeras u katedrali sv. Stošije završava prvi Zadar Organ Festival. Walther će, kako najavljuju organizatori, koncert započeti u 20 sati na »zadarskoj kraljici instrumenata koja ove godine slavi svoj deseti rođendan«. Ulaz je slobodan je slobodan a njemački orguljaš zadarskoj će se publici predstaviti uz projekciju crno-bijelog nijemog filma »Zvonar crkve Notre-Dame« iz 1923. godinei svojim briljantnim improvizacijama zaključiti ovogodišnji Zadar Organ Festival.
- Bit će to spektakularan završetak prvog hrvatskog interdisciplinarnog orguljškog festivala, zbog kojeg će orgulje zadarske katedrale na svoj deseti rođendan napraviti pravi preokret u svom glazbenom životu. Ovom će prilikom za potrebe nijemoga filma utjeloviti cijeli orkestar, opravdavajući svoj veličanstveni naslov »kraljica instrumenata«, poručuje organizatorica i zadarska orguljašica Tea Kulaš osvrćući se na najavljeni nijemi film za koji kaže kako okosnicu priče o odbačenim stanovnicima Pariza s kraja 15. stoljeća, religiji, ljepoti i nevinosti čine likovi vezani uz katedralu Notre-Dame.
- Upravo će ova improvizacija biti svojevrsna posveta toj crkvi i njenim slavnim orguljama koje su preživjele nedavni tragični požar, a koje će ponovno zasvirati tek nakon obnove crkve. Platno na kojem smo dosad gledali prijenos događaja s crkvenoga kora, ovoga će pak puta prenositi sat i 40 minuta crno-bijelog nijemoga filma »Zvonar crkve Notre-Dame«. Redatelj filma inspiriranoga romanom Victora Hugoa je Wallace Worsley, a glumačka zvijezda proslavljeni Lon Chaney koji je utjelovio grotesknog, gluhog i poluslijepog zvonara crkve Notre-Dame. Premda je film predstavljao jednu od najraskošnijih produkcija tadašnjeg Hollywooda, s detaljno rekonstruiranim srednjovjekovnim Parizom i tisućama statista, najupečatljiviji dojam na publiku ostavio je Lon Chaney u ulozi Quasimoda, potvrdivši reputaciju jednog od najvećih glumaca nijemog Hollywooda, stekavši nadimak »Čovjek s tisuću lica«, stoji u pozivu na ovu glazbenu poslasticu koju bi bilo šteta propustiti.
»Oj, stani, stani to su Raštančani, bile boje nikog se ne boje…«, stihovi su pjesme domaćeg KUD-a Sveti Ivan Glavosjek iz Raštana Donjih s kojom je započela proslava 15-godišnjice rada ovog uspješnog ravnokotarskog KUD-a i »Pisme moje u škatuli stoje« na kojoj je sudjelovalo čak 11 KUD-ova iz domovine i susjedne BiH.
- U 15 godina djelovanja KUD iz Raštana Donjih je primjer kako se uz puno upornosti i entuzijazma, moglo bi se reći šačice ljudi, može puno toga pokrenuti, a naročito djecu i mladež, naglasio je Zoran Pelicarić, načelnik Sv. Filip i Jakova.
- Dame i gospodo, u našim običajima i tradiciji sačuvani svi odjeci naših života, svih naših koraka, govora, ljubavi i protivljenja, našeg svakodnevlja i puntarstva. To je obrazac stvarnog života, to je kamen sa praga naše kuće i dvora, iako mi Hrvati svoju baštinu volimo skrivati kao nešto staro arhaično i nepotrebno, njezin zvuk nam je sveprisutan i ona zapravo dopire odasvuda, naglasila je Vesna Matešić.
Komisija: prof Jordanko Miloš, Anka Birkić i Nada Morović, bila je na ježevim mukama za izabrati najbolje folkloraše.
Šampionsku titulu iz Raštana Donjih u Virovitičko-podravsku županiju ponio je KUD Mikleuš iz Mikleuša. Drugo mjesto pripalo je KUD-u Sv. Ana - Vučjak iz Karlovca, dok su treće mjesto podijelili KUD Leopold iz Osijeka i KUD Sv. Nikola Tavelić iz Lišana Ostrovičkih.
Sudjelovali su i Udruga za očuvanje baštine Cetinskog kraja iz Sinja, FA Ivan Goran Kovačić iz Zagreba, FS Kolpa Vinica kod Črnomelja u Sloveniji, KUD Vičica iz Balajskih Poljica kod Karlovca, KUD Dusina iz Dusina kod Vrgorca, KUD Fra Ivo Šimić iz Novog sela Balegovac u BiH te domaćin KUD Sv. Ivan Glavosjek.
Na jedinstvenom folklornom festivalu pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i općinske Turističke zajednice nazočili su zamjenica načelnika Josipa Mrkić, Renata Batur iz TZO, Petar Strmota, načelnik Policijske postaje Biograd na Moru, te brojni drugi. Nakon vožnje vlakićem i mimohoda kroz selo i kratkog predstavljanja svih 11 KUD-ova, hrvatsku himnu Lijepa naša domovino savršeno je otpjevala 17-godišnja Magdalena Buterin iz Paljuva.
- U 15 godina KUD-a, u ovih 5.475 zajedničkih dana, uživali smo mahom u onim lipim i sretnim trenucima, iako je bilo i onih tužnih i nesretnih momenata. Zajedno smo prošli 337 tisuća kilometara 2.832 puta obukli smo svoju narodnu nošnju i imali smo 330 službenih nastupa. Sudjelovali smo u 12 humanitarnih akcija, snimili smo igrani film, glazbeni spot sa zadarskom klapom Puntamika za pjesmu poleti bili galebe, sudjelovali u 17 televizijskih i radio emisija. Koro KUD je prošlo 90 članova, organizirali smo doček našeg zlatnog olimpijca Ivana Katuše, brojne izložbe, promocije knjiga i projekcije filmove, ugostili smo zadarsko kazalište lutaka, nabrajala je Matešić.
Posebno se zahvalila saborskom zastupniku Davoru Lončaru, KUD-u Luzarica iz Pridrage, bivšem načelniku Polače Viti Prtenjači, prvom predsjedniku KUD-a Marinu Katuši, sadašnjoj predsjednici Animariji Maešić, Općini Sv. Filip i Jakov, Božidaru Rebiću, Novom Radiju i Zadarskom listu. Kruna festivala bio je veličanstveni vatromet.
Policijski službenici Prve policijske postaje Zadar dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvije osobe u dobi od 24 i 31 godina, koje se sumnjiči za tešku tjelesnu ozljedu u pokušaju i prijetnju.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem, 24- godišnjaka i 31-godišnjaka se sumnjiči da su subotu prijepodne u Zadru fizički napali i prijetili 28-godišnjaku, koji je tom prilikom lakše ozlijeđen.
Ozlijeđeni 28-godišnjak kako neslužbeno doznajemo napadnut je metalnom palicom ispred svog doma.
Protiv 24-godišnjaka je državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava zbog teške tjelesne ozljede u pokušaju, a protiv 31-godišnjaka je podnesena kaznena prijava zbog prijetnje.
Otkako je elitno klupsko nogometno natjecanje preimenovano iz Kupa prvaka u Ligu prvaka, desetorica naših nogometaša okitila su se tim trofejem, a to su od hrvatske neovisnosti Alen Bokšić, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Dario Šimić, Igor Bišćan, Mario Mandžukić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Mateo Kovačić i Dejan Lovren.
Bilo je hrvatskih nogometaša koji su osvajali europski naslov i u bivšoj državi, dakle nedugo prije hrvatske neovisnosti (službeno je 8. listopada 1991. donesena ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, op.a.) Robert Prosinečki je kao član Crvene zvezde slavio u Kupu prvaka u svibnju 1991. Beogradska momčad u Bariju je nakon jedanaesteraca pobijedila Olympique Marseille 5:3 (0:0).
Hrvatski kapetan Luka Modrić apsolutni je hrvatski rekorder sa četiri osvojene Lige prvaka, a sve četiri je osvojio u dresu Real Madrida (2014, 2016, 2017, 2018).
Mateo Kovačić ima tri europska naslova, također u dresu ‘Kraljevskog kluba (2016, 2017, 2018), dok je Dario Šimić dva puta bio prvak Europe u dresu Milana (2003, 2007).
Prvi hrvatski nogometaš koji je osvojio Ligu prvaka, od hrvatske neovisnosti, jest Alen Bokšić u dresu Marseillea 1993. kad su Francuzi u Münchenu na Olimpijskom stadionu slavili protiv Milana 1:0 golom Basilea Bolija u 43. minuti. Bokšić je igrao cijeli susret, a bilo je to prvo izdanje ‘Champions league’. Bokšić je u finalu igrao i četiri godine kasnije s Juventusom. Zanimljivo, na istom stadionu, no Juve je izgubio od Borussije Dortmund sa 1:3.
Identičan učinak kao Bokšić, dva finala i jedan naslov ima i Zvonimir Boban. Bivši kapetan ‘Vatrenih’ s Milanom je osvojio europsku krunu 1994. u Ateni deklasiravši Barcelonu 4:0. Godinu dana kasnije ‘Rossoneri’ su ponovo stigli do finala, no u susretu igranom u Beču slavio je Ajax 1:0.
Aktualni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i najbolji strijelac u povijesti hrvatske reprezentacije Davor Šuker okitio se naslovom prvaka Europe 1998. u dresu Real Madrida nakon pobjede protiv Juventusa 1-0. Šuker je ušao u igru u 88. minuti umjesto Predraga Mijatovića.
Uslijedile su dvije europske krune Daria Šimić, koji je bio pobjednik Lige prvaka s Milanom 2003. protiv Juventusa (3-2, jedanaesterci), te 2007. protiv Liverpoola (2:1). Međutim, Šimić je oba finala pratio s tribine i nije bio u krugu kandidata za nastup.
Nije nastupio niti u finalu 2005. u kojemu je Milan izgubio od Liverpoola. U tom finalu nakon čudesnog preokreta Redsa slavio je Igor Bišćan koji je utakmicu pratio s tribina. Talijani su vodili 3-0, no Liverpool je u drugom poluvremenu uspio izjednačili, a potom i nakon izvođenja jedanaesteraca slaviti.
Mario Mandžukić je osvojio Ligu prvaka 2013. godine u dresu Bayerna pobijedivši na Wembleyju Borussiju Dortmund sa 2-1. Mandžukić je tada postao prvi Hrvat koji je zabio zgoditak u finalima Lige prvaka, a ukupno šesti hrvatski nogometaš koji je osvojio to najelitnije europskog natjecanje. ‘Super Mario’ je zabio gol za 1:0 u 60. minuti.
Iduće godine Luka Modrić je s Real Madridom osvojio prvi od četiri europske titule. U finalu igranom u Lisabonu ‘Kraljevski klub’ je nakon produžetaka pobijedio Atletico Madrid sa 4-1. Upravo je Luka asistirao Sergiu Ramosu u trećoj minuti sudačke nadoknade za 1-1 i produžetak u kojem je Real zabio još tri gola.
Iduće sezone europska kruna je pripala Barceloni. Katalonski velikan je u finalu slavio protiv Juventusa 3-1, a Ivan Rakitić je postigao vodeći pogodak na utakmici u 4. minuti, postavši tek drugi Hrvat koji je zabio u finalu Lige prvaka nakon Mandžukića. Rakitić je postao i prvi hrvatski nogometaš koji je s dva različita kluba osvojio Ligu prvaka i Europsku ligu nakon što je u najmasovnijem eurokupu slavio u dresu Seville 2014. Kasnije mu se pridružio i Mateo Kovačić.
Od 2016. do 2018. europski naslov je osvajao Real Madrid s hrvatskim dvojcem Modrić – Kovačić. Real je 2016. u Milanu nakon kaznenih udaraca pobijedio Atletico Madrid, godinu dana kasnije u Cardiffu Juventus sa 4-1, a potom u Kijevu Liverpool sa 3-1.
Branič Liverpoola Dejan Lovren prošle sezone postao je deseti hrvatski nogometaš koji je osvojio Ligu prvaka od proglašenja hrvatske neovisnosti. Lovrenu je to bilo drugo finale Lige prvaka. Prošle godine mu to nije uspjelo nakon što je Liverpool u finalu izgubio od Real Madrida, no u drugom pokušaju je stigao do slavlja.
Još sedam hrvatskih nogometaša je poraženo u finalima.
Ivica Olić nastupio je u dva finala Lige prvaka i oba finala je izgubio igrajući za Bayern. Prije devet godina u susretu protiv Intera igrao je do 83. minute, a talijanska momčad slavila je 2:0. Dvije godine kasnije je u finalu protiv Chelseaja ušao je u igru u produžetku, a Englezi su slavili nakon izvođenja jedanaesteraca. Olić je promašio udarac s bijele točke i uz Bastiana Schweinsteigera postao tragičar finala. Oba finala s Bayernove klupe je pratio Danijel Pranjić.
Do finala Lige prvaka stigli su i Boris Živković, Marko Babić i Jurica Vranješ s Bayer Leverkusenom 2002. U završnom ogledu igranom u Glasgowu pobijedio je Real Madrid sa 2-1.
Igor Tudor stigao je do finala Lige prvaka 2003. s Juventusom, no u dvoboju igranom na Old Traffordu slavio je Milan boljim izvođenjem jedanaesteraca.
Dado Pršo bio je jedan od najboljih igrača Monaca na putu do finala Lige prvaka u sezoni 2003/04. Ipak, u finalnom susretu igranom u Gelsenkirchenu sa 3-0 je slavio Porto prevođen Joseom Mourinhom.
HRVATSKI IGRAČI U FINALIMA OD NEOVISNOSTI
1993. ALEN BOKŠIĆ (Marseille)
1994. ZVONIMIR BOBAN (Milan)
1995. Zvonimir Boban (Milan)
1997. Alen Bokšić (Juventus)
1998. DAVOR ŠUKER (Real Madrid)
2002. Boris Živković, Marko Babić, Jurica Vranješ (Bayer Leverkusen)
2003. DARIO ŠIMIĆ (Milan), Igor Tudor (Juventus)
2004. Dado Pršo (Monaco)
2005. IGOR BIŠĆAN (Liverpool)
2007. DARIO ŠIMIĆ (Milan)
2010. Ivica Olić, Danijel Pranjić (Bayern)
2012. Ivica Olić, Danijel Pranjić (Bayern)
2013. MARIO MANDŽUKIĆ (Bayern)
2014. LUKA MODRIĆ (Real Madrid)
2015. IVAN RAKITIĆ (Barcelona)
2016. LUKA KOVAČ, MATEO KOVAČIĆ (Real Madrid)
2017. LUKA MODRIĆ, MATEO KOVAČIĆ (Real Madrid), Mario Mandžukić, Marko Pjaca (Juventus)
2018. LUKA MODRIĆ, MATEO KOVAČIĆ (Real Madrid), Dejan Lovren (Liverpool)
2019. DEJAN LOVREN (Liverpool)
NAPOMENA: Velikim slovim ispisana su imena igrača koji su osvojili Ligu prvaka
Policijski službenici Prve policijske postaje Zadar dovršili su kriminalističko istraživanje nad 27-godišnjakom, kojeg se sumnjiči za provalu u trgovinu.
Naime, u subotu u 3.28 sati u noći, u Ulici Put Cerodola u Zadru, policijski službenici su zatekli mušku osobu, koje je neposredno prije provalila u prostorije trgovačkog centra na Žmirićima, koju su uhitili i doveli u prostorije policije.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako se radi o 27-godišnjaku, kojeg se sumnjiči da je tijekom noći provalio u trgovački centar, odakle je otuđio dva mobilna uređaja.
Uz kaznenu prijavu zbog teške krađe 27-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku PU zadarske.
Bivši radnici Croatia Zadar Linea, jedne od najpoznatijih hrvatskih prijevozničkih tvrtki, najavili su mirni prosvjed koji će se održati u utorak, 17. rujna 2019. godine, ispred Trgovačkog suda u Zadru, s početkom u 11,00 sati.
Traže ubrzanje i dovršenje sudskog postupka u svezi isplate otpremnina, u jednom od najduljih sudskih postupaka u republici Hrvatskoj koji sveukupno traje 19 godina.
Podsjetimo, stečaj nad Croatia Zadar line otvoren je 5. prosinca 2000. godine, a zaključen je 25. veljače 2011. godine, ali se i dalje vode postupci u svezi vrlo vrijedne imovine – stečajne mase.
U velikoj mjeri zahvaljujući bivšim radnicima Croatia Zadar line, kao i njihovim sindikalnim predstavnicima, stečajni upravitelj raspolaže sa više od 1,6 mil. kuna, koji su dobiveni od prodaje autobusnog kolodvora u Benkovcu i Obrovcu.
O tome i o daljnjim sindikalnim akcijama i pravnim postupcima bivših radnika i predstavnika Sindikata govorit će pravni povjerenik Teritorijalnog Ureda SSSH Zadar Vedran Uranija i predstavnici bivših radnika Srđan Lukić, Nikola Maričić, Predrag Dušević i dr.
Prosvjed organiziraju Sindikat prometa i veza Hrvatske, bivši radnici Croatia Zadar Line i Teritorijalni Ured Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Zadar.
Priopćenje Narodnog muzeja Zadar prenosimo u cijelosti.
Poštovani,
S obzirom na česte medijske upite o troškovima reprezentacije koji posljednjih dana stižu na adresu Narodnog muzeja u Zadru, a koji su vezani uz određene vremenske periode, NMZ ovom prilikom odlučio je izvijestiti javnost o svim našim troškovima reprezentacije. Kako zaista nemamo što skrivati, prije svega vas želimo izvijestiti o tome kako smo samo u 2018. godini organizirali 31 izložbu.
Popis svih izložbi taksativno navodimo u donjem dijelu teksta.
Nadalje, kada je u pitanju reprezentacija, koja je legalni instrument svake pravne osobe, bitno je naglasiti kako je dogovor, organizacija i u konačnici realizacija organizacije svake pojedinačne izložbe vrlo složen i kompleksan posao koji iziskuje puno vremena, komunikacije, susreta i rada. Svaka izložba dogovara se zasebno, a da biste organizirali samo jednu izložbu, potrebno se susresti i razgovarati s ljudima s kojima se dogovarate.
Logično je, a samim time i pristojno, ako ste domaćin da ćete nekoga i ugostiti. Tako smo u 2018. godini, prema detaljnim informacijama čije vam izliste dostavljamo, od 1. siječnja 2018. do 31.12.2018. godine potrošili točno 39.740,45 kuna na reprezentaciju, u što su uključeni domjenci, radni ručci i večere na kojima je sudjelovao veliki broj poslovnih partnera NMZ-a.
Reprezentacija je legalni i općeprihvaćeni dio poslovne politike u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Kroz proteklu godinu NMZ je ugostio brojne umjetnike, domaće i inozemne poslovne partnere, veleposlanike, državnike, iz cijeloga svijeta, te je gostoprimstvo, pa makar i s minimalnom reprezentacijom koja je utrošena, dio tradicijskog nasljeđa svake kulturne zemlje. Dio poštovanja i dojma kojeg će, kao rado viđeni gosti, ponijeti u svoje zemlje, kako i zaslužuje Zadar, kojeg predstavlja u ovom slučaju i NMZ, iz po mnogima najbolje europske destinacije.
Upravo radi što je moguće veće uštede, NMZ je pokušao, a to i danas radi, racionalno trošiti novce i uštedjeti što je moguće više novaca kada je reprezentacija u pitanju. Također, valja uzeti u obzir kako je na pojedinim ručkovima, domjencima ili večerama bio poveći broj poslovnih partnera Narodnog muzeja u Zadru. Tako je, primjerice, kada je samo u pitanju manifestacija „Etno dani“ koju organizira NMZ, na kojemu je središnji događaj bio „Smotra folklora“, a na kojemu sudjeluju brojni KUD-ovi s područja cijele Zadarske županije te njihovi gosti, NMZ ugostio preko tisuću ljudi.
NMZ će i ubuduće nastaviti promovirati grad Zadar, Zadarsku županiju, Republiku Hrvatsku i kulturu u cjelini na najbolji mogući način.
Kao što sam najavila, u daljnjem tekstu dostavljam popis 31 izložbe koju smo organizirali u 2018. godini, te 17 vrsta radionica i događanja koja spadaju u kategoriju „Ostalo“, poput predavanja, manifestacija, dodjele nagrada, značajnih posjeta, seminara, simpozija, obilježavanja, predstavljanja knjiga, događanja humanitarnog karaktera vezana uz Domovinski rat i zdravstvo i ostalo.
Kada su u pitanju troškovi reprezentacije ua 2019. godinu, shodno gore navedenim kriterijima i uvjetima, izvještavamo vas kako je do 19.08.2019. na istu potrošeno 25.457,14 kuna.
Na kraju ću napomenuti da račune koje je u svojim ranijim upitima od NMZ tražio vijećnik Županijske skupštine, Marko Pupić Bakrač za razdoblje 2018. i 2019. godine nismo u mogućnosti dostaviti budući da bi dostavom istih počinili ozbiljnu povredu odredbi: Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) i Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanja izvan snage Direktive 95/46/EZ.
Dakle, poštujući sve pozitivne pravne propise koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, a tiču se rada NMZ-a, u privitku vam dostavljamo izlist glavne knjige konto kartica za razdoblje od 01.01.2018. do 31.12.2018., te izlistaj za razdoblje od 01.01.2019. do 19.08.2019.
Za sve daljnje upite stojimo Vam na raspolaganju.
Zadar, 15.rujna 2019. Ravnateljica NMZ
v.d. ravnateljice mr.sc.Renata Peroš
Popis navedenih događanja za 2018. godinu
Izložbe (31):
Otvorena izložba postera u Kneževoj palači
Melitinih 15 minuta slave
Izložba "100 godina samoće pod morem"
Otvorena izložba „Iž u objektivu Ante Brkana“
Otvorena izložba “Volim svoju županiju“
Otvorena izložba “Ljepota lažnog sjaja“ u Kneževoj palači
Otvorenje izložbe fotografija Ante Brkana u Kalima
Otvorena izložba Brkan i Betina
Otvorena izložba „Momentum“ u Kneževoj palači
Najotrovnije zmije svijeta od 18. Lipnja do 31. kolovoza u Gradskoj loži
Enter into my life - Andy Warhol
Suradnja Narodnog muzeja Zadar i grada Nina na izložbi o prirodnoj baštini ninske lagune
Otvorena izložba „Magična močvara“ u Muzeju grada Zadra
Otvorena izložba „Zadarske festivalske kućice u Kneževoj palači
Otvorena izložba Stipe Nobila u Gradskoj loži
Otvorena izložba „Put svile – spajanje naroda i teritorija“
Otvorena izložba „Planika – zaboravljena kraljica Mediterana“ u Kneževoj palači
Predstavljena slikovnica „Živjeti dobrotu“ u Kneževoj palači
Izložba „Kamen po kamen“ u Kneževoj palači
Izložba „Makete moga kvarta/mjesta“ u Muzeju grada Zadra
Izložba UDDK „Kalelarga“ u Gradskoj loži
Izložba „Hlebinska škola u Zadru“
Izložba „The self-titled exhibition“ Duje Kodžomana u Gradskoj loži
Izložba „Pogled iz duše“ Vlatka Troskota u Gradskoj loži
Samostalna izložba kapetana Šime Gržana u Gradskoj loži
Izložba fotografija „Sjene i odrazi- fotografsko putovanje Nore Diehl“
Izložba fotografija „Fantastična tuna“
Izložba povijesnih kostima „Nit“ i predstavljanje dizajnerskog studija NMZ-a ususret izložbi donacija tapiserija umjetnika Tomljanović
Izložba u povodu noći muzeja 2018. - „Sport naš svagdašnji“
Otvorena izložba „Hrvatski ratni plakat 1991.-1995." u Gradskoj loži
Humanitarna izložba slika za Dariju Šimunov
Edukativne radionice:
Edukativna radionica u područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž
Radionica četverokuke
Radionica „Učimo gledati, želimo probati“ za djecu predškolske dobi
Radionica „Jedna škola – jedan spomenik“
Pričaonica tradicijskih priča i legendi zadarske županije
Radionica „Stvarajmo priču – urbanu legendu“
Radionica „Žrtvovanje Ifigenije“
Zabavna igra pamtilica – memory u okviru etno dana 2018.
Natjecanje učenika u boćanju
Kreativne uskrsne radionice
Radionica pletenja maslininih grančica
Radionica putovanje jednog pisma
Interaktivna radionica „Zalistavac – Seminole Patchowork“
Radionice povodom obilježavanja 25 godina VRO Maslenica
Radionica u područnoj etnografskoj zbirci u Velom Ižu "U muzej dojdi i lipo se projdi"
"Umjetnik na jedan dan"
Chagall kreativne radionice
Projekti:
Primjena multimedije u kulturnom marketingu (nabava digitalnog fotoaparata za potrebe službe PR-a i marketinga)
Cilj projekta: primjena multimedije, videomaterijala i digitalnih snimki predmeta i događanja u Muzeju omogućit će posjetiteljima kvalitetniji doživljaj kroz vizualizaciju muzejske djelatnosti, te kontinuirano poboljšanje kvalitete komunikacije i odnosa s javnošću.
Šest salonskih priča
Cilj projekta: omogućiti posjetiteljima viziju stvarnosti u kojoj su određeni slojevi pojedinog muzejskog predmeta živjeli punim funkcionalnim i društvenim životom. U tom kontekstu pridonijeti razumijevanju konteksta muzejskog prostora i predmeta i omogućiti posjetiteljima kvalitetniji doživljaj muzejskog predmeta uspostavom konteksta toga predmeta i okruženja u kojemu je nastao i "živio" prije uvrštenja u muzejsku zbirku. I u konačnici, prenošenje znanja novim (mladim) generacijama koje je potrebno educirati na zanimljiv i interaktivan način o vrijednostima muzejskih zbirki i potrebama njihova čuvanja. Primjena multimedijalne tehnologije omogućit će muzeju da ispuni svoju edukativnu, ali i zabavnu ulogu.
Restoring the Memory of Adriatic ports sites.Maritime culture to foster Balanced Territorial growth
Akronim: REMEMBER
Opći cilj REMEMBER projekta je promoviranje održivog turizma i „plavog rasta“ u programskom području kroz podizanje vrijednosti pomorske kulturne baštine 8 hrvatskih i talijanskih luka na Jadranu - Ancona, Venecija, Trst, Ravenna, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Splitu - od kojih su četiri pod zaštitom Unesco-a. Također, projekt za cilj ima pozitivno utjecati na lokalno gospodarstvo koristeći ICT tehnologiju kako bi se kulturni sadržaj digitalizirao i tako učinio turističku ponudu raznovrsnijom i nevezanom samo za jedan dio sezone, te kako bi se stvorila nova i kvalificirana radna mjesta povezujući digitalnu i kulturnu komponentu.
Projekt rekonstrukcije područne Etnografske zbirke na Velom Ižu (Upravni odjel za otoke grada Zadra) – sredstva Europske unije
Coolturalizacija- uključivanje mladih Zadarske županije u kulturne i umjetničke aktivnosti
„Obnova i turistička valorizacija kulturno povijesnog kompleksa Kneževe palače“
Erasmus + KA2 - Cooperation for Innovation and the Exchange of Good Practices KA205 - Strategic Partnerships for youth 4th Crusade Project
SUPER KULTURA - Sudioničko upravljanje i institucionalni pluralizam u kulturi
*U kategoriji „Ostalo“ su sadržana brojna predavanja, manifestacije, dodjele nagrada, značajni posjeti Narodnom muzeju Zadar visokih dužnosnika Republike Hrvatske i stranih visokih dužnosnika
Zadarske srednje škole ne naplaćuju participaciju učenicima za školovanje za razliku od nekih škola u zemlji koje su to uvele. Nadležni u tim školama, što je vruća tema ovih dana, navode kako su troškovi obrazovanja porasli i kako je nužno uvesti nekakav vid prikupljanja dodatnih sredstava za punjenje školske kase, pa su se okrenuli učenicima, naplaćujući im jednu, doduše simboličnu cifru za školovanje.
No kako je obrazovanje, barem na papiru, u Hrvatskoj besplatno, reagirala je i resorna ministrica Blaženka Divjak koja je, kako to prenose mediji, kazala da škole, odnosno njihovi osnivači, dobivaju milijardu kuna kuna godišnje za same škole te kako imaju i izvorne prihode, pa nema nikakvog razloga za dodatnim prikupljanjem sredstava.
- Zadaća je osnivača da skrbe o školama, stoga apeliram na njih, kao i na same škole koje su uvele tu praksu plaćanja participacije, da još jednom razmotre tu situaciju. Smatram da je to nepotrebno, naglasila je ministrica Blaženka Divjak.
Zadar je, kao što smo to već spomenuli (op. a. - vjerojatno samo za sada s obzirom na kroničan nedostatak novca u državnom proračunu), zaobišla novina prikupljanja sredstava. Ravnatelji: Zdenka Stršen Jurčević (Ekonomsko - birotehnička i trgovačka škola), Dijana Škara (Hotelijersko- turistička i ugostiteljska škola Zadar), Tihomir Tomčić (Strukovna škola Vice Vlatkovića), Denis Prusac (Tehnička škola Zadar), Svetko Perković (Pomorska škola) i Davor Vidaković (Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar) u svojim školama nemaju tu praksu dodatnih prikupljanja sredstava. Jedina iznimka, iako je riječ o striktno namjenskim sredstvima, a ne participaciji za školovanje, kako nam je to objasnio ravnatelj Vidaković, je njegova škola.
- Da, u našoj se školi prikupljaju sredstva, no nije riječ o nikakvoj participaciji za školovanje, već točno određenim, namjenskim sredstvima za neke troškove koje učenici imaju. Taj se vid plaćanja prezentira roditeljima i s njima u dogovoru i realizira. Prikupljamo 150 kuna po učeniku za školsku godinu, a novac se troši za zadaće, uveze, za neke troškove koji su prisutni u okviru naših programa koji itekako znaju koštati, poput primjerice programa za zubotehničare, objašnjava Vidaković.
Praksa je to koja je naišla na odobravanje i učenika, kao i njihovih roditelja/staratelja i koja ne »pogađa« sve polaznike.
- To što na ovaj način dobiju učenici u školi je svakako jeftinije od toga da sami plaćaju određene usluge poput recimo fotokopiranja ili uveza. S druge strane, ako neko dijete dolazi iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, korisnika socijalne pomoći, oslobađamo ga/je plaćanja, ističe ravnatelj.
Koliko će zapravo ta praksa biti održiva pitanje je. Nova je školska godina, koja je startala prije nešto manje tjedan dana, u klupe dovela/vratila nešto više od 464 tisuće učenika, koliko ih broje hrvatske osnovne i srednje škole. Neke su financijsku konstrukciju riješile, a neke su, shodno definiciji Ministarstva koje je odredilo da se takvo što može uvesti, uz suglasnost osnivača - županija, iskoristile tu mogućnost i uvele naplatu participacije. Divjak je, naime, u okviru Odluke o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020., propisala i to da se za pojedine programe srednjih škola mogu utvrditi povećani troškovi obrazovanja te da odluku o iznosu participacije roditelja/skrbnika učenika te cijeni obrazovanja za svaku godinu obrazovanja donosi školski odbor, uz suglasnost osnivača školske ustanove, s objašnjenjem da sredstva srednje škole prikupljaju radi podizanja tehničke i stručne razine naobrazbe učenika, odnosno za nabavku nastavnog materijala, sirovina za stručnu praksu te ostale potrebne opreme.
Pokretanje postupka predstečajne nagodbe od listopada 2012. godine zatražilo je 8.959 tvrtki i obrta od čega je 3.174 sklopilo nagodbu pred nadležnim trgovačkim sudom, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).
Prema zbirnim podacima Fine koji se odnose na razdoblje od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 1. listopada 2012., do kraja kolovoza ove godine, prijedloge za pokretanje postupka predstečajne nagodbe predalo je ukupno 8.959 tvrtki i obrta sa 66.761 zaposlenim, a prijavili su ukupno 82,4 milijarde kuna obveza.
Od tvrtki koje su zatražile predstečaj, 7.843 to je učinilo zbog nepodmirenih obveza u iznosu manjem od 10 milijuna kuna, dok je zbog obveza većih od tog iznosa predstečaj zatražilo 1.116 tvrtki. Obveze dužnika do 10 milijuna kuna ukupno iznose 8,43 milijarde kuna, dok se 74 milijarde kuna odnosi na dužnike koji pojedinačno duguju više od 10 milijuna kuna.
Ukupan broj poslovnih subjekata s područja Zadarske županije koji su podnijeli zahtjev za postupak predstečajne nagodbe je 152, dok broj sklopljenih nagodbi iznosi 77. Ukupan broj zaposlenika koji su ovi poslovni subjekti prijavili je 1.737, a ukupan iznos prijavljenih obveza 1.474.093.310 kuna.
Najviše poslovnih subjekata s područja Zadarske županije koji su prijavili predstečaj dolazi iz građevinarstva, njih 29.
Najveći ukupni iznos obveza prijavljen je u djelatnosti »Trgovina na veliko i malo« i to 411.246.610 kuna, a slijede građevinarstvo s 398.017.386 kuna i prerađivačka industrija s 333.998.464 kuna.
U trgovini na veliko i malo predstečaj je provelo 27 poslovnih subjekata koji su zapošljavali 235, a koji su prijavili 411.246.610 kuna obveza. U građevinarstvu je 29 tvrtki s ukupno 82 radnika provelo predstečajnu nagodbu, a imali su 398.017.386 kuna prijavljenih obveza. Predstečaj su provele 24 tvrtke iz prerađivačke industrije, s 333.998.464 kuna prijavljenih obveza koje su zapošljavale 451 radnika.
Najveći iznosi koje su prijavili pojedinačni poslovni subjekti su u sljedećim djelatnostima, u trgovini na veliko i na malo - 305.415.450 kuna, u građevinarstvu 130.842.511 kn, a u prerađivačkoj industriji 124.962.960 kn.
Pred trgovačkim sudom u Zadru sklopljeno je 216 nagodbi, od čega se 77 odnosi na poslovne subjekte sa sjedištem u Zadarskoj županiji, a 139 na one sa sjedištem u Šibensko-kninskoj županiji.
Komentirajući provedbu predstečajeva senior partner i direktor u KPMG-u, Goran Horvat, koji je radio na cijelom nizu uspješnih predstečajnih nagodbi, potvrdio je kako su predstečajne nagodbe ispunile svoj cilj jer su za isti stol sjeli vjerovnici i dužnici i postigli dogovor.
- Upozorio bih, međutim, da su mnoge tvrtke predstečajne nagodbe iskoristile kako bi srezale zaduženost, a mnoge nisu provele ni restrukturiranje. Nisu provele drugu fazu tog procesa, restrukturiranje, a nisu promijenile ni uprave. Zaposlenost je, doduše, zadržana, ali ne znamo, recimo, jesu li ta društva povećala izvoz, istaknuo je Horvat dodajući kako u slučajevima namire financijskih vjerovnika u predstečajevima 100 najvećih tvrtki, banke i druge financijske institucije su se u prosjeku naplatile oko 70 posto.
- Najčešći pristup dužnika je bio da se u okviru predstečaja dug reprogramira i da prosječan ročnost duga bude osam godina. Dobavljači su dobivali oko četiri godine. Nije bilo puno otpisa osim kamata. Dobavljači su bili na otpisu od oko 40 posto, s time da je to bilo razvučeno na nekoliko godina, odnosno na više od 50 posto otpisa ako diskontiramo po sadašnjim uvjetima, naglasio je ovaj menadžer koji je kazao kako su svi dobavljači bili jedna grupa.
Inače, Finini podaci pokazuju i da je predstečaj zatražilo najviše trgovaca i građevinara. Naime, postupak je pokrenulo 2.049, ili 23 posto ukupnog broja, tvrtki iz djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravaka motornih vozila i motocikala, s 9.553 zaposlena, i to zbog nenamirenih 13,5 milijardi kuna dugovanja.
Najveći iznos dugovanja, veći od 20,8 milijardi kuna, prijavile su, pak, tvrtke iz djelatnosti građevinarstva i to njih 1,483, ili 16,55 posto od ukupnog broja, s 13.186 zaposlenih, stoji u izvješću Fine.
Predstečaj je zatražilo i 1.275 tvrtki iz prerađivačke industrije s 22.809 zaposlenih i 16,5 milijardi kuna prijavljenih nepodmirenih obveza, kao i 874 tvrtke koje se bave ugostiteljstvom i turizmom, koje su u trenutku pokretanja postupka imali 4.519 zaposlenih, a nisu mogli podmiriti više od 7,6 milijardi kuna obveza.
Promatra li se teritorijalno, najviše je tvrtki koje su zatražile predstečaj iz grada Zagreba - njih 2.473 ili 27,6 posto ukupnog broja, a slijede tvrtke sa sjedištem u Splitsko- dalmatinskoj (881), Primorsko- goranskoj (645), te Zagrebačkoj županiji (592). Najmanje tvrtki koje su zatražile predstečaj je pak s područja Ličko- senjske županije, njih 51.
Od ukupnog broja tvrtki koje su ušle u postupak predstečaja kod njih 35,94 posto ili 3.220 postupak je došao do faze prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja ili samog sklapanja nagodbe.
Riječ je o tvrtkama koje ukupno duguju nešto manje od 51 milijarde kuna i imaju gotovo 44 tisuće zaposlenih.
Konkretno, nagodbu su sklopile 3.174 tvrtke ili 35,4 posto onih koje su započele postupak, a najveći broj nagodbi sklopljeno je pred trgovačkim sudovima u Zagrebu, 1.034, i Osijeku, 558. (Hina/ G. ŠIMUNOV)
Općina Bibinje i općinska Turistička zajednica na šetnici Taline, na Novoj obali, za domaće i furešte organizirala je humanitarnu, kulturno-umjetničku, gastro i klapsko-pjesničku feštu znakovitog naziva Pozdrav ljetu, kojom su se proslavili veseli i topli dani rekordnog turističkog ljeta.
Pod dirigentskom palicom Branke Pelicarić, novinarke Radio BnM-a, sve je bilo začinjeno dagnjama na buzaru koje je spremao ribar Jere Sikirić, varivom od čičvarde (kuhale Mirjana Ivkić i Semira Sojanović), fritulama (spremile Ivka Kinda i Gordana Banić) te na koncu vinom i Sajmom bibinjskih OPG-ova.
- Na inicijativu naših sumještana Franje Klefina i Davorke Gudelj Kleflin, likovne umjetnice koja je imala više samostalnih i skupnih izložbi, održana je i dvodnevna, humanitarna Likovna kolonija Bibinje 2019., kazala je Marijana Kovač iz TZO Bibinje.
Naime, Likovna kolonija okupila je slikare Davorku Gudelj Kleflin, Atuna Borisa Švaljeka, Mariju Galić, Koraljku Rajn, Mladena Rajna, Janicu Šterc, Nevena Antu Jakovljevića, Antuna Krešića, Matu Ljubičića, Tomislava Marijana Bilosnića, a bibinjske snage predstavljali su Marin Bralić, Nina Bugarija i Matea Bugarija.
- Sudionici su na šetnici Taline dva dana izrađivali umjetnička djela s motivima Bibinja, koja će biti izložena u art galeriji Lucina butiga. Sva prikupljena sredstva od prodaje umjetničkih djela donirati će se Dječjem vrtiću Leptirići iz Bibinja, istaknula je Marijana Kovač dodajući kako je u njihovom mjestu sve bilo spremno na vrijeme za glavnu turističku sezonu, a kvaliteta smještaja podignula se na još jednu razinu više.
- Gastro-kulturno i športsko-zabavno »Bibinjsko lito 2019.« još jednom je dodatno obogatilo turističku ponudu. Rezultat je to izuzetno plodonosne suradnje Turističke zajednice, Općine i komunalnog poduzeća Bibinjac, koja može poslužiti mnogima za primjer. Već sada smišljamo nove manifestacije koje će obogatiti turističku sezonu 2020., kazao je Jure Fuzul, direktor Turističke zajednice općine Bibinje.
Bibinjci su se, kaže Fuzul, velikom gostoljubivošću iskazali kao dobri domaćini što rezultira time da je mjesto danas prepoznata turistička destinacija u koju se gost rado vraća.
- Veliku ulogu u svemu ima Općina Bibinje, na čelu s načelnikom Brunom Bugarijom, koja predanim radom stvara preduvjete za razvoj turizma, poglavito s aspekta turističke infrastrukture, ističe Fuzul.
Bugarija, čelni čovjek Općine, zanimljiv je načelnik. Uvijek uz svoje mještane i kad je teško i »kad gori« i kad je dobro. Uvijek su mu u prvom planu općinski žitelji, da im život bude kvalitetan, a Bibinje omiljena turistička destinacija.
- Bibinjci su prepoznali turizam, imamo jedan dobar temelj da možemo još više napredovati, ponosno je i s puno optimizma istaknuo Bugarija.
Bibinjski načelnik je zahvalio svima onima koji su sudjelovali u izuzetno bogatom i uspješnom Bibnjskom litu 2019.
- Zahvalio bih se Turističkoj zajednici, komunalnom poduzeću Bibinjac, općinskom timu i svim mještanima, jer nemojmo zaboraviti da imamo 632 registrirana iznajmljivača i oko 4.400 kreveta, napomenuo je Bruno Bugarija.
U glazbenom programu nastupili su Ivica Sikirić Ićo, klape Bibinje, Diadora i Monada te Trio bura, a bili su tu i bibinjski pjesnici: Ante Sikirić Krivin, Marin Fuzul i Šime Lisica Kitov.
Iako to nije bio nogomet najviše kvalitete, ipak je »županijski derbi« između Zadra i Primorca (B) vrlo vjerojatno zadovoljio 300-ak gledatelja koji su došli nazočiti ovom dvoboju. Bilo je tu trke, lijepih poteza, borbenosti i svega onoga što nogomet čini najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Zadar je uvjerljivom pobjedom potvrdila primat, barem trenutačno, nositelja kvalitete u Zadarskoj županiji. Momčad Marka Pinčića taktički je nadigrala onu Juga Dominisa iako je razvoj događanja mogao biti i posve drugačiji da su gosti iz kraljevskog grada realizirali dvije 100-postotne prigode u posljednjim minutama prvog poluvremena. Slaba realizacija Biograjaca i pogreške koje su činili na svojoj polovici travnjaka sigurno su jedan od razloga gubitka bodova. Ali, to nikako ne umanjuje Zadrove zasluge za ovu pobjedu. Jer, kao što je to tražio njihov trener, imali su strpljivost, ali isto tako su znali igrom i dominacijom stvoriti izgledne prilike pred vratima Primorca. I što je još važnije realizirati ih..Fantastičan zgoditak Kristijana Jurića u 16. minuti, varka kojom se oslobodio dva čuvara i u maniri vrhunskih svjetskih golgetera pogodio baš tamo gdje je trebao. Pa bijeg Roka Nakića koji je izborio jedanaesterac, a koji je hladnokrvno realizirao Josip Anić. I na kraju »šlag na tortu« trenutak kada je kapetan Jure Jerbić zakucao glavom loptu u mrežu gostiju. Sve to su minijature koje su izveli Zadrani i zbog kojih su tako uvjerljivo slavili u »županijskom derbiju«. Zadar je jednostavno ovoga puta bio bolji i zbog toga zaslužuje pohvale i čestitke. I to ne samo strijelci i asistenti, jer, po mom skromnom mišljenu, igrač utakmice je bio Domagoj Muić, radilica koja nije dala disati Biograjcima i bio je prisutan u svakoj akciji. Naraavo uz sve one »mladce i starce« koji su jučer istrčali ili ušli u igru i ugradili dijelić sebe u ovu pobjedu.
Marko Pinčić, trener nogometaša Zadra, bio je jako zadovoljan nakon uvjerljive pobjede svoje momčadi, ali i zajedništva koje je njegova momčad iskazala u dvoboju sa susjedima iz kraljevskog grada.
- Čestitam svim svojim igračima na pobjedi i maksimumu koji su dali na travnjaku u ovoj utakmici. Zadovoljan sam što smo slavili u jednoj lijepoj nogometnoj predstavi, tj. u lokalnom derbiju. Posebno me zadovoljnim čini činjenica da smo dobili grupu igrača koja stvara rezultat. Kroz posjed lopte i dominaciju dolazimo svojom strpljivošću do prigoda koje su nam donijele već dvije uvjerljive domaće pobjede. Znali smo da će biti teško protiv Primorca, ali držali smo se dogovora i to nam je na kraju donijelo pobjedu. Naravno, uz sve stvari koje treba pohvaliti ima tu još nedostataka i grešaka koje ćemo radom ispraviti.
Svjestan je Pinčić da od ležanja na lovorikama nema puno koristi. Kao što je ne bi bilo ni od apatije nakon nezgodnog poraza u Dubrovniku.
- To je momčad koja je ove sezone ušla u viši rang. Imali smo ih prliku gledati u prijenosu protiv Dinama i definitivno je riječ o kvalitetnoj i vrlo nezgodnoj momčadi. Imaju jedog izrazitog napadača koji bi na kraju mogao biti i prvi strijelac Treće HNL jug. Idemoutakmicu po utakmicu uživati kao što je to bio slučaj i u ovom dvoboju s Primorce, I bez pritiska putujemo u Mravince po što bolji rezultat.
Jugo Dominis, strateg biogradskog Primorca nije mogao sakriti razočaranje ishodom utakmice na Stanovima, ponajprije razlozima koje je naveo kao glavne uzroke potopa kod Zadra. Ali, najprije je kao pravi sportaš čestitao suparničkoj momčadi.
- Čestitam Zadru i mom kolegi Pinčiću na zasluženoj pobjedi. Iako, rezultatski je ona možda prenaglašena s obzirom što se zbivalo na travnjaku Stanova u ovoj utakmici. Ponovno su nas skupo koštale naše pogreške i loša realizacija. Takav je bo prvi pogodak kada bez veze gubimo loptu što završava pogotkom u našoj mreži. Imali smo tijekom utakmice tri, četiri izrazite prigode, ali nismo ih realizirali. Ponovno smo dobro krenuli i u nastavku, a onda ponovno iz pogreške primamo gol i nakon toga se više nismo mogli vratiti u utakmicu. Nismo odigrali lošu utakmicu, bili smo dobri u polju, ali na kraju se pamti i piše samo rezultat. Definitivno je predamnom još puno posla, prije svega na ispravljanju pogrešaka, a i po pitanju realizacije.
Na pitanje novinara jeli svjesno Zadru prepustio posjed lopte, Dominis je kazao:
- Svjesno smo Zadru prepustili posjed lopte i u tom segmentu nisam nezadovoljan. Mismo upravo iz tog posjeda Zadra, tj. nakon ukradenih lopti dolazili u te velike prigode pred njihovim vratima. To je bio naš plan i u tome smo uspijevali. Međutim, realizacija nam nije bila na pravoj razini. Zelić i Vodopija su imali 100-postotne prilike, ali ih nisu realizirali. A možda smo zbog te realizacije izgubili naslov u prošloj sezoni. S druge strane veliki problem su te izgubljene lopte na 25 metara od našeg gola. To se tu jednostavno ne smije događati. Bez obzira što smo u drugom poluvremenu mi bili opasnija momčad ponovno smo iz pogreški primili golove. Jednostavno momčad nije na pravoj razini, kao da se uvukla neka apatija i morat ćemo to što prije riješiti - kazao je na kraju svog izlaganja Dominis.
Još jedan vruć i sparan vikend kasnog ljeta privukao je mnoštvo posjetitelja u povijesno središte grada. Gotovo idealne vremenske uvjete iskoristilo se za druženje s prijateljima, šetnju, kavu, kupovinu, a još brojni strani gosti mogli su se vidjeti u razgledanju povijesnih i kulturnih znamenitosti. Odjeća i obuća bile su, dakako, prilagođene vremenskim uvjetima, pa se većina odlučila na što kraće odjevne predmete i laganiju odjeću, što se može vidjeti u fotogaleriji našeg Marina Gospića.
Zadarski portali Vijesti iz Zadra