Zadarski portali Vijesti iz Zadra

24 Vijesti
✇ Zadarski list

Vraća li se Kolinda Grabar-Kitarović u politiku?

3. srpnja 2022. u 19:30
Bivša predsjednica
Bivša predsjednica proteklih je dana bila iznimno prisutna u medijima
Davor Kovačević
Kolinda Grabar-Kitarović

Vraća li se bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u aktivnu politiku?

To se pitanje nametnulo nakon što je u posljednje vrijeme bivša predsjednica Hrvatske bila u fokusu javne pažnje zbog svojih izjava i poruka o pobačaju ili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Evo što je o svemu rekla poratlu Index. 

“Znala sam da će to ljudi pomisliti, ali ne. Išla sam na ovu konferenciju LeaderSHE, zamolili su me da bi dali toj temi malo na važnosti, a ovo sve ostalo su bile sačekuše.

Tamo su me iskoristili, ali sad nemam namjeru jedno dva mjeseca se pojavljivati u medijima.

Sljedećeg tjedna idem u Grčku, nema me deset dana i onda preko ljeta ću uglavnom biti na putu. Radim međunarodno, uglavnom što se tiče sigurnosti i ovih drugih tema – obrazovanje, prava žena, nešto se bavim još oko tog Afganistana i tako.

Dosta toga niti ne govorim u javnosti, niti ne stignem, neke stvari i ne treba govoriti javnosti, ali ne, nisam zainteresirana za unutarnju politiku. Kako sam jučer rekla, nikad ne reci nikad, međutim, do daljnjega ne.

Kad sam odlazila kao ministrica vanjskih poslova, tad sam rekla – nikad više. I onda su me uporno nagovarali i uspjeli nagovoriti. Tako da velim: možda me jednom u budućnosti netko nagovori na nešto, ali svojom voljom ne. Ljepše mi je ovako – mir, radim ono što ja želim, putujem i tako. Odmaknula sam se od unutarnje politike”, objasnila je Grabar-Kitarović za Index

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Legenda već godinama upozorava na alarmantno stanje u košarci: “NBA liga uništava hrvatsku košarku”

3. srpnja 2022. u 19:00
Mirko Novosel
Sve je neregularno i to je suština cijele priče. NBA liga određuje uvjete i diktira kada se neki igrač smije priključiti svojoj reprezentaciji. Za nas je to ravno katastrofi - tvrdi Novosel
Davor Kovačević
Mirko Novosel

Poražavajući ishod kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nije predstavljao nikakvo iznenađenje za Mirka Novosela, koji već godinama upozorava na alarmantno stanje u hrvatskoj košarci. Doduše, teorija vezana uz današnje utakmice zadnjeg kola skupine C još uvijek nudi određene izglede, ali to, u konačnici, djeluje vrlo tanko jer plasman u drugu rundu kvalifikacija znači i prenošenje bodova iz prvog kruga.

Preciznije, u slučaju da Hrvatska pobijedi Finsku u Rijeci, a Slovenija Švedsku u Stockholmu, nastavak kvalifikacija donio bi spajanje s tri prvoplasirane reprezentacije skupine D, odnosno Njemačkom te ili Poljskom, ili Izraelom, ili Estonijom. Za proboj na Svjetsko prvenstvo, Hrvatska bi morala ostvariti barem pet pobjeda u preostalih šest utakmica.

– Nisam sumnjao u pobjedu Slovenije, koja je protiv nas dokazala koliko je kvalitetna kada ima sve igrače na okupu. Na žalost, to ne mogu reći za našu utakmicu. Fincima je tu Lauri Markkanen, koji je svoje igračke kvalitete potvrdio kroz NBA. Osim toga, imaju odličnu reprezentaciju koja je već neko vrijeme na okupu. Finci su stvarno jako dobri – tumači Novosel.

Za njega teški debakl na gostovanju u Ljubljani (69:97) također ne predstavlja iznenađenje. Zapravo, tu spada konačni ishod, dok bi se o koš-razlici dalo pričati.

 

Apsurd

– Mi moramo znati da reprezentacija Slovenije nije samo Luka Dončić. On je vrhunski igrač i svjetski priznata klasa, ali tu ima dosta kvalitete. Slovenija je bolja i jača od nas, i to je realnost. Još ako tome pridodamo prvu četvrtinu, koju smo odigrali jako loše. Primili smo 33 poena, a postigli ih osam u tom razdoblju. Takav ishod je katastrofalan za svaku reprezentaciju koja želi biti ozbiljna – dodaje Novosel, koji je prošlog četvrtka, na dan spomenute utakmice Slovenije i Hrvatske proslavio 84. rođendan.

Prema njegovim riječima, ove kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, baš kao i one premijerne, koje su održane u razdoblju 2017. do 2019. godine, pate zbog pravila koja određuje NBA liga.

– Sve je neregularno, i to je suština cijele priče. NBA liga određuje uvjete i diktira kada se neki igrač smije priključiti svojoj reprezentaciji. Za nas je to ravno katastrofi. Imali smo minimalni broj dana za pripreme s našim NBA igračima upravo iz tog razloga. Na žalost, NBA liga uništava našu košarku. Njih ne zanima ništa drugo osim njihovog interesa – rezonira Novosel.

Svoje tvrdnje dočarat će slikovitom usporedbom.

– Kada sam s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio prvu medalju, iza nas je bilo 135 dana priprema. Damir Mulaomerović je odličan dečko i odličan trener, ali što je on mogao napraviti i pripremiti kroz ta tri dana, koliko je imao kompletnu momčad na raspolaganju? U tom vremenu ne može se spremiti ništa – objašnjava trofejni trener.

Iz kojeg god kuta se pogleda, sve se svodi na NBA.

– Neki naši reprezentativci koji tamo igraju završili su sezonu puno ranije, a nisu smjeli biti Mulaomeroviću na raspolaganju. Za mene je to apsurd. Mi smo igrali s već formiranim reprezentacijama, koje su već godinama zajedno, a nismo imali vremena za najosnovniju pripremu. NBA je veliko zlo za hrvatsku košarku. Mi smo uvijek ostvarivali rezultate zahvaljujući temeljitim pripremama – kaže Novosel.

 

Problem playmakera

Dodatni problem, prema njegovom sudu, predstavlja činjenica da se hrvatska reprezentacija već godinama muči s proizvodnjom kvalitetnih playmakera koji bi razigrali ostatak ekipe. Štoviše, Novosel je tu spreman na »prijelazna rješenja«.

– U principu sam protiv angažiranja stranaca u reprezentaciji, ali možda bismo u ovom slučaju to ipak trebali napraviti. Razlika između playmakera je prevelika. Na primjeru Slovenaca se vidi da se na taj način mogu pokrpati pozicije tamo gdje je momčad najtanja. Oni su na Eurobasketu 2017 odlično pogodili s Anthonyjem Randolphom, a sada imaju Mikea Tobeya pod košem – govori legendarni stručnjak.

No, i tu treba biti pažljiv.

– Nekada smo imali rezultate samo zato što smo kod sebe doma pretvarali talente u zvijezde. Stvaranje playmakera je dug i mukotrpan rad, koji zahtijeva određena ulaganja. U ovoj situaciji bi nam dobro možda došao stranac na toj poziciji, ali tu treba uvijek biti oprezan, da ne bi dobli »mačka u vreći«. Dovoljno se sjetiti kako smo svojedobno imali Olivera Lafayettea, koji nije bio blizu kvalitete za našu reprezentaciju. Stranac nam je možda i potreban u ovoj situaciji, ali takvu grešku ne smijemo dozvoliti – tumači Novosel, uz napomenu da će reprezentacija početi rasti onda kada Hrvatska opet počne stvarati domaće igrače.

 

Pogoduje se slabijima, pate oni jači

Uz to, u prvome planu ipak mora biti, kako Novosel tvrdi, (ne)regularnost kvalifikacijskog ciklusa za Svjetsko prvenstvo.

– Ovako se pogoduje, uvjetno rečeno, slabijim reprezentacijama, a zbog toga trpe jači. Na primjer, Srbija bi mogla ostati bez Svjetskog prvenstva jer je gubila od Latvije i Belgije. Mi smo bili u jednoj od najjačih, ako ne najj

 

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Benja iz Zadra; Baštinicima terci pradidova naklonila se klapska prijestolnica; Voditeljica: “Uživam raditi s tim ljudima!”

3. srpnja 2022. u 18:40

Bi bi bi bi bicve pletu

bi bi bicve pletu

bi bi bicve pletu i draga gledaju…

… razlijegali su se dvorištem osnovne škole uz ušće Cetine glasovi, tonovi, rime, terci i usklici podrške i oduševljenja njih desetak na bini i nekoliko stotina slušatelja i gledatelja na đačkim stolicama.

I onda je uslijedio pljesak. Dugi, snažan, ma najjači i beskrajan…

U subotu, 11. lipnja na Trgu kralja Tomislava u Omišu održana je podno drevne gusarske utvrde Mirabella- Prva smotra dječjih klapa – nova kategorija natjecanja na Festivalu dalmatinskih klapa. U organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje, OŠ Josip Pupačić i FDK Omiš, na smotri u kategoriji A, do petnaest godina, prvo mjesto i Zlatni omiški grdelin pripao je klapi Cvit iz Imotskog pod vodstvom Vanje Domazet, Srebrni omiški grdelin domaćoj klapi Bepo dok je Brončani omiški grdelin pripao klapi – Benja iz Zadra. Prema broju bodova, iznad devedeset, sve tri klape zavrijedile su prvu nagradu Festivala.

-Kalelarga, Kalelarga… odzvanjalo je istu večer uskim kaletama Omiša.

Dječja klapa Benja iz Zadra, iz OŠ Šimuna Kožičića Benje, imala se čemu radovati, osmijeh s lica nije skidala Marija Vičević, inače magistra glazbene kulture i profesorica glazbene kulture u OŠ Š. K. Benje, u ovom slučaju sjajna voditeljica…

-Kako je i kada nastala klapa? Prije… 4 godine, leti vrijeme, nastala je na moju inicijativu, upravo kad sam došla raditi u tu osnovnu školu, 2018. S obzirom na moje dotadašnje klapsko iskustvo i volju za radom, prijedlog o osnutku dječje klape kao izvannastavne aktivnosti u našoj školi zdušno je prihvatio tadašnji ravnatelj Marko Marin i na tome mu velika hvala. Današnja postava  oformljena je u rujnu 2021. i upravo je ona ostvarila brojne uspjehe u kratko vrijeme, zaista sam izuzetno i sretna i ponosna – kazuje nam mlada klapska „mentorica“.

Tko čini aktualnu postavu klape Benja (poimenično, razred i glas)?

-Trenutnu četveroglasnu mješovitu postavu Benja čine učenici od 6. do 8. razreda. To su, nekakvim redom, 1. glas: Antea Bilaver (6. razred), 2. glas: Leina Kovačević (6. r.), Ema Pijaca (6. r.), India Savić (7. r.), Viktoria Jelić (7. r.), Marta Ćurko (7. r.), 3. glas: Lucija Marušić (8. r.), Rafaela Šuljić (8. r.), Jere Kesić (7. r.), 4. glas: Luka Pavin (8. r.) i Toni Čurković (8. r.). Treba reći kako su članice i članovi klape pomno birani i to na temelju učeničkih talenata, pjevanja na satu, izražavanja s glazbom i uz glazbu te cjelokupnog angažmana u glazbenoj kulturi. Naravno, vrlo je bitan kriterij tu i odnos prema radu. Na to posebno obraćam pažnju. Uz talent, svaki pjevač i pjevačica u klapi trebaju biti prvenstveno odgovorna osoba. Uglavnom sam učenice i učenike pojedinačno pitala bi li voljeli pjevati u klapi pa bi oni došli, predložili još nekog svog kolegu, kolegicu i prijatelja, prijateljicu iz škole i tako je sve malo po malo krenulo. Kad su počele intenzivne probe i pripreme za nastupe, više nije bilo mjesta za izostanke i još manje stvaranje neke loše atmosfere među ekipom, stoga je do kraja ostalo onih najsjajnijih i najhrabrijih 11! Zanimljivo je da od 11 članova i članica samo 4 pohađa glazbenu školu. Imala sam pravu sreću s njima jer, osim što su odlični pjevači, oni su jako kvalitetne osobe i super učenici. Uživam raditi s tim ljudima…

Klapa je najviše zapažena u doba korone kad je sudjelovala u tri božićna projekta.

-Dvije smo pjesme – covera izveli vokalno-instrumentalno, a jednu „a cappella“. Za sve tri pjesme snimljeni su i spotovi te objavljeni na Youtube kanalu. Tada ih je prepoznala i grupa Opća opasnost i gospodin Mario Vestić koji im piše pjesme,  projekte su popratili i brojni mediji, bili smo gosti televizijskih i radijskih emisija. Zatim, kad je epidemiološka situacija popuštala, klapa je nastupila u Škabrnji, na obilježavanju pogibije hrvatskih branitelja, u Zadru na obilježavanju svečane manifestacije „Zadarski mir“, u Vukovaru na manifestaciji „Svi zaJedno Hrvatsko Naj“ te u Zadru na nekoliko priredbi i smotri. Posebno zapažen bio je nastup na natjecanju državne razine, 27. svibnja 2022., na 12. Festivalu dječjih klapa u Zadru, gdje je klapa osvojila 2. nagradu stručnog ocjenjivačkog žirija te 11. lipnja na 1. smotri dječjih klapa u sklopu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu gdje je klapa osvojila 1. nagradu stručnog ocjenjivačkog  žirija!

Koliko djeca vole i poznaju klapsku pjesmu, ipak je to neka nova generacija?

-Vjerovali ili ne, ova zadarska djeca jako vole i žive klapsku pjesmu! Nije to krenulo samo tako i lako, već sam ih postepeno uvukla u svijet klapa. Kad je tek krenula moja faza upoznavanja s učenicima, dok su neki od sadašnjih klapaša bili tek četvrti razred, govorili su: „Ma, može ova tradicijska, ali dajte i koju popularnu“. Haha. Tako sam, uz kombinaciju  krenula raditi aranžmane nekih popularnijih pjesama, uz instrumentalnu pratnju i to im se svidjelo, no kad su s vremenom shvatili da je ipak ono izvorno, pravo klapsko pjevanje „a cappella“, bez instrumentalne pratnje i da to ne može svatko, jako su „zagrizli“ i sretni su što jedno s drugim mogu pjevati čak četveroglasno, pokazati što su naučili i natjecati se s vršnjacima i vršnjakinjama, drugim hrvatskim dječjim klapama.

Mali veliki klapaši vježbaju u školi u učionici glazbene kulture, skoro svaki drugi dan ili po potrebi. Iako je u zaduženju propisano puno manje, s jednim ili dva školska sata ne može se napraviti puno posla, stoga voditeljica koristi prilike za rad s klapom kad god mogu i djeca i ona…

-Budući da je jedna članica klape iz suprotne smjene, nalazimo se nakon njene, a prije početka nastave ostalih članova i obrnuto. Snalazimo se svakako. Imamo i zajedničke i pojedinačne probe, za vrijeme korone vježbali smo i vani, na igralištu, ispred škole, ništa im nije teško. Nemam pravih riječi kako bih to zajedništvo opisala. Jedna je naša članica prije nekoliko mjeseci imala veoma zahtjevnu operaciju kralježnice te su njeni roditelji ustupili vlastiti stan za probe, kako bi klapa mogla doći kod nje i ona, uza sve svoje teškoće i oporavak, mogla nastupati s nama. Njima sam na poseban način zahvalna i velika je radost i čast imati takve roditelje na usluzi- tvrdi Marija.

Koji repertoar najčešće koristite u svojim izvedbama?

-Klapa njeguje četveroglasno „a cappella“ pjevanje naših klapskih, dalmatinskih tradicijskih pjesama. Naravno, spomenula sam i neke svoje vokalno-instrumentalne aranžmane, i to obrade božićnih pjesama „Raduj se, cijeli svijete“ i „Božić u Zadru“. Neki dan, za školski glazbeno-scenski festival Benja-fest, klapa je četveroglasno u mom aranžmanu izvela Lennonovu „Give Peace a Chance“ u suradnji s natjecateljima, učenicima naše škole te zadarskim bendom The Billy. Bila je to jako zanimljiva suradnja – kratko, ali slatko! – priča nam voditeljica.

Klapi je najveće poteškoće u radu dosad predstavljala epidemiološka situacija…

-… kad nam je bio gotovo pa zabranjen zajednički rad i preostale većinom individualne probe, a sad nam problem jedino predstavljaju financije tj. troškovi oko klapske odjeće, prijevoza i hrane jer se financiramo sami. Bez obzira na sve, nekako smo se snašli i mogu slobodno reći da bez pomoći roditelja učenika i učenica ne bih mogla ništa. Članovi i članice klape se našale da sam „bankrotirala“ na njih, ali držim da za njih vrijedi dati i zadnju lipu. Neshvatljivo je ne podržati takav talent, žrtvu i dobrotu ovih malih-velikih pjevača.

Koje ste pjesme izveli na FDK u Omišu – 1. smotri dječjih klapa?

-Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu klapa Benja je izvela dvije tradicionalne dalmatinske klapske pjesme: „Spušta se noć“ (obrada: Velebit Veršić) i „Lipe ti su Zadarke divojke“ (obrada: Blagoje Bersa), i to četveroglasno, „a cappella“. Iste pjesme izveli su i u Zadru na 12. Festivalu dječjih klapa.

Najava nekih idućih nastupa, ide li klapica sad na školski odmor, pa onda na jesen u klapski život iznova?

-U subotu, 25. lipnja smo nastupili na klapskoj smotri u Vinjercu s još nekoliko klapa. Organizatori smotre su prepoznali rad klape Benja te odlučili biti gosti velikim, odraslim klapama. Nakon toga je uslijedio zasluženi predah jer je ova godina posebno klapi bila prepuna događanja i potrebno je „napuniti baterije“ za iduću školsku godinu. Neki od organizatora smotri već nagovještavaju poziv klapi na svoje ljetne smotre, ali o tome ćemo kad dođe trenutak. Upravo smo privatno u mini studiju snimili čak četiri tradicijske pjesme, tako da se uskoro mogu očekivati objave na Youtube-u. Ove nam godine odlaze čak četiri kvalitetna glasa iz klape, i to naši osmaši. Naravno, naš zajednički plan je da svoju suradnju nastavimo dalje, van škole jer odlazak iz škole ne znači i rastanak s ekipom iz klape Benja. Ne postoji rođendan kojeg ne proslavimo svi zajedno na palačinkama tokom godine, tako da sam sigurna da će se članovi i članice klape družiti i preko ljeta. Svakako se veselimo svim novim pothvatima!

NASTAVNICA i VODITELJICA

Marija Vičević (sestra poznatog nam Tv novinara Šime Vičevića, ako niste znali) rođena je u Zadru, a rodom je iz Povljane na otoku Pagu. Svoje glazbeno obrazovanje započela je u Osnovnoj glazbenoj školi Mirković u Novalji (smjer: glasovir), srednjoškolsko obrazovanje stekla u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zadru (smjer: glazbena teorija i solo pjevanje), magistrirala je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te stekla titulu magistre glazbene kulture, a od 2018. najprije radi kao profesorica teoretskih glazbenih predmeta na zamjeni u glazbenoj školi B.Berse, potom za stalno kao profesorica Glazbene kulture u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje, pri kojoj i djeluje Dječja klapa.

-Odmalena sam odrasla uz klapsku pjesmu jer mi je pokojni otac usadio ljubav prema njoj još kao pjevač u muškoj klapi Povljana, a zatim i moj brat koji je svirao u istoj klapi. Još na početku srednje škole krenula sam pjevati u otočkoj ženskoj klapi Kalada, a zatim za studentskih dana u splitskoj ženskoj klapi Ventula, s kojom sam osvajala brojne nagrade na hrvatskim i međunarodnim klapskim festivalima. Pjevala sam i u klapi Kurjože i Peružini. Naravno, uz klape sam bila članica zborova i vokalnih sastava. Posebno izdvajam svoje četiri „obitelji“: Scholu cantorum, Mješoviti zbor Umjetničke akademije, Mješoviti zbor Vox animae i Sv. Roko iz Splita. Četvorica ljudi kojima sam najviše zahvalna za svoj napredak, stečeno znanje, iskustvo i ljubav prema glazbi, posebno vokalnoj i čijom zaslugom radim ovo što sam danas su: Ante Rados, Tomislav Veršić, Vlado Sunko i Blaženko Juračić. Nikad im to ovako javno nisam rekla, stoga koristim priliku da im se od srca zahvalim. Zahvaljujući tim stručnjacima i prvenstveno dobrim ljudima, svoje znanje i ljubav imam priliku prenositi na nove generacije i nadam se da će barem neki od njih ići glazbenim stazama.

Klapa Benja mi iznimno znači i osim što su mi učenici, to su moji prijatelji i braća. Ponosna sam što sam njihova voditeljica jer su dokazali da svojim talentom, radom, trudom, voljom, žrtvom, odricanjem i ustrajnošću mogu postići čuda u tako kratko vrijeme, prije svega, oni su svi međusobno prijatelji, a to ostaje u trajnoj uspomeni i, kako je rekao jedan klapski znalac: „Ako nema prijateljstva, nema ni klape. Prijateljstvo je osnov’ da jedna klapa dugo i dobro djeluje!“,  iz svega srca zahvalna sam svakom članu i članici klape i njihovim roditeljima čija mi je podrška iznimno važna, neprocjenjiva!- ističe klapska voditeljica Marija.

MALI KLAPSKI ZADAR

Klapsko se natjecanje u Omišu odvijalo u dvije kategorije, a od ukupno osam dječjih klapa čak su tri zadarske klape nastupile u dvije kategorije, u kategoriji A – osnovna škola (12-14 godina), dječja klapa Benja i njihova mentorica, prof. Marija Vičević osvojila je prvu nagradu. Također, prvu nagradu u kategoriji B – srednja škola (15-18 godina) osvojile su klapa Feral i njihova mentorica, prof. Iva Mustać Klarić i klapa Tramontana i njihova mentorica, prof. Nada Smoljan. Klapu Benja čine jedanaest učenika Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, klapu Feral sedmero učenika iz Gimnazije Vladimira Nazora i klapu Tramontana šestorka mješovite klape Baliniera s otoka Ugljana i Pašmana.

Klapama i njihovim voditeljima u obje su se kategorije dodijelile diplome za sudjelovanje te diplome i plakete za osvojene nagrade. Iskrene čestitke našim nagrađenim klapama i njihovim voditeljicama na iznimnim uspjesima i dosadašnjem ustrajnom radu! Veliki – Bravo, za “mali” klapski Zadar!

TRI VIDEO SPOTA, NIZ TV GOSTOVANJA, PUNO DRUŽENJA I- HUMORA

Kroz klapu Benja su prošli brojni članovi, no upravo sadašnja postava ostvarila je brojne uspjehe u kratko vrijeme, od 2020. do 2021. godine klapa je snimila čak tri video spota, i to dvije vokalno-instrumentalne skladbe – covere „Raduj se, cijeli svijete“ i „Božić u Zadru“, a potom a cappella pjesmu „Kad se Isus, Ditić, u Betlem porodi“. Za svoje projekte klapa je dobila veliku naklonost medija te brojne ovacije publike uživo i pred ekranima. U vrijeme epidemije, kad je većina nastupa bila onemogućena, na nagovor svoje voditeljice, ustrajno su vježbali te snimali audio i videospotove, izvedbe klape objavljene su na raznim radio postajama, internetskim portalima i televizijskim prilozima. Od gostovanja, klapa može izdvojiti televizijske priloge i intervjue u Dnevniku Nove TV, HRT-a i Diadore TV te u emisijama radija HRT Zadar, Antene Zadar, 057 i Novog radija. Klapa je nastupala u Zadru, Škabrnji i Vukovaru. Posebno se izdvajaju ovogodišnje plasiranje na dva državna natjecanja – 12. Festival dječjih klapa Zadar 2022. te na Festival Dalmatinskih Klapa Omiš 2022. – Smotra dječjih klapa.

Klapa njeguje četveroglasno tradicionalno dalmatinsko klapsko pjevanje a cappella, no na repertoaru se nađu i obrade popularnih pjesama. Osim pjesme i prijateljstva, članove klape veže i ista škola, poznanici, ali dobar smisao za humor. Međusobno se druže, motiviraju, nastoje biti što redovitiji na probama i poslušati svaki savjet, a tvrde kako je najvažnije međusobno razumijevanje i tolerancija. Dosad postignut uspjeh im jako puno znači te daje izvrstan „vjetar u leđa“.

Njihov rad objavljen na Youtube-u može se pogledati na sljedećim poveznicama:

https://youtu.be/h_UqDjRRuBM

 

NAPOKON OSTVAREN SAN MAESTRA LJUBE STIPIŠIĆA

U organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje, Osnovne škole Josip Pupačić Omiš i Festivala dalmatinskih klapa Omiš u subotu, 11. lipnja na Trgu kralja Tomislava u Omišu održana je Prva smotra dječjih klapa. Nova je to kategorija natjecanja na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu koja se, nakon dvije godine odgađanja zbog pandemije, napokon realizirala. Smotra je ujedno Državno školsko natjecanje, važna karika u odgojno-obrazovnom procesu mladih i očuvanju naše hrvatske baštine i identiteta.

Na ušću Cetine sudjelovalo je devet dječjih klapa: BENJA – Zadar, BEPO – Omiš, CVIT – Imotski, FERAL – Zadar, MANINA – Blato n/K, MATAČIĆEVI SLAVUJI – Omiš, NUŠA – Imotski, SFIDA – Korčula, TRAMONTANA – Zadar, uz goste/domaćine u revijalnom dijelu programa: MATAČIĆEVE SLAVUJE iz Omiša. Izostanak je opravdala klapa MAESTRAL iz Splita.

-Prethodne dvije godine smotru smo, na žalost, zbog epidemije morali otkazati. Smotra dječjih klapa na FDK Omiš uvrštena je u Katalog natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i odobrena su od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako smo omogućili da se učenička i nastavnička postignuća ostvarena na Smotri vrednuju i od strane AZOO što će nastavnicima/voditeljima pomoći u napredovanju u zvanje mentora i savjetnika. Također, učenici bi na osnovu postignutih rezultata mogli ostvariti određene benefite i nagrade u nastavnom procesu. U suradnji s AZOO i klapskim stručnjacima u planu je organizacija stručnih skupova i radionica klapskog pjevanja, te izdavanje notne literature namijenjene za dječje klape koje nedostaje, sve navedeno nadamo se da je dovoljan motiv učenicima i nastavnicima za sudjelovanje na Smotri dječjih klapa u Omišu, kolijevci klapske pjesme, a pokretanjem smotre vjerujemo da ćemo pridonijeti osnivanju novih dječjih klapa u Dalmaciji, cijeloj RH pa i šire, što je primarni zadatak ovog natjecanja – istakli su iz Festivala dalmatinskih klapa.

Ovim projektom konačno će, dodali su, biti ostvarena dugogodišnja želja velikog maestra i barda dalmatinske klapske pjesme Ljube Stipišića Delmate da se dječje klape natječu pod okriljem središnje klapske svetkovine u Hrvatskoj nastupajući na najvećem i najpriznatijem klapskom susretu onom u Omišu, za čije je osnivanje maestro Stipišić uvelike zaslužan. On je potkraj svog života posebno bio posvećen prenošenju ljubavi prema klapskoj pjesmi na najmlađe generacije, naglasili su iz FDK-a. Sudionici natjecanja su dječje klape koje djeluju pri: osnovnim, srednjim i glazbenim školama, kulturno-umjetničkim društvima djece i mladeži ili kao samostalna skupina.

Klape se natječu u dvije kategorije: kategorija A do 15 godina (učenici osnovnih škola) i kategorija B do 18 godina (učenici srednjih škola). Dobne granice utvrđuju se tako da u određenu kategoriju ulaze oni natjecatelji koji u godini natjecanja navršavaju godine navedene za tu kategoriju i mlađi. Kategorija A do 15 godina (učenici osnovnih škola): klapa nastupa u sastavu od 5 do 10 članova (djevojčice, dječaci, mješovito), između izvedbe prve i druge pjesme klapa može zamijeniti do dva člana, klapa pjeva troglasno ili četveroglasno, bez pratnje glazbenih instrumenata – „a cappella“. Kategorija B do 18 godina (učenici srednjih škola):klapa nastupa u sastavu od 5 do 8 članova (djevojčice, dječaci, mješovito), između izvedbe prve i druge pjesme klapa može zamijeniti do dva člana, klapa pjeva četveroglasno i – „a cappella“.

Svaki pjevač može biti član samo jedne dječje klape koja se natječe, klapa izvodi dvije klapske pjesme (tradicijski napjevi i skladbe) vodeći računa da odabrane pjesme i njihove obrade budu prikladne za djecu te u duhu dalmatinskog tradicijskog pjevanja o čemu se nastavnici/voditelji dječjih klapa savjetuju s organizatorima. U obje kategorije klape izvode po dvije pjesme (tradicijske napjeve ili skladbe) od kojih barem jedna mora biti tradicijski napjev, kaže, pak, Pravilnik natjecanja.

MALO ŠIRA SLIKA…

Broj dječjih klapa u odgojno-obrazovnim ustanovama je u porastu, prenose iz FDK-a. Glazbeni pedagozi, svjesni vrijednosti, te vođeni željom za očuvanjem tradicijske glazbe, formiraju dječje klape i na taj način senzibiliziraju mlade za tu vrstu glazbenog izričaja. Skupno muziciranje (pjevanje u klapi) omogućava djeci socijalnu integraciju i pripadnost skupini, što pomaže u njihovu razvoju i formiranju osobnosti. Razvija se osjećaj za timski rad, uvažavanje i razumijevanje okoline, te oblikuje stav, kako prema svojoj, tako i prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Očuvati iskonsko, osvijestiti važnost pripadanja prostorima kojima su hodali naši pradjedovi, neprocjenjive su vrijednosti. Stoga je jedan od ciljeva Smotre dječjih klapa i doživljaj susreta i druženja kakav klapska pjesma nosi sa sobom i podvlači pod kožu za cijeli život postajući u formativnoj dobi mladih amatera modus vivendi, te prva skalina na putu k pjacama i pozornicama na kojima se slavi tradicionalna glazba.

-Kako bismo sačuvali baštinu naših pradjedova za buduće generacije u vrijeme kada, na žalost, izumire usmena predaja pjevane tradicije po dalmatinskim kalama, konobama i tavernama nužna je edukacija mladih o klapskom pjevanju kroz odgojno-obrazovni sustav od osnovnoškolskih ustanova, preko srednjih i glazbenih škola sve do visokoškolskih ustanova. Stoga smo sretni što je na inicijativu Festivala dalmatinskih klapa i Zaklade Delmata na Umjetničkoj akademiji u Splitu pokrenut pojačani program predmeta Klapsko pjevanje za studente Glazbene pedagogije/Glazbene kulture i Glazbene teorije. Nastava pojačanog programa Klapskog pjevanja obuhvaća šesnaest predmeta, a studenti koji je pohađaju proučavaju oblike vokalnih glazbenih praksi klapske izvedbe, upoznavaju načine rada s muškom, ženskom, mješovitom i dječjom klapom, te se osposobljavaju za vođenje klapa, obrađivanje klapskih napjeva i stjecanje kritičkog uvida prema klapskom vokalnom izrazu s obzirom na literaturu i današnju praksu. Pokretanjem programa predmeta Klapsko pjevanje na UMAS otvorila se mogućnost educiranja novih generacija mladih glazbenih pedagoga koji će sutra u odgojno-obrazovnim institucijama na ispravnim temeljima podučavati djecu o našoj kulturnoj baštini i odgajati nove generacije klapskih pjevača. Vjerujemo da će njihovi učenici u budućnosti rado dolaziti na Smotru dječjih klapa, te stečenu ljubav prema tradicijskoj klapskoj pjesmi i druženju njegovati i kada odrastu pjevajući u “pravim“ klapama- naveli su, također, na stranici Festivala u najavi dječjeg klapskog događanja…

Objava Benja iz Zadra; Baštinicima terci pradidova naklonila se klapska prijestolnica; Voditeljica: “Uživam raditi s tim ljudima!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Novo teško granatiranje

3. srpnja 2022. u 18:30
6 poginulih
Alessio Paduano
Rat u Ukrajini

Šest ljudi je poginulo, a 15 ranjeno u napadu višecjevnim raketnim bacačima na Sloviansk, grad na istoku Ukrajine, izjavio je u nedjelju gradonačelnik toga ukrajinskog grada.

"Ovo su bili najžešći udari vičecjevnim raketnim bacačima nakon dugo vremena. Buknulo je 15 požara, imamo više mrtvih i ranjenih", rekao je Vadim Liakh u videu objavljenom na Facebooku.

Tetiana Ignačenko, glasnogovornica donjecke regije kojoj pripada Sloviansk, za ukrajinske medije je kazala da je u granatiranju Slovianska "poginulo šest ljudi, a 15 je ranjeno".

Prema ukrajinskim medijima, jedan od požara je buknuo na gradskoj tržnici.

Južnije, grad Kramatorsk, administrativno središte Donbasa pod kontrolom ukrajinskih snaga, drugi dan za redom je meta napada. Prema riječima gradonačelnika Oleksandra Gončarenka, grad je gađan raketama Smerč (vihor, tornado).

Po njegovim riječima, pogođene je stambena četvrt i prazan hotel, a žrtava nema.

Sloviansk i Kramatorsk su pod direktnom prijetnjom ruskih snaga, pogotovo ako Kijev potvrdi pad Lisičanska.

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Heroin skrivao u poštanskom sandučiću. Unutar njega pronašli 729,5 grama, pakirano u dva paketa

3. srpnja 2022. u 18:00
Maher
Osumnjičen da je radi daljnje preprodaje nabavljao veće količine.
Ilustracija

Djelatnici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad 59-godišnjakom zbog sumnje u neovlaštenu proizvodnju i promet drogama.

Sumnja se da je 59-godišnjak, na za sada neutvrđen način, a radi daljnje preprodaje nabavljao veće količine heroina kojeg je potom skrivao u poštanskom sandučiću na području Novog Zagreba, nakon čega je drogu preprodavao.

Policijski službenici su obavili pretragu poštanskog sandučića u kojem je pronađeno ukupno oko 729,5 grama heroina, pakirano u dva paketa.

Nakon dovršenog istraživanja policijski službenici su podnijeli kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu dok su 59-godišnjaka predali pritvorskom nadzorniku.

 

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Paladina otkrio kada bi se stanovnici s Banije mogli vratiti svojim kućama

3. srpnja 2022. u 17:30
Ministar graditeljstva
Davor Kovačević
Ivan Paladina

Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan na televiziji N1bio je ministar prostornog uređenja i graditeljstva Ivan Paladina.

Činjenicom je istaknuo to što je država toliko posla preuzela na sebe. “Za nešto više od 3000 objekata je provedena nekonstrukcijska obnova na području Banije, jedan manji dio je novčana pomoć. Prije tri mjeseca kad sam preuzeo resor, imali smo nekoliko gradilišta, sad ih imamo tridesetak”, rekao je Paladina, dodavši da se radi na tome da se ispuni cilj da do kraja ljeta budu na 200 i više gradilišta.

“Apsolutno mislim da trebamo veći naglasak dati na samoobnovu. To ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, to je apsolutno suprotno”, rekao je Paladina.

Upitan koliko se čeka na novac nakon samoobnove, Paladina je rekao da je u nekim slučajevima bilo potrebno i do 6 mjeseci te da se slaže da je demotivirajuće dugi rok koliko ljudi sada čekaju, kao i da se radi na tome da se taj proces ubrza.

Njegov je prethodnik Boris Milošević govorio o 500 gradilišta do kraja godine, pa je Božić svoga sugovornika pitala zašto je dinamika ipak usporena. “Svakodnevnom komunikacijom to je ubrzavanje dosadašnjih lokacija koje su bile pripremljene, a onda ćemo krajem ljeta i početkom jeseni imati potpuno drugačije provedene neke stvari. Tada očekujem da što se tiče područja Fonda ćemo već provesti dio i provoditi dio nabava u paketima, a ne pojedinačno i onda, u mjesecima koji će nakon toga dolaziti, uvjeren sam da će brojke još više rasti”, rekao je Paladina.

Upitan koliko misli da će cijene radova i materijala sada porasti, nakon velikog poskupljenja građevinskog materijala, Paladina je rekao da ne bi špekulirao o postocima. “Ja mislim da ono što primjećujem i što su komentari s građevinskog tržišta, da su cijene porasle 20-30 posto u globalu. Za neke materijale značajno više”, rekao je Paladina.

Govoreći o tome kad bi se građani Banije iz kontejnera mogli vratiti u svoje kuće, Paladina je rekao da je do kraja osmog mjeseca realno za očekivati da se stotinjak objekata počnu graditi, a za njih je sigurno da budu gotovi do zime, jer gradnja zamjenskih objekata traje oko četiri mjeseca. “Nije započela konstrukcija obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a s obzirom da je ugovoreno 900 objekata, a državni ured dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da Središnji državni ured započne s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni i za dio tih objekata je i čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine”, rekao je Paladina.

Dodao je da je u ovom trenutku oko pet tisuća ljudi još uvijek u kontejnerima. “Bio bih nezadovoljan kad u ovom roku dvjesto do tristo ljudi ne bi bilo u svojim domovima”, rekao je Paladina za N1

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Knjižnica će poticati na čitanje, a djeca će se zabaviti i u radionicama

3. srpnja 2022. u 17:00
Za vruće dane
Gradska knjižnica Zadar pripremila je program Čitateljski izazovi za djecu, mlade i odrasle, u kojima se sudjeluje, tako da se u knjižnici preuzme svoja čitateljsku putovnicu i u nju sakupljaju pečati prema broju pročitanih naslova, kazala je Matea Bakmaz
Marin GOSPIĆ
Silvana Kuman i Matea Bakmaz uvele su nas u ljetni program GKZD-a

Ljetne su se temperature uvukle i u Gradsku knjižnicu Zadar, koja je za vruće mjesece pripremila zanimljiv program aktivnosti i događanja, kao i prijedloge za ljetno štivo. Matea Bakmaz i Silvana Kuman s nama su podijele nekoliko riječi o ljetnim aktivnostima i dale preporuke za čitanje na plaži.

Ljetna shema u Knjižnici

Ljetni program u Knjižnici krenuo je krajem lipnja s »Danima lavande« u lipnju kad su se u središnjoj knjižnici, ograncima i bibliobusu održale radionice izrade različitih mirisnih rukotvorina od lavande. Radionice je vodila Kornelija Stipčević.

- Za srpanj i kolovoz na rasporedu su različiti programi, koji se mogu podijeliti u dvije grupe, to su programi poticanja čitanja te radionice, kreativne i edukativne. Od programa poticanja čitanja tu su Čitateljski izazovi za djecu, mlade i odrasle, u kojima se sudjeluje, tako da se u knjižnici preuzme svoja čitateljsku putovnicu i u nju sakupljaju pečati prema broju pročitanih naslova, kazala je Bakmaz, te istaknula kako je poticanje čitanja jedan od najvažnijih zadataka Knjižnice.

- Tu je i program za osnovnoškolce »Potraga u knjižnici«, gdje će djeca na Dječjem odjelu imati zadatak pronaći straničnik u knjizi i pročitaju knjigu. Također, tu su i redovni programi čitanja priča za djecu prema tjednim terminima u središnjoj knjižnici i ograncima, istaknula je Bakmaz, te najavila kako se u Knjižnicu vraća Dino Colić sa svojim kreativnim radionicama, koje su bile vrlo popularne prošlog ljeta.

- Od kreativnih i edukativnih programa u središnjoj knjižnici će se tijekom srpnja i kolovoza, srijedom u 10 sati održavati kreativna radionica za djecu osnovnoškolske dobi koje vodi akademski grafičar Dino Colić. Svaka radionica je tematski određena, a prijave se primaju putem telefona i putem maila. Od kreativnih programa izdvajamo još i »Ljetne kuverte« i »LandArt - umjetnost u prirodi«, gdje Knjižnica korisnike poziva da im šalju svoje radove nastale u prirodi, istaknula je Bakmaz.

Nastavlja se i program »Čuvari baštine« u Ogranku »Aleksandar Stipčević« – Arbanasi, gdje će se tijekom srpanja izrađivati mozaik bunara i žukve. Od edukativnih programa tu su radionice šaha koje će voditi iz Šahovskog kluba »Casper«, u tri termina će se održati u Središnjoj knjižnici, Ogranku Bili brig i Ogranku Grad.

 

Sunce, more i dobra knjiga

Ljetna literatura općenito obuhvaća štivo koje se lakše čita, kao ljubavne i kriminalističke romane, te popularnu psihologiju. Visoke temperature same diktiraju lakšu građu, no čitatelji sve više sami istražuju naslove za čitanje te u knjižnicu dolaze spremni.

- Prate se i naše preporuke, kao i književni blogovi. Svaki korisnik ima svoj način istraživanja i odabira štiva, kazala nam je Kuman, te dodala kako naravno ima i čitatelja koji traže zahtjevnije štivo i domaće pisce, koji su popularni. Stripovi su također vrlo čitana kategorija, naročito kod ljubitelja stripova.

Najčitaniji naslovi uvijek ovise o modernim trenodima, novim serijama i filmovima. Na vrhu liste najčitanijih naslova tako su »Mračna kći«, Elene Ferrante i »Normalni ljudi«, Sally Ronney, te biografija Mile Furlan »Voli me više od svega na svijetu«.

- Sve je više sezonskih korisnika naših usluga koji u knjižnicu dolaze tijekom odmora. Često nam kazuju kako kod nas brže dođu do željenog naslova u odnosu na svoje matične knjižnice, istaknula je Kuman, na što je Bakmaz kazala kako je Gradska knjižnica Zadar sa svim svojim ograncima sve popularnija među digitalnim nomadima.

- Oni najčešće preferiraju ogranak Grad u Providurovoj palači, te od kolega koji su tamo stacionirani redovito dobivamo informacije kako je naš novi ogranak sve popularniji kod digitalnih nomada, kazala je Bakmaz.

- Nastavljamo i s provedbom projekta »Uključi se knjigom«, u sklopu kojega će u Knjižnicu stići i novi biblio – kombi, za koji su vrijedni djelatnici već pripremili građu. Završene su i radionice znakovnog jezika za tri grupe korisnika, koji su djelatnici javnih tvrtki, koje je vodila Jasmina Vukić, na kojima su polaznici učili osnovne znakove i izražavanje. Od ove su godine u sklopu projekta startale i kreativne i scenografske radionice te čitateljski klub, istaknula je Bakmaz. Cilj projekta je osnažiti osobe s invaliditetom za socijalno uključivanje kroz kulturne sadržaje te razviti i unaprijediti sustav knjižnice na kotačima namijenjen osobama s invaliditetom.

 

Kategorija: 
Tag: 
✇ Zadarski list

Šef HNB-a kaže da će sezona biti rekordna, ali upozorava na ključni problem: “Ako se to dogodi, čeka nas recesija”

3. srpnja 2022. u 16:30
Boris Vujčić
U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto, kaže Vujčić
Davor Kovačević
Boris Vujčić

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga pa je rat samo dodatni razlog za rast”. Dok je stanje takvo  teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.

“U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.

Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo je ‘selidbu’ novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a  bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.

“„Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je Vujčić.

Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Kupanje mnoge veseli, ali – opreza nikad dosta; Roditelji pogotovo trebaju pripaziti na jednu stvar!!

3. srpnja 2022. u 16:06

Ljeto donosi svu silu omiljenih aktivnosti u moru i vodi, posebno djeci – kupanje, plivanje, ronjenje… Ali i veliku opasnost. Utapanje je među 10 vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Djeca stoga moraju biti pod stalnim nadzorom, a i odrasle je dobro podsjetiti na neke stvari.

Utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada gotovo 240.000 osoba. U Hrvatskoj je u posljednjem desetljeću od slučajnog utapanja godišnje u prosjeku umiralo oko 90 osoba, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Pojedine skupine izložene su povećanom riziku od utapanja:

-mala djeca
-neplivači
-osobe muškog spola
-osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
-osobe koje su konzumirale alkohol
-osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima

Ljeto je tek počelo, temperature mame u more i vodu, a sigurnost je potrebna više nego ikada. Stoga nije na odmet podsjetiti na HZJZ-ove preporuke za povećanje sigurnosti u vodi.

Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode – svega nekoliko centimetara visine, u kratkom vremenskom razdoblju.

Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece, prenosi Dnevnik.hr.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu
Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde.

Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.

Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.

Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi:

-ulaziti postupno u vodu
-plivati u društvu
-ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu
-ne zadržavati dugo dah pod vodom

Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju.

No treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Da bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji, i policija savjetuje i upozorava da je potrebno pridržavati se još nekih preporuka radi sigurnosti u vodi.

Koristite uređena kupališta pod nadzorom

Ponajprije apelira da građani za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove i usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija.

Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa se zbog panike do koje može doći, mogu i utopiti. Također, vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.

Savjeti za sigurno kupanje

Prilikom izbora plaža, odaberite plažu koja je ograđena sa morske strane plutačama koje predstavljaju psihološku granicu i označavaju prostor gdje je kupanje dozvoljeno

-ako plaže nisu osigurane plutačama, ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale
-koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba
-ne plivajte na prostorima koji inače predstavljaju plovni put (između otoka)
-ne skačite u more sa stijena i drugih mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno

-prilikom kupanja pratite uvjete na moru, posebice ako se kupate na stjenovitim plažama, gdje nailazak valova može dovesti do ozljeđivanja kupača… taklođer i…

-u slučaju velikih valova, ne izlazite na otvoreno more i ne udaljavajte se daleko od obale
-ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući
-roditelji, ako koristite plaže gdje nije osiguran ulazak u more, obavezno budite uz svoju djecu kako se ne bi ozlijedila pri ulasku u more
-ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima i vodenim skuterima
-ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć, pozovite policiju na 192…

Objava Kupanje mnoge veseli, ali – opreza nikad dosta; Roditelji pogotovo trebaju pripaziti na jednu stvar!! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Antena Zadar

Padaju rekordi u zračnoj luci; pred nama odlična sezona; “Išli smo u Zadar i na Ugljan. Jedrili smo i obišli male otoke, bilo je savršeno”- turistkinja…

3. srpnja 2022. u 15:43

Prvi srpanjski vikend pokazuje da je pred Hrvatskom odlična turistička sezona koja će, čini se, nadmašiti i rekordne rezultate iz pretpandemijske 2019. godine. Na obali boravi oko 650 tisuća turista, a Hrvatske autoceste do sada su naplatile cestarinu za više od 27 i pol milijuna vozila, oko dva milijuna više nego 2019., izvještava HRT, prenosi Tportal.

‘Trenutno nema onakvih kilometarskih redova kakve smo imali prilike gledati jučer, posebno u jutarnjim satima. Ovdje na naplatnoj postaji Lučko nema dužih čekanja u jednom i drugom smjeru. Promet je pojačan izmeću naplatne postaje Lučko i čvora Bosiljevo, no sve teče u najboljem redu. Već u popodnevnim satima se mogu očekivati neki zastoji u prometu posebno na autocesti A1 u smjeru mora, pred naplatnim postajama i ispred turističkih središta.

Najnoviji podaci govore kako polako dostižemo slavnu 2019. godinu. Ovaj petak ulasci na auto put u Lučkom su bili bolji za 11 posto u odnosu na 2019. Jučer je kroz naplatnu postaju Lučko prošlo više od 35 tisuća vozila, a danas je do 11 sati prošlo 17 tisuća vozila’, izvijestila je za Dnevnik HTV-a Iva Vukadin. Otok Krk, najposjećenije kvarnersko odredište, već je u lipnju zabilježio bolje rezultate nego 2019., a jednakim tempom nastavlja i u srpnju, jer dio turista na otok dolazi čak dvaput. Ove godine ostvareno je 350 tisuća noćenja, a gotovo 200 tisuća u kampovima. Na Krčkom mostu i danas se očekuju gužve, i to u oba smjera.

‘Hrvatska nije daleko od Njemačke pa možemo doći automobilom. Volim ovu zemlju, ljudi su ljubazni’, govori turist iz Njemačke.

U lipnju je ostvaren veći promet nego 2019., a porast broja dolazaka nastavio se i prvog srpanjskog vikenda. Gužve su od ranoga jutra. Od petka do kraja današnjeg dana kroz zračnu luku proći će 23 tisuće putnika. Prema procjenama, zadarska Zračna luka sezonu će završiti s 15 do 20 posto većim prometom nego prije tri godine, 2018.

‘Stari grad i more su prekrasni. Skočili smo u more kako bismo se rashladili. Sve je prelijepo’, govori turistkinja. ‘Išli smo u Zadar i na Ugljan. Jedrili smo i obišli male otoke. Bilo je savršeno. Voda je tako čista, kao da je iz bazena’, oduševljena je turistkinja.

‘Danas očekujemo 7 i pol tisuća putnika, a kroz vikend od petka do nedjelje 23 tisuće sa 95 zrakoplova. Ovo je trenutno najbolji vikend, ali očekujemo da će idući biti još bolji, tako da kraj 7. mjeseca i početak 8. bi trebali biti rekordni’, istaknuo je Ivan Skelin, rukovoditelj Prometno-operativnog sektora Zračne luke Zadar.

Objava Padaju rekordi u zračnoj luci; pred nama odlična sezona; “Išli smo u Zadar i na Ugljan. Jedrili smo i obišli male otoke, bilo je savršeno”- turistkinja… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Vaterpolisti izgubili od Grčke

3. srpnja 2022. u 15:42
9-7
Hrvatski vaterpolisti ostali su bez medalje na Svjetskom prvenstvu koje ove nedjelje završava u Budimpešti. U dvoboju za treće mjesto Grčka je bila bolja te je slavila 9-7 (1-0, 4-3, 3-2, 1-2).
Luka Stanzl/PIXSELL
Vaterpolo

Hrvatski vaterpolisti ostali su bez medalje na Svjetskom prvenstvu koje ove nedjelje završava u Budimpešti. U dvoboju za treće mjesto Grčka je bila bolja te je slavila 9-7 (1-0, 4-3, 3-2, 1-2).

Hrvatska je time prekinula niz svjetskih prvenstava na kojima je osvajala medalju. Sve je počelo 2007. godine u Melbourneu kada je osvojena zlatna medalja, a osim toga pa sve do Budimpešte hrvatski su vaterpolisti još osvajali jedno zlato, jedno srebro i četiri bronce. Ali, ovaj put prvenstvo je došlo do kraja bez hrvatskog odličja.

Iznimno tvrda bila je prva četvrtina u kojoj su dominirala oba vratara, kao i obrane. Napadi su se silno mučili kako bi došli do pozicija za udarac, a nakon uvodnih osam minuta samo je jedna lopta završila u mreži. Za 1-0 Grka zabio je Kakaris.

Isti igrač je u drugoj dionici povećao na 2-0, a bila je to samo najava niza grčkih pogodaka jer su Grci poveli 4-0, što je prilično usmjerilo utakmicu do kraja. Hrvatska je, naime, prvi pogodak postigla nakon više od 12 minute igre. Bukić je tada, s igračem više, zabio za 1-4.

No, Hrvatska se vremenom budila, pogotovo u napadačkom smislu. Žuvela je naknadno zabio za 3-5, a Bukić je početkom treće četvrtine postigao pogodak za približavanje na tek gol zaostatka (4-5). Međutim, opet je potom uslijedio novi niz grčkih pogodaka.

Kakaris, Argyropoulos i Vlachopoulos su postizali golove za novi bijeg na velikih 8-4 Grčke.

Premda je cijelu utakmicu Hrvatska imala strašne probleme u situacijama s igračem više (samo pet golova iz 17 pokušaja), opet je do kraja bila u određenom rezultatskom kontaktu s Grcima. Pogotovo nakon što je Marinić Kragić početkom zadnje dionice smanjio na 6-8. Imala je potom Hrvatska brojne, lijepe šanse doći na minus od jednog gola, ali sve je ostalo neiskorišteno.

Utakmica je odlučena, pak, dvije minute prije kraja kada je Genidounias zabio za 9-6. Grčka je time ponovila SP 2015. godine kada je također osvojila broncu.

Dva pogotka za Hrvatsku je dao Bukić, a po jedan Fatović, Marinić Kragić, Harkov, Vrlić i Žuvela. Kod Grka najbolji je strijelac bio Kakaris s tri pogotka.

Podsjetimo kako će od 20 sati utakmicu za zlatnu medalju odigrati talijanski i španjolski vaterpolisti.

 

Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Ulaskom u schengenski prostor Hrvatska zaokružuje proces europskih integracija

3. srpnja 2022. u 15:30
DEVET GODINA EU
Ako na ekonomskom planu posljednjih desetak godina nismo briljirali, od ulaska u Europsku uniju uspjeli smo izgraditi imidž sigurne zemlje koja Bruxellesu ne stvara dodatne probleme. Dobri odnosi Plenkovića s europskim liderima svakako koriste Hrvatskoj, jer se i visoka politika vodi po principu tko je za stolom taj i odlučuje
pixabay.com
Ilustracija

U poplavi sumornih i loših vijesti kojima smo bombardirani svakoga dana iz svijeta, jedna, krajnje dobra za Hrvatsku, nekako je ostala ispod radara. Riječ je o ulasku u schengenski prostor, što bi uz uvođenje eura značilo i ostvarenje svih vanjsko-političkih ciljeva. Za premijera Andreja Plenkovića bit će to i trenutak kada će moći slobodno konstatirati da je stigla 'godina isporuke', realizacija mnogih projekata kojima je osobno dao pečat. Za dva premijerska mandata bit će to i politički trijumf koji mu nitko neće moći oduzeti, jer će time biti zaokružen proces europskih integracija za Hrvatsku.

Ali, usprkos problemima koji nisu samo hrvatski, već europski i svjetski, Plenković će i ove godine imati razloga za zadovoljstvo, jer nas uskoro čeka i kompletni završetak Pelješkog mosta i pristupnih cesta, što znači da se više neće trebati prolaziti kroz BiH da bi se došlo do juga Hrvatske. Velika je to stvar za našu zemlju, realizacija vjekovnog sna hrvatskog juga i napokon spajanje zemlje u punom smislu te riječi, prenosi Glas Istre.

Europski posao s Kinezima

Sam premijer dao je u realizaciji tog projekta veliki doprinos, jer je odlučio povjeriti izgradnju mosta kineskoj kompaniji koja se pokazala više nego uspješnom. Nije to bila laka i jednostavna odluka, jer u Europskoj uniji nije postojala potpuna suglasnost da kineske kompanije rade poslove s europskim novcem u Europi. Zapravo je izgradnja Pelješkog mosta bio prvi tako veliki projekt u jednoj od zemalja članica EU-a. Pokazalo se da je odluka da se ide u posao s Kinezima bila dobra, da je most izgrađen u roku usprkos korona krizi, a sada napreduju i radovi na pristupnim cestama. Kada svečano bude pušten u promet Pelješki most bit će to trenutak i za emocije jer smo dokazali da smo sposobni realizirati i tako velike i skupe projekte.

Sam Plenković ima razloga za zadovoljstvo i kada je riječ o euru, jer je njegova ekipa u vremenima koja nisu sklona tako zahtjevnom poslu uspjela stvoriti sve preduvjete da se početkom sljedeće godine uvede europski novac. Bez toga Hrvatska ne bi bila kompletno integrirana u europske institucije, što je važno i što se itekako pokazalo važnim posljednjih godina, kada kriza sve više kuca i na europska vrata. Postoji ono staro pravilo da je uvijek bolje da sjediš za stolom tamo gdje se odlučuje, pogotovo o novcu, nego da si van toga. Plenković je inzistirao da za vrijeme njegovog mandata uvedemo euro, imao je podršku bliskih suradnika, prije svega ministra Zdravka Marića, ali i guvernera Narodne banke Hrvatske Borisa Vujčića i sve je išlo lakše nego što se predviđalo.

Na ruku su mu išli i mnogi faktori, pa i taj da je kreditni rejting poskočio, da se Hrvatska pokazala uz sve probleme pragmatičnom članicom europske obitelji, što je Bruxelles na kraju cijenio i nagradio. Uz sve skepse je li pravo vrijeme za uvođenje eura ostaje i jednostavan odgovor da nikada nije pravo vrijeme za tako značajne projekte, ali je ipak najgore prokockati šansu. Tek se sada vidi koliko je bilo dobro ubrzati proces pristupa Hrvatske u Europsku uniju, jer je to bila i posljednja šansa za proširenje europske obitelji. Nakon Hrvatske nitko više nije ušao u EU, a kako se čini i neće još jako dugo.

Za Plenkovića ostaje i zadovoljstvo što smo dobili značajna sredstva od Europe u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Gotovo 1,4 milijarde eura nisu mali novci i, ako budu dobro iskorišteni, Hrvatska bi se napokon mogla maknuti i s europskog dna, na kojem smo svo vrijeme od ulaska u Europsku uniju.
 

Soliranje predsjednika

U ovom stalnom prepucavanju između šefa države Zorana Milanovića i Vlade Plenkovića pokazalo se koliko je važno voditi racionalnu politiku, a ne solirati na način kako to radi predsjednik. Njegov Rambo stil nije donio Hrvatskoj ništa dobro; obrnuto, pokazao se krajnje kontraproduktivnim. Naravno da Milanović nije mogao do kraja solirati i u najavljenoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, ali smo se zato dosta osramotili kao zemlja koja ima dvije vanjske politike. Na sreću, Milanovićeva težina u europskim i svjetskim institucijama nije nikakva, može to proći na domaćem terenu, ali u ozbiljnoj svjetskoj i europskoj politici nikako.

Ako na ekonomskom planu nismo posljednjih desetak godina briljirali, od ulaska u Europsku uniju uspjeli smo izgraditi imidž sigurne zemlje koja Bruxellesu ne stvara dodatne probleme. Dobri odnosi Plenkovića s europskim liderima svakako koriste Hrvatskoj, jer se i visoka politika vodi po principu tko je za stolom taj i odlučuje. Lobira, predlaže. Vrijeđanja koja su stalno na Milanovićevom repertoaru ne pomažu, ponajmanje kada je riječ o položaju Hrvata u BiH. Obrnuto, još više kompliciraju odnose u susjednoj državi.

Da nije ipak sve tako ružičasto ostaju brojni problemi koje nije riješila ni Plenkovićeva prva i sada druga Vlada. Prije svega obnova nakon potresa u Zagrebu i Baniji i gotovo je nevjerojatno da sve ide tako sporo, neefikasno i loše vođeno. Europa je dala novce, oni su tu, ali ih ne znamo iskoristiti. I to je začuđujuće, jer smo baš premijerovim lobiranjem dobili dodatnu godinu dana. Kako sada stoje stvari, ni to nećemo iskoristiti, dozvolili smo da čuvena hrvatska birokracija sve zakomplicira i da se stvori ozračje u kojem je naprosto nemoguće bilo što učiniti. A ako ne iskoristimo i posljednji euro koji smo mogli dobiti od Europe bit će to strašan fijasko i neuspjeh, čiju će cijenu platiti prije svega oni koji su u dva teška potresa ostali bez svoje imovine ili im je oštećena.

Regionalni lider

Hrvatska se nažalost nije profilirala ni kao regionalni lider, zemlja koja je trebala postati most između stare Europe i kandidata sa jugoistoka koji žele u EU. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om, u kompliciranim vremenima korone, organizirali smo summit, jedan u nizu na kojem se samo deklarativno nudila šansa zemljama Balkana, ali se i nakon tog skupa ništa nije dogodilo. Hrvatska vanjska politika trebala je možda biti agilnija, ali odnosi u regiji su tako komplicirani da problem ne leži samo u neaktivnosti Zagreba, već je mnogo teži.

A kad je riječ o energiji, možemo biti zadovoljni što je proguran projekt LNG terminala na Krku, koji je bio, kao uvijek u Hrvatskoj, dočekan uz mnogo skepse. Tu se lome i mnogi interesi, politički i ekonomski, ali se pokazalo više nego dobrim odluka da se ide u realizaciju projekta koji je osigurao Hrvatskoj da ne bude ovisna samo o ruskom plinu, što bi u ovim okolnostima bilo tragično. Ostaju mnogi neriješeni odnosi s Mađarima oko MOL-a i INA-e, a to, kako se čini, neće razmrsiti ni druga Plenkovićeva vlada.

I u mjesecima koji slijede, a bit će prilika i za zadovoljstvo – od puštanja u promet Pelješkog mosta do Schengena – ostaje i najveći izazov, a to je da se stvore uvjeti da Hrvati bolje žive. Dok toga ne bude mladi će odlaziti, a dugoročno je to za Hrvatsku katastrofa. Za bolji život hrvatskih građana nije samo zadužen aktualni premijer, to bi trebao biti izazov za sve političke stranke. Nažalost, lijevi spektar je na koljenima, a na desnom su amateri, dok nove snage nemaju znanja i iskustva za vođenje države.

Za Hrvatsku je dobro što je u godinama velikih izazova imala stabilnu Vladu, ali nikada nije dobro da je sve koncentrirano u jednom čovjeku, kao što je sada u Plenkoviću. Uvijek je bolje da postoji konkurencija, ono zdravo političko nadmetanje koje vodi progresu zemlje. Pokazalo se da Milanovićev stil to nije, a malo od onoga što je sada privedeno kraju ne bi bilo da se osobno nije angažirao premijer. Bio je to dugoročan i često mučan posao, brojni odlasci u Bruxelles, ali na kraju i odrađen.

Vidjet ćemo svi vrlo brzo, kada ćemo granice prolaziti bez kontrole putovnica. San koji su hrvatski građani imali od početka procesa pristupa Europskoj uniji.

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Tradicionalna ljetna subota iz policijskog biltena; Četvero kažnjeno zbog glisiranja blizu obali, 4 zbog pijanstva, 2 se i pošaketala…

3. srpnja 2022. u 15:22

Glisiranje uz obalu na udaljenosti manjoj od 300 metara, stajala je u subotu na zadarskom području kazne za dvoje hrvatskih i dvoje stranih državljana.

Prekršaji su se dogodili u Malom Ždrelcum u moru kod Povljane na otoku Pagu i na Kolovarama.

Svim prekršiteljima izrečene su prekršajne kazne, informirala je PU zadarka.

Zbog opijanja, pak, u subotu navečer, kod čega je jedno rezultiralo i tjelesnim sukobom, policija je intervenirala na Bulevaru i u Diklu. Naime, oko 21.20 sati na Krešimirovoj obali u Diklu policija je naišla na dvojac koji se opijao ispred trgovine, pa je kod 52-godišnjaka izmjereno 2.07 promila, a kod 40-godišnjaka 1.77 promila alkohola.

Obojici je zbog odavanja pijanstvu redovnim putem uručen prekršajni nalog. Alkohol je rezultirao tučnjavom u bkizini kafića u Varaždinskoj ulici na Bulevaru. Nakon svađe koja je izbila oko 22.30 sati, 49-godišnjak i 62-godišnjak su se i fizički obračunali, kod prvog je izmjereno 1.52, a kod drugog 1.13 promila.

Uz prijavu za narušavanje javnog reda izrečene su im i zaštitne mjere zabrane međusobnog približavanja.

Objava Tradicionalna ljetna subota iz policijskog biltena; Četvero kažnjeno zbog glisiranja blizu obali, 4 zbog pijanstva, 2 se i pošaketala… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Torta od grčkog jogurta bez maslaca i brašna

3. srpnja 2022. u 15:00
ISPROBAJTE!
iStock/NL
Ilustracija

Zaželjeli ste se nečeg slatkog, ali brine vas nakupljanje kilograma? Nema panike uz grčki jogurt i sjajan recept za laganu tortu, idealnu za ljetne dane! Odličnog je okusa, a za njenu pripremu vam nisu potrebni ni maslac ni brašno.

Sastojci:

  • 4 jaja
  • 70 g ksilitola ili druge zamjene za šećer
  • 350 g grčkog jogurta
  • 40 g pudinga od vanilije u prahu
  • Korica velikog organskog limuna
  • Vanilin šećer
  • 1 žličica praška za pecivo 

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 170 stupnjeva gornju i za to vrijeme četvrtasti kalup za pečenje obložite papirom kako se kasnije za kalup ne bi zalijepili ostaci kolača. Odvojite četiri jaja, istucite bjelanjak dok ne postane pjenast, a žumanjak umutite sa ksilitolom. U smjesu od žumanjaka dodajte jogurt, vanilin šećer i koricu limuna. Pomiješajte prašak za pecivo s praškom za puding i umiješajte u smjesu. Na kraju umiješajte tučeni snijeg od bjelanjaka. Pecite 30 minuta (provjerite je li gotovo pomoću čačkalice!) i na kraju pospite malo šećera u prahu.

I eto ga, sjajna, lagana i iznimno ukusna torta je gotova, dobar tek!

 

Autor: 
Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Zadarski list

Oporavljenu želvu Saturn na Lošinju vratili u more

3. srpnja 2022. u 14:30
PLAVI SVIJET
Ova ženka je s još dvije kornjače pronađena u ožujku pothlađena u luci Velog Lošinja
Bojan PURIĆ/NL
Želva vraćena u more

S ciljem popularizacije svojih aktivnosti i upućivanja ekoloških poruka, naročito djeci, Institut “Plavi svijet” održao je Dan dupina, priredbu “s više lica” kojoj je ovo bilo trideseto izdanje.

Da se osim dupinima bavi i drugim stanovnicima Jadranskog mora, lošinjski je institut simbolično potvrdio puštanjem u more oporavljene morske kornjače, želve nazvane Saturn, ženke koja je s još dvije kornjače pronađena u ožujku pothlađena u luci Velog Lošinja.

Protekla tri i pol mjeseca provela je na oporavku u objektima “Plavog svijeta” stječući kondiciju za povratak u more.

Ova kornjača duljine oklopa 69 cm i mase 40 kg označena je odašiljačem što će znanstvenicima omogućiti praćenje njenog daljnjeg kretanja.

U more je vraćena na Žaliću, dobro posjećenoj plaži na jugozapadnoj obali otoka.

 

 
 

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Hrvatski vaterpolisti od 14.30 sati kreću po svjetsku broncu

3. srpnja 2022. u 14:00
PROTIV GRČKE
Naše zajedništvo je nešto što nas krasi od samoga početka. Svi smo motivirani, atmosfera u momčadi je dobra unatoč porazu u polufinalu. Sada moramo skupiti glave i osvojiti brončanu medalju - kaže Andrija Bašić
REUTERS/NL
Vaterpolisti danas po broncu

Hrvatska vaterpolska reprezentacija danas protiv Grčke igra u utakmici za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti (14.30 sati). U vrijeme dok će mnogi nakon nedjeljnog ručka tražiti hladovinu sklanjajući se od srpanjskog zvizdana, hrvatski vaterpolisti skakat će u vodu plivališta »Alfred Hajos«. Izabranici izbornika Ivice Tucka, međutim, neće zaroniti u vodu budimpeštanskog bazena zbog osvježenja, već da bi u teškom sudaru s Grčkom pokušali osvojiti osmo odličje u nizu sa svjetskoga prvenstva.

Uzbudljiv im je život u Mađarskoj, kao što je to, uostalom, svim sportašima na natjecanju ovako velikoga kalibra, može im biti svakako, samo ne i dosadno. Svaki dan sastoji se ili od »sabiranja dojmova« o susretu koji su odigrali te odmah i pripremanju za idući susret, ili pak o danu kada slijedi nadmudrivanje u bazenu. Hrvatski igrači su tako u Budimpešti u već uobičajenom procjepu, iza njih je poraz od Španjolske u polufinalu dok se nastoje čim bolje mentalno pripremiti i osvježiti za tešku utakmicu s Grčkom u borbi za brončano odličje.

Svakako da je bilo uzdisaja zbog utakmice sa Španjolcima koji su osigurali borbu s Talijanima u reprizi finala s prošlog Svjetskoga prvenstva, san nakon takvih utakmica svakako malo teže dolazi na oči. Odmoriti se i naspavati da bi se otišlo na uobičajeni jutarnji trening, ne može se se samo kao po naredbi.

– Noć je bila malo teška nakon polufinalnog sudara – kaže Šibenčanin Andrija Bašić, koji nastavlja tradiciju istaknutih igrača iz Krešimirova grada u hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji. – Nismo baš svi lagano zaspali, ali odmah smo se okrenuli Grčkoj i važnoj utakmici koja nas čeka. Utakmici u kojoj idemo po broncu. U susretu s Grcima treba dati sve od sebe, to je najvažnije. Dobro smo se pripremili, gledali smo videosnimke i analizirali igru protivnika.

Pozitivne kritike

Pred novom, temeljno obnovljenom hrvatskom reprezentacijom još je jedan odlučujući zaveslaj u završnici Svjetskoga prvenstva. Iza hrvatskih vaterpolista je velik dio puta, zahvaljujući dosadašnjim ostvarenjima zaradila je pozitivne kritike, kako zbog igre, tako i zbog rezultata.

– Vidio sam neke odjeke o našim nastupima, uočio sam da su ljudi zadovoljni, ali mi smo ovdje došli osvojiti zlato, a ne biti četvrti ili se pak samo plasirati u finale. No, pustimo to. Zasad je dobro, izgubili smo samo jednu utakmicu na turniru i to od prvog favorita, Španjolske. Uz to, mislim da rezultat u toj utakmici i naš poraz 5:10 vara. Istina, gubili smo cijelo vrijeme, ali uvijek nam je malo nedostajalo da uhvatimo priključak. Uglavnom, mislim da možemo biti zadovoljni dosadašnjim dijelom natjecanja, a danas idemo po medalju.

U toj jurnjavi za Španjolskom, kada je u brojnim trenucima naizgled malo nedostajalo za preokret, nesavladiva je prepreka bio suparnički vratar Aguirre, koji kao da je hipnotizirao hrvatske pucače. Djelovao je na trenutke svemoguće i to iza vrlo kvalitetne obrane svojih suigrača.

– Taj momak je, uostalom, bio i najbolji igrač utakmice i u četvrtfinalu. Tako da i to dosta govori o njegovoj kvaliteti, a uz ostalo, mislim da je tu dosta presudila njihova dobra, pokretljiva obrana. On je pritom jednostavno branio u onim situacijama kada je trebao obraniti naše pokušaje. Mi smo bili malo slabiji u napadu, nismo dobro reagirali na njihovu brzu, pokretljivu zonu te je tako, nažalost, u većini situacija Aguirre imao lagan posao. Ali, Španjolska je jedan od favorita za zlato, tako da i nemamo što puno žaliti.

Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj već igrala Grcima u prvom susretu grupne faze natjecanja, svakako će i jedna i druga ekipa izvući pouke iz onog startnog remija u Debrecenu (8:8).

Pouke

– Što se tiče naše prve utakmice s Grčkom, pouka koju smo mogli izvući iz tog susreta je činjenica da smo primili dosta individualnih golova iz situacija »jedan na jedan«, iza blokova. To je jedna od stvari koje ćemo sada morati popraviti. Oni su, naime, izuzetni šuteri, igraju i vrhunsku obranu. Očekujemo pritom i sigurno jako tešku utakmicu, pogotovo što ona nosi određenu težinu, a to je borba za svjetsku broncu. Ali, maksimalno smo se spremili za to. Već smo dva puta igrali s njima ove godine, jednom smo ih pobijedili, a jednom smo odigrali neriješeno, tako da se nadam da ćemo i danas nastaviti s dobrim igrama i pobijediti Grčku.

Pritom se Andrija Bašić i prijatelji moraju rukovoditi starom poslovicom da je »oprez majka mudrosti«. Grčka momčad je poznata po »cijeđenju vremena«, izuzetno strpljivoj igri te im treba odgovoriti na isti način, izbjegavajući bilo kakav ishitreni potez.

– Moramo biti oprezni. Grke krasi strpljiva igra, odnosno igra do posljednje sekunde napada. Jako su disciplinirani i u obrani i u napadu, pogotovo u obrani, no također i kada napadaju. S obzirom na sve to, moramo odgovoriti istom mjerom. Ne smijemo srljati jer će onda sigurno iskoristiti svaku našu pogrešku.

Hrvatski reprezentativci u uzbudljivim mađarskim ljetnim danima žive kao složna obitelj, dobro ozračje u reprezentaciji su sačuvali do posljednjega dana Svjetskoga prvenstva. U takvom raspoloženju očekuju nadmetanje s Grčkom, koja je u polufinalu poražena od Italije, a motivacija u hrvatskim redovima je itekako izražena.

– To naše zajedništvo je nešto što nas krasi od samoga početka. Svi smo motivirani, atmosfera u momčadi je dobra unatoč porazu u polufinalu. Sada se moramo dignuti, svi zajedno skupiti glave i osvojiti brončanu medalju.

 

Autor: 
Kategorija: 
✇ Zadarski list

Oakland True Blue Six se opet vratio u Otočac

3. srpnja 2022. u 13:30
POVIJESNA VOZILA
Otočac je danas bio domaćin otvaranja dvodnevne izložbe 1. Susreta povijesnih vozila Franjo Častek
NOVI LIST
1. Susret povijesnih vozila u Otočcu

Grad na Gacki bio je danas domaćin otvaranja dvodnevne izložbe 1. Susreta povijesnih vozila Franjo Častek.

U centru grada su Turistička zajednica Grada Otočca, Grad Otočac, Hrvatski oldtimer savez i Udruga starodobnih vozila „Klakson“ postavili svega tri vozila se „pedigreom“.

Među gotovo stotinjak „staraca“ dominirao je predivni Oaklanda True Blue Six iz 1925. godine, najstariji registrirani automobil u Hrvatskoj.

U centru Otočca na Trgu Dražena Bobinca bio je izložen trojac s: Oakland True Six Blue iz 1925. godine, kabriolet Jaguar iz 1956. godine u besprijekornom stanju i jedan 60-godišnji Mercedes.

Perfektno restauriran

Dolazak „limenih staraca“ pozdravio je i gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac.

– Danas smo posebno ponosni jer se Oakland True Blue Six opet vratio u Otočac, u grad gdje boravio 90-ak godina. Automobil je u perfektnom stanju, gotovo kao nov jer ga je restaurirao gospodin Presečki.

Uživat ćemo danas svi u ovom susretu oldtajmera, pri čemu nas fascinira ljubav vlasnika prema starim automobilima. Vjerujem da će nas Oakland pohoditi svake godine. Iz Krapine nam je došao i Jaguar iz 1956. godine, predivni sportski kabriolet koji je nedavno potpuno restauriran.

Na ovom susretu očekujemo stotinjak vozila jer se ovoga vikenda na nekoliko mjesta u Hrvatskoj priređuju slične manifestacije. Osim toga, zavladale su velike vrućine, a oldtajmeri nemaju klima uređaje. Većina automobila okupit će se u Gradskom parku koji se pokazao idealnim za veća događanja.

Ovakva okupljanja puno znače u turističkom smislu jer vlasnici oldtajmera i posjetitelji svjedoče jednom izvrsnom događaju i bolje se upoznaju s našim gradom i predivnom Gackom dolinom, ističe gradonačelnik Goran Bukovac.

“Duplo deblji od lima na traktoru”

Oakland je ipak bio glavni današnji artefakt u Otočcu. Oko njega su se okupljali posjetitelji svih godišta, svatko je nešto komentirao, a zajednički im je što bi ga svi željeli vidjeti u svojoj garaži.

Posebno su bili impresionirani neki vrlo mladi vozači.

– Moj auto je k’o i svi moderni-pola plastika, pola lim debljine cigaret-papira. Blatobran ovog Oaklanda je duplo deblji od lima na mom traktoru, komentirao je jedan mladac.

Uz Oaklanda je bio i Antun Presečki, restaurator koji je ovom vozilu dao novu mladost. Pojasnio nam je kako je u restauraciju ovog automobila utrošeno na tisuće radnih sati, puno ljubavi i mnoštvo originalnih dijelova pristiglih iz SAD-a.

Automobil je prešao oko 60 tisuća milja, uz prosječnu potrošnju od 12 do 15 litara benzina na 100 km.

Muzej oldtajmera Presečki iz Krapine ima više od 20 izložaka, plus kolekciju motocikala. Veliku feštu najavljuje 2025 godine kada njihov Oakland slavi 100 rođendan.

– Već je bilo ponuda iz SAD-a da ga prodamo. Ondje se ovakvi auti puuno više cijene negi li kod nas. Kada bolje razmislim ovaj je automobil predivan i neprocjenjiv, rekao nam je Antun Presečki.

Među ostalim oldtajmerima izloženim u Gradskom parku najviše pažnje privlačio je jedan vremešni Citroen, a od novijih modela Zastava 750, nekada popularni fićo pretvoren u kabriolet.

Najstariji registrirani auto u Hrvatskoj

Auto Oakland je kupljen 1928. godine u Zagrebu od Ferdinanda Budickog. Kupio ga je Franjo Častek, apotekar iz Otočca, rabljenog, tri godine starog, proizvedenog u Americi u tvornici Oakland u Oaklandu.

Auto je kupljen u Hrvatskoj, ima knjižicu vozila i vozačku vlasnika. Oakland True Blue Six je iz 1925. godine pa je tako najstariji registrirani automobil u Hrvatskoj!

Na cestu je opet stigao nakon 78 godina stajanja u jednoj garaži u Otočcu! Restauriran je u Krapini, u Muzeju oldtajmera Presečki gdje je inače stalno izložen.

Oakland True Six Blue otočki apotekar Franjo Častek vozio je od 1929. do smrti 1941. godine. Od 1941. do 2019. auto je stajao u garaži i nije vožen dok ga nije kupio restaurator Antun Presečki.

Kategorija: 
Zadarski portali Zadarski portali
✇ Antena Zadar

Zemuničanin i ekipa na korak do sna; Hrvati pobijedili Talijane i u ponedjeljak igraju za zlatnu medalju Mediteranskih igara!

3. srpnja 2022. u 13:16

Hrvatska odbojkaška reprezentacija,u kojoj je jedan od najboljih igrača Zadranin rođen u Zemuniku, Filip Šestan, 195 cm visoki primač-pucač koji je nedavno napuniti 27 godina, igrat će u finalu Mediteranskih igara u alžirskom Oranu. U polufinalnom susretu hrvatski odbojkaši su svladali Italiju 3:1 (26:24, 25:22, 21:25, 26:24).

U napetom i vrlo izjednačenom meču Hrvatska je, osim u trećem setu, uvijek bila za nijansu bolja, a veliki predvodnik bio je odlični Petar Đirlić koji je na ovom susretu ostvario čak 33 poena te je bio uvjerljivo najbolji igrač susreta.

Uvodna dva seta bila su krajnje izjednačena, no u završnicama je uvijek Hrvatska bila korak ispred. Povela je Hrvatska i u trećem setu, ali je potom Italija zaigrala bolje. Sredinom te dionice je nadoknadila zaostatak i potom smanjila na 1:2 u setovima.

Dramatična borba se nastavila i u četvrtom setu, ali hrvatski igrači nisu dozvolili odlazak u dodatnu dramu petog seta, već su dobili taj dio igre 26:24 i proslavili veliku pobjedu. Uz Đirlića za Hrvatsku je 16 poena ostvario kapetan Marko Sedlaček, piše Tportal.

U finalu će Hrvatska igrati protiv pobjednika meča Španjolska – Francuska, a finale je na rasporedu u ponedjeljak (20 sati).

Objava Zemuničanin i ekipa na korak do sna; Hrvati pobijedili Talijane i u ponedjeljak igraju za zlatnu medalju Mediteranskih igara! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

✇ Zadarski list

Cirkuska umjetnost postaje sve popularnija, u budućnosti bih htjela otvoriti svoju školu

3. srpnja 2022. u 13:00
POZNATA ZADARSKA KOLUMBIJKA XIOMARA RUIZ RATKOVIĆ
Potencijalne članove udruge naročito zanima ples na svili i figure koje učimo. Na početku radimo vježbe snage, potom prelazimo na tehnički dio i učimo ih figurama koje se mogu izvesti, ovisno o stupnju njihove spreme. Ne radimo samo vježbe, jer cirkuska umjetnost nije samo fizička priprema. Radimo na izgradnji emocije, ističe Xiomara Ruiz Ratković
Marin GOSPIĆ
Xiomara Ruiz Ratković

Xiomara Ruiz Ratković, poznata zadarska Kolumbijka, koja od 2014. godine vodi udrugu za scensku umjetnost Circo art, iza sebe ima mnoge uspjehe i raznovrsne nastupe. Udruga Circo Art bavi se modernom scenskom umjetnošću - suvremenim plesom, eksperimentalnim kazalištem, glumom i umjetničkim cirkusom. Udruga potiče, promiče i razvija modernu scensku umjetnost, suvremeni ples, eksperimentalno kazalište, glumu, i novi cirkus. U posebno prilagođenom programu, u kontroliranim i sigurnim uvjetima polaznici se uče izražavati kroz akrobatske i gimnastičke vještine, glumu i ples.

Vještine i sposobnosti koje se razvijaju su bilateralna koordinacija, vještine i snaga mišića, razvoj kognitivnih sposobnosti, balansiranje tijela, timski rad, komunikacija s vršnjacima, stjecanje samopouzdanja, fokusiranje i pažnje, povećavanje balansa, fleksibilnosti i koordinacije. Iza polaznika programa udruge nastup je u sklopu programa »Večeras plešemo«, koji je producirao Zadarski plesni ansambl. Upravo nam je taj nastup uz taktove grupe ABBA bio povod za razgovor s Xiomarom, koja nam je prepričala svoje planove i želje za budućnost cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj, koju je i Ministarstvo kulture i medija napokon uvrstilo u kategoriju izvedbenih umjetnosti.

Akademska institucija

Ruiz Ratković, rođena Kolumbijka dugi je niz godina radila kao profesionalna cirkuska umjetnica, koju je zadarska i hrvatska javnost po prvi put upoznala 2009. godine, kada je nastupala na Supertalentu. Od tada je prošlo mnogo godina, u kojima je Ruiz Ratković otvorila svoju udrugu za scensku umjetnost, te odgojila mnoge mlade umjetnike, koji imaju želju baviti se zahtjevnom i jedinstvenom cirkuskom umjetnošću. Iza ove je kreativne Kolumbijke studij na glumačkoj akademiji i cirkuskoj školi Nacional Circo Para Todos Colombia. Obrazovanje u toj cirkuskoj školi, koja ima status akademske institucije, traje čak pet godina; prve tri uči se o različitim cirkuskim tehnikama, a zadnje dvije specijalizira se za onu od koje se želi napraviti karijera.

- Cirkus je u Kolumbiji iznimno popularan, od onih tradicionalnih u kojima rade cijele obitelji, do raznih predstava koje izvode bivši i sadašnji učenici cirkuskih škola, kazala nam je Ruiz Ratković, iza koje je nastup na svili sa još jednom članicom udruge u jednom zadarskom restoranu.

- Iduće godine planiramo organizirati samostalni nastup, a često surađujemo i s članovima ZPA, koji nas podupiru i često zovu na svoje nastupe. Nedavno smo nastupili s njima u programu »Večeras plešemo«, kazala nam je Ruiz Ratković, koja sa svojim polaznicima koreografije uvježbava od četiri do šest mjeseci.

- Circo art je udruga koja postoji već dugo godina, tako da su naši polaznici već tehnički potkovani i spremni za izazove koji dolaze s našim izvedbama. Potencijalne članove udruge naročito zanima ples na svili i figure koje učimo. Na početku sa svim članovima radimo vježbe snage, potom prelazimo na tehnički dio i učimo ih figurama koje se mogu izvesti, ovisno o stupnju njihove spreme. Ne radimo samo vježbe, jer cirkuska umjetnost nije samo fizička priprema. Radimo na izgradnji emocije, samopouzdanja i priče koja stoji iza naših koreografija. Ministarstvo kulture i medija sada nas i službeno podržava, te se nadam kako ćemo u sljedećim godinama moći participirati na njihove natječaje i dobiti dodatna financijska sredstva, koja su nam prijeko potrebna za normalno funkcioniranje udruge i pripremu nastupa. Voljela bih nabaviti i konstrukciju na koju postavljamo svilu, koja košta oko tisuću eura, kako bismo mogli nastupati i na otvorenom, rezimirala je Ruiz Ratković i dodala kako im je najveći problem i dalje prostor.

Visoki stropovi

Udruga trenutno mora iznajmljivati dvoranu, te rade samo subotom, što je veliki problem te im dosta članova mora odustati, jer ne mogu vježbati subotom. Xiomara bi najviše voljela imati svoj prostor ili dvoranu, koju bi mogli svaki dan koristiti.

- Naš vid umjetnosti zahtjeva određene prostorne predispozicije, zbog čega nam je teško pronaći odgovarajući prostor. Najvažnije nam je da dvorana ima visoke stropove, tako da možemo točno postaviti svilu. I najam prostora je poskupio, a ja ne mogu raditi s puno ljudi istovremeno, što znači da bih morala izdvajati ogromne količine novca da bih normalno mogla izvoditi svoje satove. Grad i Županija nas financijski podupiru, ali nemaju rješenje za naš problem s prostorom, istaknula je Ruiz Ratković, kojoj je želja otvoriti vlastitu cirkusku školu.

- U budućnosti bih htjela otvoriti svoju cirkusku umjetničku školu, po uzoru na fakultet koji sam završila u rodnoj Kolumbiji, gdje je cirkuska umjetnost akademska cjelina, koju se izučava na sveučilištu. Circo art sam mogla otvoriti jedino kao udrugu za scensku umjetnost, jer nije postojao zakonski okvir za otvaranje cirkuske škole. U Kolumbiji se cirkuska umjetnost izučava tri godine, te objedinjava više scenskih umjetnosti, kao što su ples, gluma i tjelovježba. Prve se tri godine izučavaju sve tehnike i smjerovi cirkuske umjetnosti, žongliranje, trapez, hodanje po žici, balet, a posljednje su dvije godine usmjerene na odabir određene grane i specijalizaciju za nju, kazala je Ruiz Ratković i dodala kako po cijelom svijetu ima mnogo prijatelja, koji su cirkuski umjetnici, te kako joj je želja u budućnosti ih kao profesionalce angažirati u svojoj školi, koja bi bila priznata od strane Ministarstva i služila kao akademski umjetnički studij.

- Cirkuska umjetnost postaje sve popularnija i u Zadru i cijeloj Hrvatskoj. U Zadru su dvije cure počele razvijati ples na svili i cirkusku umjetnost, te se često čujem s njima i radimo zajedno. Polako se stvara mreža umjetnika koji njeguju cirkusku umjetnost i žele ju razvijati. Nadam se da će uz potporu Ministarstva doći do još jačeg razvoja cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj. Dva sam puta nastupala na Supertalentu, te je to bio prvi put da je takav vid umjetnosti javno prezentiran u Hrvatskoj. Zbog toga bi trebalo podržavati cirkusku umjetnost i umjetnike koji razvijaju novi vid scenskog nastupa. S radom udruge nastavljamo na zimu, u studenom, kada se svi odmorimo, a nove ćemo članove upisivati do kraja siječnja, kada ćemo početi i s pripremama za našu samostalnu predstavu, zaključila je Ruiz Ratković.

Kategorija: 
✇ Antena Zadar

Dalmatinci velikom većinom protiv uvođenja eura!

3. srpnja 2022. u 12:50

Koliko hrvatskih građana podržava uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, jedno je od pitanja na koje je odgovor dalo istraživanje koje je za RTL provela agencija Promocija Plus. Istraživanje je provedeno od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

‘Znamo da za šest mjeseci euro službeno mijenja kunu ali gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a petina je neodlučna (20,8 posto). Žene su prema euru skeptičnije nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (45,4 posto)’, navodi se u istraživanju koje je objavio RTL, a prenosi Tportal.

Članstvo RH u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto njih ne slaže s time. Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8 posto), te mlađi u odnosu na najstarije. Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5 posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).

Skoro dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto)…

Objava Dalmatinci velikom većinom protiv uvođenja eura! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

❌