Antena Zadar i Blitz Cinestar kina nastavljaju svoju dobru suradnju te vas i ovaj tjedan vode u Cinestar kino u Zadru.
Dvoje sretnika tako će na naš račun moći pogledati film “Čarobni prolaz”, dok će još dvoje također moći osvojiti ulaznice za film “Silk road” ako budu slušali Ritam grada na 97,2 MHz svakog utorka u 10:15 sati. Sreću okušajte pozivom na broj 023 777 888.
Sve što trebate napraviti je u komentarima ispod članka putem Facebooka označiti osobu koju želite odvesti u kino (@ImePrezime) i ulazite u izbor za osvajanje kino ulaznica.
Nagradno darivanje traje do utorka, 20. travnja, a osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka zaključno s datumom 28. travnja 2021.
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka zaključno s datumom 21. travnja 2021.
Prošlotjedni dobitnici:
Film “Barb i Star na putu za Vista del Mar” – Nada Marinković x 2 ulaznice
Film “Mortal Kombat” – Ivana Brković x2 ulaznice
Objava Antena te vodi u Cinestar; Pogledajte filmove “Čarobni prolaz” i “Silk road” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
U četvrtak, 15. travnja 2021., u Gradskoj loži s početkom u 12 sati svečano će se otvoriti filatelistička izložba pod nazivom »Lijepa naša Hrvatska« posvećena hrvatskom turizmu. Izložbu organizira »Hrvatsko filatelističko društvo Zadar«, a autori su Igor Černigoj i Ivica Ivković. Riječ je o vrhunskoj izložbi na kojoj će biti izloženo više od 2 000 poštanskih maraka prikazanih pojedinačno, u poštanskim arcima, u blokovima, na maksimum kartama, dopisnicama i prigodnim kovertama. Također se radi o jednoj od najvećih filatelističkih izložbi ikada održanih u Zadru. Na prekrasnim poštanskim izdanjima čiji su autori ponajbolji hrvatski likovni umjetnici, dizajneri i fotografi mogu se vidjeti mnogi hrvatski gradovi, neki događaji iz hrvatske povijesti, hrvatski spomenici i arhitektura, hrvatske autohtone pasmine, hrvatsko brodovlje, hrvatski svjetionici, hrvatsko podmorje, hrvatska etno i nematerijalna kulturna baština, nacionalni parkovi i parkovi prirode, hrvatska flora, hrvatska gastronomija, kao i naši trofejni sportaši - veliki ambasadori Hrvatske, hrvatskog sporta i hrvatskog turizma.
Tu su i marke posvećene pastoralnom pohodu Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj (1994., 1998. i 2003), Pape Benedicta XVI. (2011.) te izuzetno lijepa izdanja posvećena Marijanskim svetištima u Hrvatskoj.
Nema sumnje da je hrvatska poštanska marka dokazani medij za promidžbu nacionalnog imidža i neupitni su ambasador Lijepe naše, pa tako i hrvatskog turizma.
Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2021.
Sukladno Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana, dragovoljna predaja ilegalnog oružja je bez sankcija, stoga apeliramo na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija
Jučer je građanin u Gospiću dragovoljno predao 692 komada raznog streljiva, što je policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave ličko-senjske izuzeo i pohranio u skladište do uništenja.
Svijest o prisutnosti ovoga problema izrazito je važna, jer na području Ličko-senjske županije još uvijek ima zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata, pa čak i iz II. svjetskog rata, što može biti posebno opasno u slučaju da ih pronađu djeca.
I ovom prilikom pozivamo građane da nam se pridruže u akciji „Manje oružja - manje tragedija“ kojom je bez ikakvih sankcija omogućena dragovoljna predaja ilegalnih ubojitih sredstava i oružja. Protiv građana koji ovakvo oružje prijave nadležnom tijelu radi predaje, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.
Oružje i eksplozivna sredstva nemojte sami donositi u policijske postaje kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već želju za dragovoljnom predajom prijavite na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Mi ćemo poslati stručne i osposobljene policijske službenike koji će oružje preuzeti.
Zahvaljujemo se svim građanima koji su do sada prepoznali značaj ove akcije i vratili oružje, te građanima koji po pronalasku minsko-eksplozivnih sredstava odmah izvijeste policiju, a sve druge građane pozivamo da slijede njihov primjer, kako bi svima osigurali sigurniju i sretniju budućnost.
Otvorenje izložbe tapiserija Velebitika je u srijedu, 14. travnja, 2021. godine u 12:00 sati u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar, u Gradskoj straži na Narodnom trgu.
Izložba se organizira u sklopu programa Narodnog muzeja Zadar i u čast rođendana Zadarske županije. Umjetnici Tomljanović Narodnom muzeju Zadar su 2016. godine darovali vrijednu donaciju tapiserija koja je uz druge njihove radove na području primijenjenih umjetnosti tkanja i tapiserija oformljena u zbirku Tkanja i Tapiserija Ivana i Ane Tomljanović.
Ovim izložbenim ciklusom od četiriju izložbi vezanih uz četiri cjeline njihova rada u umjetničkoj tapiseriji, u prostoru Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar daje se mogućnost javnosti da se upozna s njihovim izuzetnim umjetničkim opusom koji se sastoji od 38 tapiserija u mediju umjetničke tapiserije.
Prva izložba pod nazivom Velebitika predstavlja prvu tematsku cjelinu koju čine četiri tapiserije inspiriranu velebitskom prirodom. Tijekom godine izmjenjivati će se izložbeni postav i na taj način će sve tapiserije biti dostupne javnosti. Uz izložbe su osmišljene radionice tkanja tapiserija od ideje do realizacije, od pripreme slika, kartona i nacrta do tkanja tapiserije na okvirima. Izložbeni ciklusi će se na ovaj način održavati u kontinuitetu sve do realizacije stalnog izložbenog postava Tapiserija Ivana i Ane Tomljanović.
Dakle, izložba će biti postavljena u Etnološkom odjelu NMZ u Gradskoj straži na prvom katu. Izabrani prostor je komornog karaktera manje kvadrature za izlaganje, prema tome je napravljen koncept predstavljanja tapiserija. Osnovni cilj je približiti umjetnički rad umjetnika Ane i Ivana Tomljanović javnosti. Konceptom izmjenjive izložbe u malom prostoru predstavljati će se određeni broj tapiserija iz pojedinog ciklusa iz cjelovite zbirke od 38 tapiserija. Obratit će se pažnja na po jednu tapiseriju vezano uz njihovu tematiku i moći će se doživjeti i obraditi svako djelo posebno. Isto tako će se svaka tapiserija fotografirati i objediniti u virtualnu izložbu koja će biti dostupna na stranicama Muzeja. Izložba je multimedijskog-edukativnog karaktera na temu umjetničke tapiserije i tkanja. U sklopu izložbe održat će se radionice tkanja. Radionice na području primijenjenih umjetnosti s temom umjetnosti tkanja su osmišljene od kreacije do realizacije, vezane uz inspiraciju i teme, pojedinog ciklusa izložbenog postava donacije tapiserija umjetnika Ivana I Ane Tomljanović, koja predstavlja baštinu Zadarske županije i Grada Zadra.
Tapiserije iz donacije Tomljanović predstavljaju neizmjeran kulturno-umjetnički doprinos unutar nacionalne baštine.
Voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić za televiziju N1 je kazao da se u Dubravi otvara jedan novi odjel, a priprema se i šesta intenzivna jedinica.
“Priljev bolesnika je nešto veći, što i očekujemo. Narednih dana imat ćemo velik priljev, jučer ih je došlo 35, a ukupno imamo 340 pacijenata. Danas je pušten u pogon novi odjel koji vode kolege pulmolozi s Rebra”, rekao je infektolog Bruno Baršić.
Osim toga, priprema se još i šesta intenzivna jedinica u četvrtak, kazao je.
“Dolaskom pacijenata povećavamo kapacitete i za prijem pacijenata i dolaze nam kolege iz drugih ustanova”, rekao je Baršić. Globalno gledano, u tijeku je drugi val, kaže on.
“To treba zabrinjavati, ali očekujemo da smo mi na vrhuncu toga, a bolnički će sustav biti na vrhuncu za 10 dana. Potom očekujemo pad broja oboljelih i neku normalizaciju tijekom ljeta. Mi se borimo s prirodom, to su prirodni procesi, virusi nastaju u prirodi, mogu mutirati… No za sada se čini da će tijek biti ovakav kakav očekujemo”, rekao je.
“Pandemije dođu, istutnje se i prelaze u neke normalne bolesti s kojima ćemo se sporadično i dalje nositi, susretati i živjeti. Možda ćemo imati neke veće i manje epidemije i dolazit će i novi sojevi. No važno nam je da cjepiva djeluju i na druge sojeve. Nadam se da ćemo od svibnja nadalje ipak bolje živjeti. Ipak ćemo imati bolju procijepljenost. Imamo naznake da ćemo dobiti lijekove koje ćemo moći rabiti izvan bolnica, kao i za gripu, pa ako unutar četiri dana od bolesti popijemo lijek, ubrzat ćemo liječenje, smanjit ćemo širenje bolesti, ali ćemo i dalje imati težih stanja, kao i kod gripe”, kazao je Baršić.
Kazao je kako je smrtnost nešto manja, prema preliminarnim podacima za bolesnike koji su došli nakon 08.ožujka.
“120 bolesnika je otpušteno i smrtnost je među njima 7 posto niža nego zimus. To je dobro, to povezujemo s mnogo mlađom populacijom koja nam stiže, no oni imaju možda i teže kliničke slike”, rekao je Baršić, koji je dodao da i kod korone, ali i kod svih drugih polja u medicini, liječnici stalno uče. “Ja i danas svaki dan čitam bar dva ili tri stručna članka”, kazao je.
Rekao je i da je kod nas bolnička smrtnost skoro ista kao i u Engleskoj.
“Hrvatska ima stariju populaciju i to jako utječe na smrtnost. Dob je faktor koji jako doprinosi. Na respiratorima idemo ka broju od 50 bolesnika, otvaramo nove intenzivne odjele… To je dosta teška bolest.
Lijekova ima dovoljno, nešto manje Remdesivira, ali to neće utjecati na smrtnost. Taj lijek je dobar u ranoj fazi, prije dolaska u bolnicu. Mlađi pacijenti dolaze tek nakon 10. dana bolesti, a ranije su pripadnici starije populacije dolazili nakon samo dva ili tri dana bolesti”, rekao je Baršić.
Kazao je kako je uvjeren da neće imati manjka lijekova.
Neurološke smetnje koje se javljaju kod dijela pacijenata koji su preboljeli koronu javljaju se kod 30 posto pacijenata.
“Jedna trećina ima neurološke, psihijatrijske tegobe, i zato imamo tim koji se bavi postcovid. Imamo i psihijatre, možda je njih i najviše od svih specijalnosti”, rekao je infektolog.
Kazao je kako liječnici definitivno imaju burnout, ali i dalje su motivirani da odrade svoj posao.
“Ono što osjećaju, nose kući. Kada znate da činite nešto dobro, i kada znate da ne može raditi netko drugi, to činite i burnout bude manji. Dirljivo mi je vidjeti mlade kolege kako rade, rade to zdušno i ponosan sam na njih”, rekao je Bruno Baršić.
Kako je za Radio Pag rekao gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić, ostvarili su se uvjeti za uvođenje reda u korištenje paške čipke ili njezinih elemenata. Grad Pag je pozvao pravne i fizičke osobe koje koriste pašku čipku za razne svrhe ili to namjeravaju raditi, da se najkasnije do 26. travnja ove godine jave radi potpisivanja Ugovora o licenci. Naime, Grad Pag je pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, zaštitio pašku čipku. Zaštitom paške čipke, kako je to objavljeno u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva, zaštićen je svaki njen element u obličju i sadržaju sa svim njezinim verbalnim i figurativnim elementima. U slučaju neovlaštenog korištenja paške čipke Grad Pag će, kao nositelj licence, tražiti naknadu štete počinjene neovlaštenim korištenjem. Gradonačelnik Fabijanić je rekao kako paške čipkarice ne trebaju potpisivati Ugovor o licenci.
- Godinama se govorilo o zaštiti paške čipke, ali nije se ništa napravilo. Sada je taj postupak završen i krećemo u zaštitu paške čipke koja je simbol grada Paga. Zahvaljujem svima koji su nam pomogli, a posebno Mirjani Tkalčec i njezinoj obitelji, jer oni su nam posebno pomogli. Svi koji žele koristiti pašku čipku, to moraju raditi po pravilima i plaćati Gradu Pagu kao isključivom vlasniku licence za pašku čipku. Paške čipkarice će od ovoga imati koristi jer će se povećati cijena paške čipke, a iz sredstava koja se dobiju na temelju davanja licenci za korištenje paške čipke, Grad Pag će pomagati čipkaricama, udrugama čipkarica i školi paške čipke, rekao je gradonačelnik Fabijanić.
Zainteresirane za korištenje elemenata paške čipke mogu se obratiti Gradu Pagu upitom putem e-maila grad.pag@pag.hr ili na telefon 023600830.
Područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zadru od jučer je počeo s radom na novoj lokaciji, Put Murvice 12c.
Na toj će se adresi, u prizemlju nove stambeno-poslovne zgrade, građanima Zadra i Zadarske županije pružati usluge od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati.
U novim, moderno uređenim prostorijam građanima će na usluzi biti četiri šaltera za prijave i odjave na mirovinsko osiguranje, zaprimanje zahtjeva te izdavanje potvrda iz djelokruga HZMO-a.
U petak će HDZ potpisati koalicijski ugovor i dogovoriti zajednički nastup na lokalnim izborima na gradskoj i županijskoj razini s najmanje tri stranke, ali je moguće da popis partnera bude i proširen jer neki razgovori još uvijek nisu okončani. Što se tiče koaliranja po gradovima i općinama Zadarsk...
Kako bi se suzbio eksponencijalni rast broja zaraženih na našem području, Nacionalni stožer na traženje Stožera civilne zaštite Zadarske županije prošloga je tjedna donio mjeru o obaveznom nošenju maski na otvorenim prostorima.
U prvom redu odnosi se to na mjesta poput tržnica, oko trgovačkih centara i vjerskih objekata te svih onih lokacija na kojima se ne može držati distanca.
Sedmi je dan otkako je ova nepopularna mjera stupila na snagu, pa smo provjerili poštuju li Zadrani odluku struke.
– Dosta se ljudi drži ove mjere. Patrola Službe civilne zaštite obilazi mjesta na kojima su maske obavezne te upozoravaju građane koji ih ne nose. Ono što mogu reći je da nismo imali ni jedan slučaj da je netko odbio staviti masku nakon razgovora s redarima. Velika većina poštuje odluku Stožera, posebice na mjestima kao što su tržnice. Rekao bih da su ljudi sve osvješteniji, epidemiološka slika koju imamo zadnjih dana u Zadru nije dobra. Vidimo da i liječnici kazuju da je dominantan soj čudan i da su posljedice teže, čega su građani, osobito oni stariji, itekako svjesni. Mladi nešto češće krše mjere, jer računaju da su zdravi i da im neće ništa biti, no tržnice na kojima se primarno trebaju nositi maske, ipak su mjesto na kojem se okuplja starija populacija, kaže zadovoljno Ante Babić, načelnik Stožera civilne zaštite Grada Zadra.
Kako bismo se sami uvjerili funkcioniraju li stvari i na terenu, napravili smo đir kroz zadarsku pijacu na Relji. Zaključak priče provjerite u fotogaleriji.
Objava Drže li se Zadrani obaveze nošenja maske na otvorenom? Babić: “Nitko još nije odbio staviti je nakon upozorenja” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Posljednjih nekoliko dana u regionalnim medijima istaknula se tema studentskih pokaza i financiranja istih od strane lokalnih samouprava, a službeni podaci Liburnije Zadar pokazali su kako jedino Općina Vrsi u Zadarskoj županiji u potpunosti financira prigradski prijevoz za svoje studente. Dio je to iznimno bogate socijalne politike prema kojoj je Općina Vrsi afirmirana i prepoznata. Općinski načelnik, Luka Perinić ističe kako je iznenađen navedenom činjenicom te pojašnjava glavni motiv za subvencioniranje studentskih pokaza.
- Iskreno, iznenadila me činjenica kako jedini u županiji u cijelosti financiramo prigradski prijevoz za naše studente. Kad sam prije četiri godine preuzeo dužnost Općinskog načelnika, kao primarni cilj naveo sam brigu za djecu i mlade kroz stipendije i potpore, što je i ispunjeno, poručuje Perinić te dodaje kako se tu ne namjerava stati.
- Definitivno i u budućnosti planiramo nastaviti sa svim mjerama socijalne politike koje su među najizdašnijima u cijeloj Hrvatskoj. Iznimno mi je drago kako smo u proračunski izazovnim vremenima uspjeli podići iznos stipendije za učenike i studente te ih omogućiti svim redovitim studentima. Kao što rekoh već ranije, djeca i mladi su naša budućnost, ako ne ulažemo u njih, svi ostali projekti nemaju smisla, zaključuje načelnik u nadi kako će kolege iz ostalih jedinica lokalne samouprave slijediti primjer Općine Vrsi.
Studenti i učenici iz Vrsi i Poljica besplatnim prijevozom godišnje uštede oko 5 tisuća kuna, što predstavlja iznimno olakšanje za obiteljski budžet. Uz tu pogodnost, stipendije za srednjoškolce iznose 400 kuna te za sve redovne studente bez obzira na prosjek 750 kuna, piše Vrški list.
Nautički turizam je i prije koronakrize bio jedna od najvećih uzdanica hrvatskog turizma jer potiče brži gospodarski rast. Nautička infrastruktura u marinama diljem obale je sve razvijenija, a broj plovila je iz godine u godinu sve više rastao. Razvoj nautičkog turizma posebno je bitan za ekonomski opstanak malih otočnih zajednica.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice za 2019. godinu, u Hrvatskoj je u nautičkom turizmu tijekom 2019. godine ostvareno više od 3,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 11% u noćenjima u odnosu na 2018. godinu. S navedenim pokazateljima nautički charter ostvario je udjel od približno 3,7% u ukupnim komercijalnim turističkim noćenjima Hrvatske. Na Zadarsku županiju otpada 21% od ukupnih dolazaka i noćenja. Da nije bilo pandemije koronavirusa, nautički turizam bio bi najperspektivniji sektor u turizmu na dalmatinskoj obali.
O problemima u nautičkom turizmu i potencijalima za nadolazeću turističku sezonu razgovarali smo s Tonijem Antišinom, direktorom Olive Island Marine u Sutomišćici.
- Pandemija je sve pogodila. Prošle godine u razdoblju pred i posezone ostvarili smo lošije financijske rezultate, dok smo u ljetnoj sezoni ostvarili zadovoljavajuću razinu poslovanja. Ni ova godina nije najbolje počela. Planove za predsezonu i uskrsne blagdane poremetila su nam ograničenja koja su uvele ponajprije Slovenija i Njemačka, zbog čega su, između ostalog potpuno izostali dolasci tranzitnih brodova. Sva plovila u našoj marini su u privatnom vlasništvu, tako da veliki broj nautičara zbog zabrane putovanja nije mogao pristupiti svojem plovilu, pojašnjava Antišin.
U uvjetima pandemije koronavirusa nautika se pretvorila u najvažnijih hrvatski turistički proizvod, za kojim je potražnja u tržišnim okolnostima globalne pandemije naročito izražena. Nautika je specifičan oblik turizma, koji karakterizira boravak na plovilu, u osami, daleko od vreve i gužve primorskih destinacija. Korisicima plovila omogućuje se izolacija od vanjskog svijeta. Nautičari mogu uživati u svim ljepotama koje nautika, plovidba i boravak na moru kao takvi pružaju. S obzirom da su na snazi epidemiološke mjere socijalnog distanciranja, nautički turizam je u svim svojim pojavnim oblicima izuzetno popularan i svima prihvatljiv. Sve više se nude povoljnije opcije i aranžmani, koji su namijenjeni potrošačima srednje klase, koji se inače zbog skupoće takvih aranžmana nikad ne bi orijentirali prema nautičkom turizmu.
- Po svim parametrima i statističkim podacima, nautički se turizam nalazi u najpovoljnijoj situaciji. Vlasnici brodica u našoj marini imaju izvanrednu priliku uživati u svim ljepotama naše obale bez da se izlažu mogućnosti zaraze koronavirusom. Ove smo godine optimističniji jer su donesena jasna pravila o ulasku u državu. Prošlu su godinu obilježile zabrane koje su paralizirale mogućnosti za dugoročne planove. I ova je godina po mnogočemu slična tomu, jer i dalje ne možemo raditi dugoročne projekcije. Poslovanje ćemo pokušati što više prilagoditi trenutnoj epidemiološkoj situaciji i prilikama koje možemo ostvariti, kaže Antišin.
Vlada Republike Hrvatske vrlo je brzo prepoznala potencijal nautičkog turizma u vremenu pandemije. Kako bi se što više nautičara potaknulo na putovanje u pandemiji, donesene su mjere kojima se sektor nautičkog turizma rasteretio ulaganja u infrastrukturu u doba pandemije. Neke od olakšica uključuju odgodu primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama, kojim se propisuju parametri zaštite ljudskih života i morskog okoliša od onečišćenja i uništenja prirodnih staništa morskih biljaka i životinja. Donesene su i olakšice u pogledu zahtjeva za opremanjem kao i odgoda donošenja datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi. Privremeno su produljene valjanosti isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za uvođenjem odgode plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet.
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je i portal na četiri jezika, koji nautičarima omogućava plaćanje pristojbe za plovidbu hrvatskim morem online, nakon čega elektroničkim putem dobiju potvrdu o uplati. Time se vlasnicima jahti i brodica, koji stalno prebivalište imaju u inozemstvu, omogućilo samostalno ishođenje vinjete, kako bi u lučkim kapetanijama i ispostavama lučkih kapetanija mogli platiti pristojbu za plovidbu hrvatskim morem.
Udruženje marina Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prošle je godine u ovo vrijeme od Vlade tražilo oslobađanje plaćanja varijabilnog dijela koncesijskih naknada za prošlu godinu te fiksnog i varijabilnog dijela koncesijskih naknada za 2021. godinu. Pošto marine u trenutku potpunog zatvaranja gospodarstva nisu mogle prikazati pad prihoda, koji je potreban kako bi participirali za državne potpore, već samo rapidni pad likvidnosti, od Vlade je zatraženo da se revidira položaj marina kako bi mogle dobiti poticaje za isplatu minimalne plaće zaposlenicima. Pošto djelatnost marina zakonski ne pripada sektoru turizma, već sektoru sporta i rekreacije, marine su morale plaćati veću stopu poreza na dohodak u odnosu na 13% PDV- a koji se plaća za usluge u turizmu.
- Koncesijske varijabilne naknade ostale su na istoj razini kao i prije pandemije. Iako zbog pandemije koronavirusa nismo bili u mogućnosti održati redoviti sastanak članova Udruge marina Hrvatske, redovito dobivamo informacije o stanju naših prava i obveza prema državi i o prijedlogu o odgodi ili smanjenom plaćanju varijabilnih koncesijskih naknada, pojašnjava Antišin.
Olive Island Marina sudionica je projekta Safe stay in Croatia, koji je osmislilo Ministarstvo turizma i sporta, prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao sigurne destinacije u kojoj svi dionici u industriji turizma poštuju zadane higijenske standarde i epidemiološke propise.
- U našoj smo se marini prilagodili svim epidemiološkim smjernicama kako bi što lakše obavljali našu djelatnost u doba pandemije. Zadovoljstvo mi je reći da smo zaslužili oznaku Safe stay in Croatia, kojom svojim posjetiteljima jamčimo sigurnost i higijenske standarde najviše razine, ističe Antišin.
Socijalni radnici podnijeli su kaznenu prijavu protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić, javlja Jutarnji list.
– Unatrag nekoliko dana među socijalnim radnicima je spontano pokrenuta inicijativa za podnošenje kaznene prijave protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić. Odvjetnički ured Klaudia Čurina iz Zagreba sastavio je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić u kojoj ih terete za kazneno djelo protiv javnog reda – javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanu i kažnjivu po članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona.
Kaznenoj prijavi su se masovno priključili socijalni radnici, psiholozi, pravnici, socijalni pedagozi – u ponedjeljak 12. travnja, kada je kaznena prijava podnesena odvjetničku punomoć za zastupanje predalo je 169 stručnih djelatnika centra, a očekuje se da će se prijavi pridružiti još nekoliko stotina socijalnih radnika, psihologa i pravnika djelatnika centara.
Hrvatska komora socijalnih radnika podržava inicijativu svih stručnih djelatnika centara koji sudjeluju te poziva i ostale strukovne komore da iskažu svoju podršku – poručio je Antun Ilijaš u ime Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika.
Veljača je nakon nedavne smrti dvogodišnje djevojčice javno propitkivala sustav, između ostalog je tražila otkaze za djelatnike Centra za socijalnu skrb, a mnoge je dodatno iznenadila činjenica da ju je ministar obitelji i socijalne skrbi Josip Aladrović pozvao na službeni sastanak o problematici sustava socijalne skrbi.
Zadrani su se polako naviknuli na strože epidemiološke mjere, koje su odlukom Stožera civilne zaštite Zadarske županije nedavno stupile na snagu. Osim privatnih okupljanja, na kojima se ni ne pomišlja na epidemiološka ograničenja i koja su izvorom velikog broja slučajeva zaraze, terase kafića i restorana još su jedno mjesto na kojem se često zaboravi na pridržavanje distance i po novom, na nošenje maske na otvorenom gdje se okuplja velik broj ljudi.
Prema podacima za ožujak, koje je iznijelo Ministarstvo unutarnjih poslova, kod 368 pravnih i fizičkih osoba diljem zemlje je izdano 146 prekršajnih naloga. Izrečeno je 47 novčanih kazni. Ukupan iznos kazni je 386.500 kuna. One pravne osobe koje budu prijavljene za kršenje mjera, vjerojatno će ostati bez naknada iz proračuna.
Mate Lukić, voditelj postrojbe Civilne zaštite Grada Zadra govori nam o (ne)pridržavanju epidemioloških mjera.
- Nakon donošenja strožih epidemioloških mjera za duplo smo povećali broj kontrola koje obavimo svaki dan. Ono što smo primijetili jest da se sve više ugostitelja, zbog straha od pečaćenja i kazni pridržava epidemioloških propisa. Manji dio ugostitelja na području grada je zapečaćen zbog nepoštivanja propisa, kaže Lukić.
Ono što se dolaskom ljepšega i toplijega vremena moglo primijetiti je da mnogi objekti rade s poluotvorenim terasama. Ako terase imaju pregrade i zidove od stakla, oni se trebaju ukloniti ili otvoriti. Otvorenom terasom smatra se i terasa koja ima krov i otvoreno više od polovice staklenih stijena. Najvažnija mjera na terasama kafića i restorana je osiguranje adekvatnog razmaka među gostima. Stolci moraju biti na minimalno 1,5 metra razmaka, a razmak između stolova treba biti minimalno 3 metra.
- Ako je terasa objekta koja je ostakljena ili ima pregrade od pleksiglasa otvorena više od pola, tada objekt ne krši mjeru o poslovanju na terasama. Ono što se često događa jest da se hrana i piće poslužuju unutar objekta. Tada Državni inspektorat zapečati samo unutarnji dio objekta, gdje se poslužuje hrana i piće, a terasa, uz poštivanje mjera, ostaje otvorena za poslovanje, objašnjava Lukić.
Jedna od novouvedenih mjera odnosi se i na zabranu točenja alkoholnih pića nakon 20 sati.
- Nekoliko smo objekata uhvatili u kršenju mjere o zabrani točenja alkoholnih pića u vremenu od 20 sati do 6 sati. Vlasnici tih objekata su sankcionirani prema važećim propisima. Nadamo se da će se zbog lošijega vremena i kiše ljudi u manjem broju okupljati u objektima i tako smanjiti mogućnost kršenja mjera, jer Inspektorat ne kažnjava goste, već vlasnike objekata, kaže Lukić.
Sutra, u srijedu, odigrati će se 23. kolo u ovoj županijskoj ligi. Tako će Primorac na gostovanje u Metković kod NK Neretve, dok će HV Posedarje u Makarsku na „megdan“ Zmaju. U prošlu subotu oba županijska trečeligaša osvojili su doma po bod, pripreme za predstojeće susret odrađene su koliko se mogl...
Nije “snijeg u maju”, ali guste pahulje koje su danas stvorile bijeli pokrivač u ličkom dijelu Zadarske županije iznenađenje su za ovaj visok datum u godini.
Na stotinjak kilometara od Zadra, iza Gračaca vlada prava zimska bajka. Šumska stabla i krovovi prekriveni snijegom najčarobniji su prizor kojeg smo danas imali prilike vidjeti.
Ukoliko imate vremena iskoristite ga za izlet, a u protivnom uživajte u mini galeriji koju nam je poslao naš čitatelj.
Objava SNJEŽNA BAJKA Guste pahulje padaju u ličkom dijelu Zadarske županije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.
Novi most preko rijeke Karišnice i dijela lokalne prometnice L 63077, mosta koji spaja Donji Karin i Gornji Karin, nedaleko ušća rječice u Karinsko more i Franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije, zasjao je u punom sjaju.
- Svi predviđeni radovi na izgradnji potpuno novog betonsko-armiranog mosta su privedeni kraju. Predstoji još tehnički prijem mosta i uporabna dozvola, kazao je Branko Kutija, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zadarske županije, investitora izgradnje.
Osim impresivnog mosta u potpunosti su izgrađene prilazne ceste s obje strane mosta, armiranobetonski zid u duljini oko 44 metra uz vrt Franjevačkog samostana, ograde, nasipi, nogostupi, horizontalna i vertikalne signalizacija.
- Vrijednost radova je 6.181.000 kuna. Projekt u 100-postotnom iznosu financira ŽUC unatoč sredstvima koja su premala za sve potrebe. Naime, tek smo na 14 mjestu od 20 ŽUC-eva u Hrvatskoj po dodijeljenim sredstvima, rekao je Kutija.
ŽUC upravlja s ukupno 1.190,3 kilometara cesta, od kojih je 514,5 kilometara županijskih i 675,8 kilometara lokalnih cesta.
- U obuhvatu ŽUC-a je i 90 mostova, što na županijskim što na lokalnim cestama, istaknuo je Kutija.
Zanimljiva je povijest mosta. Naime, novi betonsko-armirani most podignut je na mjestu nekadašnjeg drvenog mosta koji je u agresiji tijekom Domovinskog rata srušen, kao i obližnji Franjevački samostan BDM, spomenik kulture iz 15. stoljeća.
- Nakon rušenja drvenog mosta UNPROFOR je podigao željezni most koji nije bio dvotračan, već je služio samo pješacima i osobnim automobilima, podsjeća Kutija.
Novi most osim što je izgrađen za promet svih motornih vozila i znatno povećava sigurnost svih sudionika u prometu, zajedno s okolišem osvaja svojom ljepotom i mamac je za izletnike.
- Kako je postojeći željezni most bio neuvjetan i derutan u potpunosti je srušen te je sad na mjestu nekadašnjeg drvenog izgrađen novi armirano-betonski most, dodaje.
Izvoditelji radova je bila zajednica ponuditelja: Ciglenica d.o.o. Zaprešić direktora Vladimira Jambreka i Vodoprivreda-Zagorje d.o.o. Klanjec direktora Božidara Hitreca. Projektant je dipl. ing. građ. Silvio Panović iz tvrtke Factum d.o.o. Biograd na Moru. Glavni nadzorni inženjer je bio mr. sc. Davor-Ivan Banić, dipl. ing. građ, iz zadarske tvrtke 3. Konstrukcije d.o.o.
Nadzorni inženjer za geotehničke radove bio je dipl. ing. građ. Ozren Sorić iz tvrtke Geotehnički studio d.o.o. Zagreb, Podružnica Zadar, dok je nadzorni inženjer za betonske radove bila dipl. ing. građ. Žana Banić iz tvrtke 3. Konstrukcije d.o.o.
Donji Karin administrativno je u sastavu grada Benkovca, a po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine ima 174 stanovnika, dok je Gornji Karin administrativno u sastavu grada Obrovca, a po posljednjem popisu stanovništva ima 1.125 stanovnika.
- Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se ulijeva u Jadransko more, odnosno u Karinsko more te je most prirodna granica između gradova Obrovca i Benkovca, zaključio je Branko Kutija.
Osim Branka Kutije na obilasku mosta su bili zadarski župan Božidar Longin i pročelnik Krešimir Laštro te obrovački dogradonačelnici Slobodan Jurjević i Stanko Mijić.
Ulaganja Županijske uprave za ceste Zadarske županije u razdoblju od 2017. do 2021. u građenje i izvanredno održavanje županijskih i lokalnih cesta iznose oko 117 milijuna kuna. Pored navedenog, gotovo jednak iznos uložen je i u redovito održavanje cesta, kazao je župan Božidar Longin te nastavio:
Kroz aktivnosti ŽUC-a nastojimo unaprijediti povezanost svih dijelova županije s funkcijama glavnih gravitacijskih centara u Županiji te istovremeno osigurati kvalitetnu infrastrukturu.
Kroz kvalitetnu prometnu infrastrukturu osiguravamo i ono najbitnije, a to je da se broj prometnih nezgoda umanjuje, čime i kroz ovaj segment upravljanja želimo ostvariti i naglasiti naš cilj a to je sigurna županija, poručio je župan Božidar Longin.
Muslimani u Zadru i Zadarskoj županiji danas ulaze u najsvetiji mjesec islamskoga kalendara - ramazan. Tokom posta, sve odrasle i zdrave muslimanke i muslimani se odriču jela, pića, duhana i tjelesnih užitaka od zore do zalaska sunca kako bi postigli veću svijest i blizinu Bogu. Ramazan je mjesec u kojem je počela objava Kur’ana, svete muslimanske knjige, Poslaniku Muhammedu a.s. prije više od 1.400 godina. Post je jedan od pet stupova islama, zajedno s muslimanskom objavom pripadnosti vjeri, dnevnim molitvama, dobročinstvom, te hadžem.
I ovaj ramazan vjernici provode uz epidemiološka ograničenja i zabrane velikih okupljanja. Pandemija koronavirusa poremetila je i planove za obilježavanje deset godina od otvorenja medžlisa u Zadru.
O pripremama i značenju ramazana, poteškoćama u pandemiji i proslavi 10. godišnjice otvorenja medžlisa u Zadru razgovarali smo s glavni imamom zadarskim Ćamilom ef. Bašićem.
Ramazan je mjesec u kojem je počela objava posljednje božje objave, Kur’ana časnog, kojeg vjernici intenzivnije isčitavaju i promišljaju u ovom mjesecu. Kur’an je božiji govor upućen čovjeku kao lijek i putokaz na ovom svijetu.
- U novo proljeće ulazimo još sretniji, dočekujući najdražeg gosta ramazan, najodabraniji i najbolji od svih mjeseci za muslimane. Jedna od misija svakog čovjeka, osobito vjernika, je pozitivna promjena i samoizgradnja ličnosti, korigiranje negativnih strana karaktera i oplemenjivanje onih detalja u nama koji predstavljaju najbolji dio nas. Mjesec ramazan je iznimna prilika za duhovno uzdizanje i tjelesno čišćenje. Ramazan kod muslimana budi najljepše osjećaje, vraća nam lijepe uspomene iz djetinjstva kad smo trčeći jurili obradovati roditelje da mogu prekinuti post, jer su se upalili kandilji s minareta. Svaki čovjek ukrašen je mnogobrojnim vrlinama, ali i iskušan mnogobrojnim manama, nedostacima ili osobinama s kojima se ne možemo izboriti, a imamo potencijal za to, prepričava ef. Bašić dodajući kako je ramazan jedinstvena prilika za popravljanje naših nedostataka.
- Muslimani će provesti ramazan ustežući se od jela, pića, pušenja i svih tjelesnih uživanja od zore pa sve do zalaska sunca. Ramazan je prilika da poboljšamo svoj status kod Boga Uzvišenoga, očistimo i odmorimo ne samo svoj stomak od onog što ulazi na naša usta, nego da očistimo i naša srca, oplemenimo naše duše. Posteći učimo se saburu (strpljivosti) koja nam je prijeko potrebna u životu, posebno u današnjem vremenu pandemije, naglašava ef. Bašić.
- Ramazan je prilika da popravimo svoj odnos prema Stvoritelju kroz namaz (molitvu pet puta dnevno). Namaz je odmor za vjernika. Sada je prilika kad su glavni šejtani (sotona) svezani. Vjernici imaju priliku ukrotiti ono neposlušno u nama i stati pred Boga svog Gospodara koji nas je stvorio u najljepšem liku i obliku i zahvaliti se na svemu što nam je dao bez naše zasluge i truda. Ramazan je prilika da kontroliramo svoj jezik od ružna i bespotrebnog govora. Ljudsko srce sklono je samoljublju, samodopadljivosti, jedan od najdražih mu je poslova baviti se drugim ljudima i njihovim nedostacima. Na taj način čovjek čineći nepravdu prema drugima, zaboravlja na sebe i svoje nedostatke i mane. Ramazan nas uči velikodušnosti, čišćenju, samodisciplini, postom čistimo srce od pohlepe, lošeg mišljenja o drugima, od zavisti, mržnje, ljubomore i drugih bolesti srca, kaže ef. Bašić.
Na dan Ramazanskog bajrama, muslimani proslavljaju uspješno navršenih mjesec dana posta. Proslava Ramazanskog bajrama traje tri dana. Prvog se dana klanja poseban Bajram-namaz te se posjećuju preminuli rođaci na grobljima.To je obiteljski blagdan. Tradicionalno se provodi u kući s obitelji ili odlazeći u goste u obilazak šire obitelji i bliskih prijatelja. Obitelji razmjenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček još jednog blagdana Bajrama.
- Ramazan je idealna prilika da iz svog srca izbacimo sve negativno prema drugim ljudima, da svakog čovjeka gledamo i doživljavamo kao svog brata i sestru. Kad čovjek šesnaest ili sedamnaest sati ne unosi u organizam hranu i piće, prilikom iftara (večere) treba pojesti nešto lagano. Božiji Poslanik Muhammed a.s. preporučio je da to budu tri datulje ili gutljaj vode, uglavnom nešto lagano. Kad se obavi večarnja molitva (Teravija) može se nastaviti s večerom. Tradicija je da domaćice uoči ramazana prave halvu (slatko) kako bi kuća zamirisala na ramazan, objašnjava ef. Bašić.
Epidemiološka ograničenja i mjere socijalnog distanciranja uvelike su promijenile svakodnevni život svih vjernika u Hrvatskoj i svijetu. Odnedavno su za područje Zadarske županije uvedene strože epidemiološke mjere, s ciljem suzbijanja širenja pandemije koronavirusa. Jedna od donesenih preporuka je i ona o održavanju vjerskih službi. Preporuča se održavanje službi ili na otvorenom, gdje se može osigurati propisana epidemiološka distanca, ili preko medija i interneta.
- Ovaj ramazan ćemo provesti u skladu sa epidemiološkom preporukama i mjerama koje nas obvezuju na distancu i čuvanje zdravlja naših vjernika. Vjernici se pridržavaju propisanih mjera držeći distancu u džamiji, nošenjem maskica za lice, pranjem ruku i tijela prije molitve. Naravno da je bilo teško prenijeti vijest vjernicima da se zbog epidemije neke zajedničke aktivnosti u zajednici moraju ograničiti. Najteže i najbolnije je bilo za starije vjernike zabrana dolaska na tjednu molitvu (Džuma namaz). Prošla dva bajram namaza smo obavili u jednoj sportskoj dvorani gdje smo mogli ispoštovati sve epidemiološke mjere, kako bismo zaštitili zdravlje naših vjernika što je u ovim prigodama jako važno. Redovne zajedničke aktivnosti smo ograničili na maksimum 30 minuta u zatvorenom prostoru, prepričava ef. Bašić čestitajući na kraju nastupajući mjesec ramazan sa željom da ga vjernici »provedu u postu i na taj način steknu božje zadovoljstvo i duhovni mir«.
Uskoro će se navršiti desetljeće od otvaranja medžlisa u Zadru. Zbog pandemije koronavirusa ovu važnu obljetnicu proslavit će u nekom boljem vremenu.
- Nažalost ovaj ramazan neće biti moguće organizirati zajedničke iftare i druženja prigodom 10. godišnjice otvorenja naše zajednice. Obilježavanje ovog za nas u Zadaru važnog jubileja ostavit ćemo za neka, nadamo se, bolja vremena, kaže Bašić.
Nova ravnateljica Doma za odgoj djece i mladeži Liana Brkić prije tri mjeseca izabrana je umjesto dotadašnje ravnateljice Ljiljane Šarić koja se godinu i pol dana pred mirovinu nije natjecala za novi mandat. Kako nam otkriva u razgovoru, Brkić je magistra socijalnog rada te u sustavu socijalne skrbi radi već desetak godina. Radila je u Centru za socijalnu skrb Zadar, Domu za odrasle Zemunik, u tadašnjem Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Zagrebu te u Domu za odgoj djece i mladeži Zadar. S mjesta voditelja Odjela timske procjene prihvata i tretmana, Brkić je otišla na porodiljni dopust, a potom se, nakon natječaja, vratila u Dom, na mjesto ravnateljice.
Planira, kako kaže, nastaviti sve projekte koje je započela bivša ravnateljica, s kojom u Domu i dalje odlično surađuje po svim pitanjima.
- Prije svega, u fokusu mi je unaprjeđenje kvalitete usluge za naše korisnike, a to ću imati prilike i postići kroz transformaciju kroz koju naša ustanova prolazi. Poznato je da nas očekuje preseljenje iz ove zgrade Doma na Voštarnici, dijelom u kuću u Crnom, dijelom u prostorije sadašnjeg Centra za socijalnu skrb, a dio usluga imat ćemo u stanovima, što u našem vlasništvu, što u najmu. Samim preseljenjem i na početku gradnje kuće u Crnom, naša ustanova će postati Centar za pružanje usluga u zajednici, što će nam, prije svega, omogućiti povećanje broja i vrsta usluga te veću kvalitetu, govori Liana Brkić.
Jedna posve nova usluga bi samim time, ukoliko projekt prođe sve stepenice do kraja, bio smještaj za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, nešto što u Zadru još uvijek nemamo.
- Od Ministarstva državne imovine smo dobili jedan stan, preuredili smo ga i sad čekamo licenciranje. U tijeku preseljenja iz ove zgrade, a do izgradnje objekta u Crnom, mi ćemo, kao ustanova biti privremeno smješteni u današnjem prostoru Osnovne škole Voštarnica. U tom periodu bismo jednu grupu iz Doma smjestili u novi stan, a drugu grupu u drugi stan koji bismo iznajmili. Kad će to biti, sve ovisi o preseljenju škole Voštarnica u Centar Mocire, tako da je to jedna lančana reakcija, govori Brkić.
Nakon što bi proces preseljenja bio završen, u stan koji je Dom dobio od Ministarstva državne imovine, mogli bismo smjestiti djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
- No i to sve čeka daljnju uputu Ministarstva. Usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koja podrazumijeva i zapošljavanje dodatnih 10 ljudi (7 odgojitelja i 3 stručna suradnika za mobilni tim), dio je projekta ‘Za bolje sutra, za sretnija jutra’. Taj je projekt aplicirala prošla ravnateljica na poziv Ministarstva za razvoj i unapređenje kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije. Projekt je sad u trećoj fazi, prošao je procjenu kvalitete te čeka donošenje odluke o financiranju, govori Brkić, dodajući kako će, ukoliko projekt bude odobren, Dom iznajmiti još jedan stan za smještaj korisnika do preseljenja u Crno.
U cijelom procesu, jedno veže drugo, a važna karika u tom lancu je i dobivanje građevinske dozvole za izgradnju kuće za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku u Crnom.
- Završen je projekt, trenutačno je u procesu ishodovanje e-dozvole i kad dobijemo dozvolu, tražit ćemo od Ministarstva suglasnost za izvedbeni projekt s troškovnikom te onda možemo ići u javnu nabavu za izvođača radova. Bit će to jednokatnica s dva stana i velikim dvorištem i okućnicom gdje će korisnici brinuti za vrt. Imat će mogućnost provođenja više vremena u prirodi, a s druge strane, zbog jako dobre prometne povezanosti i autobusnih linija, grad im je lako dostupan. A opet, ne preblizu, govori Brkić.
Cijeli proces preseljenja i deinstitucionalizacije ima svrhu pružanja kvalitetnije usluge smještaja za korisnike, ističe opet Brkić.
- Svaki početak je težak, ali veselimo se preseljenju i novim izazovima. Prvenstveno, korisnici će imati bolji smještaj, s obzirom da je ova zgrada već poprilično stara i neadekvatna. Iako se to više neće zvati dom, što je dobro i zbog same destigmatizacije, mi ćemo nastaviti sa svim domskim aktivnostima, susretima, suradnjom s ostalima u lokalnoj zajednici, govori Brkić, dodajući da su se neki pobunili što u Crnom neće imati igralište kakvo imaju sad.
- Razumijem da će im to možda nedostajati, ali s druge strane, većina njih je uključena u sportske klubove u gradu, što im financiramo, a može se uvijek organizirati i još toga. Očekujemo i od Grada da nam izađe u susret, možda ustupi koji termin u dvoranama. Na Višnjiku sad, barem, nasreću, ima svega, a dio već i koristimo. Pa će korisnici imati organizirane odlaske na sportske aktivnosti, kazuje Brkić.
Također, sadašnja zgrada, iako je velika i na lijepoj poziciji, teška je za održavanje.
Kad je najavljeno preseljenje u Crno, tamošnji Mjesni odbor se pobunio, no, kako kaže Brkić, problem se iskomunicirao na višoj razini, pronašli su zajednički jezik te vjeruje da tu više neće biti problema.
U rošadi socijalnih ustanova u Zadru, u sadašnju zgradu Doma, preselit će Centar za socijalnu skrb, a postojeća kuhinja Doma proširit će se za potrebe vaninstitucionalnih usluga, za obroke koje ljudima trenutačno na kućnu adresu odnose djelatnici i volonteri Doma za odrasle Sv. Frane u Zadru.
Kad se završi kuća za organizirano stanovanje u Crnom, Dom za odgoj će iz svog privremenog smještaja današnjih prostora OŠ Voštarnica, preseliti u sadašnji Centar za socijalnu skrb. Osim uprave Doma za odgoj, koji bi u tom trenutku već trebao promijeniti naziv u Centar za pružanje usluga u zajednici, pružat će se i usluga poludnevnog boravka.
- Boravak je preventivna mjera za rizičnu djecu koja nisu smještena u Domu. Uglavnom su to djeca iz osnovnih škola na području Grada Zadra, a imamo ih i iz srednjih škola. U boravku naši odgojitelji s njima rade preventivne programe, radionice, napišu domaći rad, proaktivno provode slobodno vrijeme. Usluge poludnevnog boravka naši odgojitelji provode i u tri škole - Krune Krstića, Šime Budinića i Š.K. Benje, a planiramo to proširiti i na ostale škole. Dom pruža i uslugu savjetovanja i pomaganja za roditelje i maloljetnike u suradnji s drugim centrima u županiji, sudstvom i Državnim odvjetništvom, govori Brkić.
Domu Grad Zadar već dugi niz godina ustupa na korištenje još jedan stan, za organizirano stanovanje s povremenom podrškom.
- Trenutačno nam je u tom stanu jedan korisnik. To je stanovanje za korisnike od navršenih 18 godina koji nemaju mogućnost povratka kući, bilo zbog obiteljskih, socijalnih i/ili ekonomskih razloga. Korisnik mora na procjeni zadovoljavati određene kriterije, važno je da nije rizičan. Pri stanovanju ima povremenu podršku djelatnika Doma, ovisno o potrebi, pojašnjava nova ravnateljica.
U sklopu projekta Živjeti zdravo, koji je osmislio i provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Športskom centru Višnjik pripremljen je i uređen prostor, te postavljena oprema kojom će se koristiti djeca s posebnim potrebama.
U neposrednoj blizini dječjega igrališta, oko kojega je ŠC Višnjik nedavno novim stablima obogatio okoliš, postavljene su sprave koje će djeci s posebnim potrebama omogućiti da jedan dio svojih aktivnosti provode u ugodnom ambijentu, čime će biti i značajnije potaknuta za socijalnu integraciju, a ujedno će se i osnaživati međugeneracijska solidarnost, te očuvanje okoliša.
Set opreme sadrži niz prilagođenih sprava, poput klackalica na oprugama za djecu s teškoćama u razvoju, penjalica s mrežom, grede za balansiranje i slično. Dio opreme, uz ostalo, jesu i stolić i klupa za previjanje i dojenje djece.
U sklopu projekta Živjeti zdravo jest i element pod nazivom Zdravlje i tjelesna aktivnost. Za oživotvorenje toga elementa na dijelu tzv. vojnoga poligona postavljene su klupe s ručkama za vježbanje snage, ravne klupe bez naslona za vježbanje snage, paralelne preče na stupcu za vježbanje snage, eliptična hodalica za kardiovaskularne vježbe i slično, javlja ŠC Višnjik.
Zadarski portali Vijesti iz Zadra