Vraća li se bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u aktivnu politiku?

To se pitanje nametnulo nakon što je u posljednje vrijeme bivša predsjednica Hrvatske bila u fokusu javne pažnje zbog svojih izjava i poruka o pobačaju ili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Evo što je o svemu rekla poratlu Index. 

“Znala sam da će to ljudi pomisliti, ali ne. Išla sam na ovu konferenciju LeaderSHE, zamolili su me da bi dali toj temi malo na važnosti, a ovo sve ostalo su bile sačekuše.

Tamo su me iskoristili, ali sad nemam namjeru jedno dva mjeseca se pojavljivati u medijima.

Sljedećeg tjedna idem u Grčku, nema me deset dana i onda preko ljeta ću uglavnom biti na putu. Radim međunarodno, uglavnom što se tiče sigurnosti i ovih drugih tema – obrazovanje, prava žena, nešto se bavim još oko tog Afganistana i tako.

Dosta toga niti ne govorim u javnosti, niti ne stignem, neke stvari i ne treba govoriti javnosti, ali ne, nisam zainteresirana za unutarnju politiku. Kako sam jučer rekla, nikad ne reci nikad, međutim, do daljnjega ne.

Kad sam odlazila kao ministrica vanjskih poslova, tad sam rekla – nikad više. I onda su me uporno nagovarali i uspjeli nagovoriti. Tako da velim: možda me jednom u budućnosti netko nagovori na nešto, ali svojom voljom ne. Ljepše mi je ovako – mir, radim ono što ja želim, putujem i tako. Odmaknula sam se od unutarnje politike”, objasnila je Grabar-Kitarović za Index

Poražavajući ishod kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nije predstavljao nikakvo iznenađenje za Mirka Novosela, koji već godinama upozorava na alarmantno stanje u hrvatskoj košarci. Doduše, teorija vezana uz današnje utakmice zadnjeg kola skupine C još uvijek nudi određene izglede, ali to, u konačnici, djeluje vrlo tanko jer plasman u drugu rundu kvalifikacija znači i prenošenje bodova iz prvog kruga.

Preciznije, u slučaju da Hrvatska pobijedi Finsku u Rijeci, a Slovenija Švedsku u Stockholmu, nastavak kvalifikacija donio bi spajanje s tri prvoplasirane reprezentacije skupine D, odnosno Njemačkom te ili Poljskom, ili Izraelom, ili Estonijom. Za proboj na Svjetsko prvenstvo, Hrvatska bi morala ostvariti barem pet pobjeda u preostalih šest utakmica.

– Nisam sumnjao u pobjedu Slovenije, koja je protiv nas dokazala koliko je kvalitetna kada ima sve igrače na okupu. Na žalost, to ne mogu reći za našu utakmicu. Fincima je tu Lauri Markkanen, koji je svoje igračke kvalitete potvrdio kroz NBA. Osim toga, imaju odličnu reprezentaciju koja je već neko vrijeme na okupu. Finci su stvarno jako dobri – tumači Novosel.

Za njega teški debakl na gostovanju u Ljubljani (69:97) također ne predstavlja iznenađenje. Zapravo, tu spada konačni ishod, dok bi se o koš-razlici dalo pričati.

Apsurd

– Mi moramo znati da reprezentacija Slovenije nije samo Luka Dončić. On je vrhunski igrač i svjetski priznata klasa, ali tu ima dosta kvalitete. Slovenija je bolja i jača od nas, i to je realnost. Još ako tome pridodamo prvu četvrtinu, koju smo odigrali jako loše. Primili smo 33 poena, a postigli ih osam u tom razdoblju. Takav ishod je katastrofalan za svaku reprezentaciju koja želi biti ozbiljna – dodaje Novosel, koji je prošlog četvrtka, na dan spomenute utakmice Slovenije i Hrvatske proslavio 84. rođendan.

Prema njegovim riječima, ove kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, baš kao i one premijerne, koje su održane u razdoblju 2017. do 2019. godine, pate zbog pravila koja određuje NBA liga.

– Sve je neregularno, i to je suština cijele priče. NBA liga određuje uvjete i diktira kada se neki igrač smije priključiti svojoj reprezentaciji. Za nas je to ravno katastrofi. Imali smo minimalni broj dana za pripreme s našim NBA igračima upravo iz tog razloga. Na žalost, NBA liga uništava našu košarku. Njih ne zanima ništa drugo osim njihovog interesa – rezonira Novosel.

Svoje tvrdnje dočarat će slikovitom usporedbom.

– Kada sam s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio prvu medalju, iza nas je bilo 135 dana priprema. Damir Mulaomerović je odličan dečko i odličan trener, ali što je on mogao napraviti i pripremiti kroz ta tri dana, koliko je imao kompletnu momčad na raspolaganju? U tom vremenu ne može se spremiti ništa – objašnjava trofejni trener.

Iz kojeg god kuta se pogleda, sve se svodi na NBA.

– Neki naši reprezentativci koji tamo igraju završili su sezonu puno ranije, a nisu smjeli biti Mulaomeroviću na raspolaganju. Za mene je to apsurd. Mi smo igrali s već formiranim reprezentacijama, koje su već godinama zajedno, a nismo imali vremena za najosnovniju pripremu. NBA je veliko zlo za hrvatsku košarku. Mi smo uvijek ostvarivali rezultate zahvaljujući temeljitim pripremama – kaže Novosel.

Problem playmakera

Dodatni problem, prema njegovom sudu, predstavlja činjenica da se hrvatska reprezentacija već godinama muči s proizvodnjom kvalitetnih playmakera koji bi razigrali ostatak ekipe. Štoviše, Novosel je tu spreman na »prijelazna rješenja«.

– U principu sam protiv angažiranja stranaca u reprezentaciji, ali možda bismo u ovom slučaju to ipak trebali napraviti. Razlika između playmakera je prevelika. Na primjeru Slovenaca se vidi da se na taj način mogu pokrpati pozicije tamo gdje je momčad najtanja. Oni su na Eurobasketu 2017 odlično pogodili s Anthonyjem Randolphom, a sada imaju Mikea Tobeya pod košem – govori legendarni stručnjak.

No, i tu treba biti pažljiv.

– Nekada smo imali rezultate samo zato što smo kod sebe doma pretvarali talente u zvijezde. Stvaranje playmakera je dug i mukotrpan rad, koji zahtijeva određena ulaganja. U ovoj situaciji bi nam dobro možda došao stranac na toj poziciji, ali tu treba uvijek biti oprezan, da ne bi dobli »mačka u vreći«. Dovoljno se sjetiti kako smo svojedobno imali Olivera Lafayettea, koji nije bio blizu kvalitete za našu reprezentaciju. Stranac nam je možda i potreban u ovoj situaciji, ali takvu grešku ne smijemo dozvoliti – tumači Novosel, uz napomenu da će reprezentacija početi rasti onda kada Hrvatska opet počne stvarati domaće igrače.

Pogoduje se slabijima, pate oni jači

Uz to, u prvome planu ipak mora biti, kako Novosel tvrdi, (ne)regularnost kvalifikacijskog ciklusa za Svjetsko prvenstvo.

– Ovako se pogoduje, uvjetno rečeno, slabijim reprezentacijama, a zbog toga trpe jači. Na primjer, Srbija bi mogla ostati bez Svjetskog prvenstva jer je gubila od Latvije i Belgije. Mi smo bili u jednoj od najjačih, ako ne najj

Šest ljudi je poginulo, a 15 ranjeno u napadu višecjevnim raketnim bacačima na Sloviansk, grad na istoku Ukrajine, izjavio je u nedjelju gradonačelnik toga ukrajinskog grada.

"Ovo su bili najžešći udari vičecjevnim raketnim bacačima nakon dugo vremena. Buknulo je 15 požara, imamo više mrtvih i ranjenih", rekao je Vadim Liakh u videu objavljenom na Facebooku.

Tetiana Ignačenko, glasnogovornica donjecke regije kojoj pripada Sloviansk, za ukrajinske medije je kazala da je u granatiranju Slovianska "poginulo šest ljudi, a 15 je ranjeno".

Prema ukrajinskim medijima, jedan od požara je buknuo na gradskoj tržnici.

Južnije, grad Kramatorsk, administrativno središte Donbasa pod kontrolom ukrajinskih snaga, drugi dan za redom je meta napada. Prema riječima gradonačelnika Oleksandra Gončarenka, grad je gađan raketama Smerč (vihor, tornado).

Po njegovim riječima, pogođene je stambena četvrt i prazan hotel, a žrtava nema.

Sloviansk i Kramatorsk su pod direktnom prijetnjom ruskih snaga, pogotovo ako Kijev potvrdi pad Lisičanska.

Djelatnici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad 59-godišnjakom zbog sumnje u neovlaštenu proizvodnju i promet drogama.

Sumnja se da je 59-godišnjak, na za sada neutvrđen način, a radi daljnje preprodaje nabavljao veće količine heroina kojeg je potom skrivao u poštanskom sandučiću na području Novog Zagreba, nakon čega je drogu preprodavao.

Policijski službenici su obavili pretragu poštanskog sandučića u kojem je pronađeno ukupno oko 729,5 grama heroina, pakirano u dva paketa.

Nakon dovršenog istraživanja policijski službenici su podnijeli kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu dok su 59-godišnjaka predali pritvorskom nadzorniku.

Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan na televiziji N1bio je ministar prostornog uređenja i graditeljstva Ivan Paladina.

Činjenicom je istaknuo to što je država toliko posla preuzela na sebe. “Za nešto više od 3000 objekata je provedena nekonstrukcijska obnova na području Banije, jedan manji dio je novčana pomoć. Prije tri mjeseca kad sam preuzeo resor, imali smo nekoliko gradilišta, sad ih imamo tridesetak”, rekao je Paladina, dodavši da se radi na tome da se ispuni cilj da do kraja ljeta budu na 200 i više gradilišta.

“Apsolutno mislim da trebamo veći naglasak dati na samoobnovu. To ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, to je apsolutno suprotno”, rekao je Paladina.

Upitan koliko se čeka na novac nakon samoobnove, Paladina je rekao da je u nekim slučajevima bilo potrebno i do 6 mjeseci te da se slaže da je demotivirajuće dugi rok koliko ljudi sada čekaju, kao i da se radi na tome da se taj proces ubrza.

Njegov je prethodnik Boris Milošević govorio o 500 gradilišta do kraja godine, pa je Božić svoga sugovornika pitala zašto je dinamika ipak usporena. “Svakodnevnom komunikacijom to je ubrzavanje dosadašnjih lokacija koje su bile pripremljene, a onda ćemo krajem ljeta i početkom jeseni imati potpuno drugačije provedene neke stvari. Tada očekujem da što se tiče područja Fonda ćemo već provesti dio i provoditi dio nabava u paketima, a ne pojedinačno i onda, u mjesecima koji će nakon toga dolaziti, uvjeren sam da će brojke još više rasti”, rekao je Paladina.

Upitan koliko misli da će cijene radova i materijala sada porasti, nakon velikog poskupljenja građevinskog materijala, Paladina je rekao da ne bi špekulirao o postocima. “Ja mislim da ono što primjećujem i što su komentari s građevinskog tržišta, da su cijene porasle 20-30 posto u globalu. Za neke materijale značajno više”, rekao je Paladina.

Govoreći o tome kad bi se građani Banije iz kontejnera mogli vratiti u svoje kuće, Paladina je rekao da je do kraja osmog mjeseca realno za očekivati da se stotinjak objekata počnu graditi, a za njih je sigurno da budu gotovi do zime, jer gradnja zamjenskih objekata traje oko četiri mjeseca. “Nije započela konstrukcija obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a s obzirom da je ugovoreno 900 objekata, a državni ured dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da Središnji državni ured započne s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni i za dio tih objekata je i čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine”, rekao je Paladina.

Dodao je da je u ovom trenutku oko pet tisuća ljudi još uvijek u kontejnerima. “Bio bih nezadovoljan kad u ovom roku dvjesto do tristo ljudi ne bi bilo u svojim domovima”, rekao je Paladina za N1

Ljetne su se temperature uvukle i u Gradsku knjižnicu Zadar, koja je za vruće mjesece pripremila zanimljiv program aktivnosti i događanja, kao i prijedloge za ljetno štivo. Matea Bakmaz i Silvana Kuman s nama su podijele nekoliko riječi o ljetnim aktivnostima i dale preporuke za čitanje na plaži.

Ljetna shema u Knjižnici

Ljetni program u Knjižnici krenuo je krajem lipnja s »Danima lavande« u lipnju kad su se u središnjoj knjižnici, ograncima i bibliobusu održale radionice izrade različitih mirisnih rukotvorina od lavande. Radionice je vodila Kornelija Stipčević.

- Za srpanj i kolovoz na rasporedu su različiti programi, koji se mogu podijeliti u dvije grupe, to su programi poticanja čitanja te radionice, kreativne i edukativne. Od programa poticanja čitanja tu su Čitateljski izazovi za djecu, mlade i odrasle, u kojima se sudjeluje, tako da se u knjižnici preuzme svoja čitateljsku putovnicu i u nju sakupljaju pečati prema broju pročitanih naslova, kazala je Bakmaz, te istaknula kako je poticanje čitanja jedan od najvažnijih zadataka Knjižnice.

- Tu je i program za osnovnoškolce »Potraga u knjižnici«, gdje će djeca na Dječjem odjelu imati zadatak pronaći straničnik u knjizi i pročitaju knjigu. Također, tu su i redovni programi čitanja priča za djecu prema tjednim terminima u središnjoj knjižnici i ograncima, istaknula je Bakmaz, te najavila kako se u Knjižnicu vraća Dino Colić sa svojim kreativnim radionicama, koje su bile vrlo popularne prošlog ljeta.

- Od kreativnih i edukativnih programa u središnjoj knjižnici će se tijekom srpnja i kolovoza, srijedom u 10 sati održavati kreativna radionica za djecu osnovnoškolske dobi koje vodi akademski grafičar Dino Colić. Svaka radionica je tematski određena, a prijave se primaju putem telefona i putem maila. Od kreativnih programa izdvajamo još i »Ljetne kuverte« i »LandArt - umjetnost u prirodi«, gdje Knjižnica korisnike poziva da im šalju svoje radove nastale u prirodi, istaknula je Bakmaz.

Nastavlja se i program »Čuvari baštine« u Ogranku »Aleksandar Stipčević« – Arbanasi, gdje će se tijekom srpanja izrađivati mozaik bunara i žukve. Od edukativnih programa tu su radionice šaha koje će voditi iz Šahovskog kluba »Casper«, u tri termina će se održati u Središnjoj knjižnici, Ogranku Bili brig i Ogranku Grad.

Sunce, more i dobra knjiga

Ljetna literatura općenito obuhvaća štivo koje se lakše čita, kao ljubavne i kriminalističke romane, te popularnu psihologiju. Visoke temperature same diktiraju lakšu građu, no čitatelji sve više sami istražuju naslove za čitanje te u knjižnicu dolaze spremni.

- Prate se i naše preporuke, kao i književni blogovi. Svaki korisnik ima svoj način istraživanja i odabira štiva, kazala nam je Kuman, te dodala kako naravno ima i čitatelja koji traže zahtjevnije štivo i domaće pisce, koji su popularni. Stripovi su također vrlo čitana kategorija, naročito kod ljubitelja stripova.

Najčitaniji naslovi uvijek ovise o modernim trenodima, novim serijama i filmovima. Na vrhu liste najčitanijih naslova tako su »Mračna kći«, Elene Ferrante i »Normalni ljudi«, Sally Ronney, te biografija Mile Furlan »Voli me više od svega na svijetu«.

- Sve je više sezonskih korisnika naših usluga koji u knjižnicu dolaze tijekom odmora. Često nam kazuju kako kod nas brže dođu do željenog naslova u odnosu na svoje matične knjižnice, istaknula je Kuman, na što je Bakmaz kazala kako je Gradska knjižnica Zadar sa svim svojim ograncima sve popularnija među digitalnim nomadima.

- Oni najčešće preferiraju ogranak Grad u Providurovoj palači, te od kolega koji su tamo stacionirani redovito dobivamo informacije kako je naš novi ogranak sve popularniji kod digitalnih nomada, kazala je Bakmaz.

- Nastavljamo i s provedbom projekta »Uključi se knjigom«, u sklopu kojega će u Knjižnicu stići i novi biblio – kombi, za koji su vrijedni djelatnici već pripremili građu. Završene su i radionice znakovnog jezika za tri grupe korisnika, koji su djelatnici javnih tvrtki, koje je vodila Jasmina Vukić, na kojima su polaznici učili osnovne znakove i izražavanje. Od ove su godine u sklopu projekta startale i kreativne i scenografske radionice te čitateljski klub, istaknula je Bakmaz. Cilj projekta je osnažiti osobe s invaliditetom za socijalno uključivanje kroz kulturne sadržaje te razviti i unaprijediti sustav knjižnice na kotačima namijenjen osobama s invaliditetom.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga pa je rat samo dodatni razlog za rast”. Dok je stanje takvo  teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.

“U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.

Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo je ‘selidbu’ novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a  bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.

“„Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je Vujčić.

Hrvatski vaterpolisti ostali su bez medalje na Svjetskom prvenstvu koje ove nedjelje završava u Budimpešti. U dvoboju za treće mjesto Grčka je bila bolja te je slavila 9-7 (1-0, 4-3, 3-2, 1-2).

Hrvatska je time prekinula niz svjetskih prvenstava na kojima je osvajala medalju. Sve je počelo 2007. godine u Melbourneu kada je osvojena zlatna medalja, a osim toga pa sve do Budimpešte hrvatski su vaterpolisti još osvajali jedno zlato, jedno srebro i četiri bronce. Ali, ovaj put prvenstvo je došlo do kraja bez hrvatskog odličja.

Iznimno tvrda bila je prva četvrtina u kojoj su dominirala oba vratara, kao i obrane. Napadi su se silno mučili kako bi došli do pozicija za udarac, a nakon uvodnih osam minuta samo je jedna lopta završila u mreži. Za 1-0 Grka zabio je Kakaris.

Isti igrač je u drugoj dionici povećao na 2-0, a bila je to samo najava niza grčkih pogodaka jer su Grci poveli 4-0, što je prilično usmjerilo utakmicu do kraja. Hrvatska je, naime, prvi pogodak postigla nakon više od 12 minute igre. Bukić je tada, s igračem više, zabio za 1-4.

No, Hrvatska se vremenom budila, pogotovo u napadačkom smislu. Žuvela je naknadno zabio za 3-5, a Bukić je početkom treće četvrtine postigao pogodak za približavanje na tek gol zaostatka (4-5). Međutim, opet je potom uslijedio novi niz grčkih pogodaka.

Kakaris, Argyropoulos i Vlachopoulos su postizali golove za novi bijeg na velikih 8-4 Grčke.

Premda je cijelu utakmicu Hrvatska imala strašne probleme u situacijama s igračem više (samo pet golova iz 17 pokušaja), opet je do kraja bila u određenom rezultatskom kontaktu s Grcima. Pogotovo nakon što je Marinić Kragić početkom zadnje dionice smanjio na 6-8. Imala je potom Hrvatska brojne, lijepe šanse doći na minus od jednog gola, ali sve je ostalo neiskorišteno.

Utakmica je odlučena, pak, dvije minute prije kraja kada je Genidounias zabio za 9-6. Grčka je time ponovila SP 2015. godine kada je također osvojila broncu.

Dva pogotka za Hrvatsku je dao Bukić, a po jedan Fatović, Marinić Kragić, Harkov, Vrlić i Žuvela. Kod Grka najbolji je strijelac bio Kakaris s tri pogotka.

Podsjetimo kako će od 20 sati utakmicu za zlatnu medalju odigrati talijanski i španjolski vaterpolisti.

U poplavi sumornih i loših vijesti kojima smo bombardirani svakoga dana iz svijeta, jedna, krajnje dobra za Hrvatsku, nekako je ostala ispod radara. Riječ je o ulasku u schengenski prostor, što bi uz uvođenje eura značilo i ostvarenje svih vanjsko-političkih ciljeva. Za premijera Andreja Plenkovića bit će to i trenutak kada će moći slobodno konstatirati da je stigla 'godina isporuke', realizacija mnogih projekata kojima je osobno dao pečat. Za dva premijerska mandata bit će to i politički trijumf koji mu nitko neće moći oduzeti, jer će time biti zaokružen proces europskih integracija za Hrvatsku.

Europski posao s Kinezima

Sam premijer dao je u realizaciji tog projekta veliki doprinos, jer je odlučio povjeriti izgradnju mosta kineskoj kompaniji koja se pokazala više nego uspješnom. Nije to bila laka i jednostavna odluka, jer u Europskoj uniji nije postojala potpuna suglasnost da kineske kompanije rade poslove s europskim novcem u Europi. Zapravo je izgradnja Pelješkog mosta bio prvi tako veliki projekt u jednoj od zemalja članica EU-a. Pokazalo se da je odluka da se ide u posao s Kinezima bila dobra, da je most izgrađen u roku usprkos korona krizi, a sada napreduju i radovi na pristupnim cestama. Kada svečano bude pušten u promet Pelješki most bit će to trenutak i za emocije jer smo dokazali da smo sposobni realizirati i tako velike i skupe projekte.

Na ruku su mu išli i mnogi faktori, pa i taj da je kreditni rejting poskočio, da se Hrvatska pokazala uz sve probleme pragmatičnom članicom europske obitelji, što je Bruxelles na kraju cijenio i nagradio. Uz sve skepse je li pravo vrijeme za uvođenje eura ostaje i jednostavan odgovor da nikada nije pravo vrijeme za tako značajne projekte, ali je ipak najgore prokockati šansu. Tek se sada vidi koliko je bilo dobro ubrzati proces pristupa Hrvatske u Europsku uniju, jer je to bila i posljednja šansa za proširenje europske obitelji. Nakon Hrvatske nitko više nije ušao u EU, a kako se čini i neće još jako dugo.

Soliranje predsjednika

U ovom stalnom prepucavanju između šefa države Zorana Milanovića i Vlade Plenkovića pokazalo se koliko je važno voditi racionalnu politiku, a ne solirati na način kako to radi predsjednik. Njegov Rambo stil nije donio Hrvatskoj ništa dobro; obrnuto, pokazao se krajnje kontraproduktivnim. Naravno da Milanović nije mogao do kraja solirati i u najavljenoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, ali smo se zato dosta osramotili kao zemlja koja ima dvije vanjske politike. Na sreću, Milanovićeva težina u europskim i svjetskim institucijama nije nikakva, može to proći na domaćem terenu, ali u ozbiljnoj svjetskoj i europskoj politici nikako.

Ako na ekonomskom planu nismo posljednjih desetak godina briljirali, od ulaska u Europsku uniju uspjeli smo izgraditi imidž sigurne zemlje koja Bruxellesu ne stvara dodatne probleme. Dobri odnosi Plenkovića s europskim liderima svakako koriste Hrvatskoj, jer se i visoka politika vodi po principu tko je za stolom taj i odlučuje. Lobira, predlaže. Vrijeđanja koja su stalno na Milanovićevom repertoaru ne pomažu, ponajmanje kada je riječ o položaju Hrvata u BiH. Obrnuto, još više kompliciraju odnose u susjednoj državi.

Da nije ipak sve tako ružičasto ostaju brojni problemi koje nije riješila ni Plenkovićeva prva i sada druga Vlada. Prije svega obnova nakon potresa u Zagrebu i Baniji i gotovo je nevjerojatno da sve ide tako sporo, neefikasno i loše vođeno. Europa je dala novce, oni su tu, ali ih ne znamo iskoristiti. I to je začuđujuće, jer smo baš premijerovim lobiranjem dobili dodatnu godinu dana. Kako sada stoje stvari, ni to nećemo iskoristiti, dozvolili smo da čuvena hrvatska birokracija sve zakomplicira i da se stvori ozračje u kojem je naprosto nemoguće bilo što učiniti. A ako ne iskoristimo i posljednji euro koji smo mogli dobiti od Europe bit će to strašan fijasko i neuspjeh, čiju će cijenu platiti prije svega oni koji su u dva teška potresa ostali bez svoje imovine ili im je oštećena.

Regionalni lider

Hrvatska se nažalost nije profilirala ni kao regionalni lider, zemlja koja je trebala postati most između stare Europe i kandidata sa jugoistoka koji žele u EU. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om, u kompliciranim vremenima korone, organizirali smo summit, jedan u nizu na kojem se samo deklarativno nudila šansa zemljama Balkana, ali se i nakon tog skupa ništa nije dogodilo. Hrvatska vanjska politika trebala je možda biti agilnija, ali odnosi u regiji su tako komplicirani da problem ne leži samo u neaktivnosti Zagreba, već je mnogo teži.

A kad je riječ o energiji, možemo biti zadovoljni što je proguran projekt LNG terminala na Krku, koji je bio, kao uvijek u Hrvatskoj, dočekan uz mnogo skepse. Tu se lome i mnogi interesi, politički i ekonomski, ali se pokazalo više nego dobrim odluka da se ide u realizaciju projekta koji je osigurao Hrvatskoj da ne bude ovisna samo o ruskom plinu, što bi u ovim okolnostima bilo tragično. Ostaju mnogi neriješeni odnosi s Mađarima oko MOL-a i INA-e, a to, kako se čini, neće razmrsiti ni druga Plenkovićeva vlada.

I u mjesecima koji slijede, a bit će prilika i za zadovoljstvo – od puštanja u promet Pelješkog mosta do Schengena – ostaje i najveći izazov, a to je da se stvore uvjeti da Hrvati bolje žive. Dok toga ne bude mladi će odlaziti, a dugoročno je to za Hrvatsku katastrofa. Za bolji život hrvatskih građana nije samo zadužen aktualni premijer, to bi trebao biti izazov za sve političke stranke. Nažalost, lijevi spektar je na koljenima, a na desnom su amateri, dok nove snage nemaju znanja i iskustva za vođenje države.

Za Hrvatsku je dobro što je u godinama velikih izazova imala stabilnu Vladu, ali nikada nije dobro da je sve koncentrirano u jednom čovjeku, kao što je sada u Plenkoviću. Uvijek je bolje da postoji konkurencija, ono zdravo političko nadmetanje koje vodi progresu zemlje. Pokazalo se da Milanovićev stil to nije, a malo od onoga što je sada privedeno kraju ne bi bilo da se osobno nije angažirao premijer. Bio je to dugoročan i često mučan posao, brojni odlasci u Bruxelles, ali na kraju i odrađen.

Vidjet ćemo svi vrlo brzo, kada ćemo granice prolaziti bez kontrole putovnica. San koji su hrvatski građani imali od početka procesa pristupa Europskoj uniji.

Zaželjeli ste se nečeg slatkog, ali brine vas nakupljanje kilograma? Nema panike uz grčki jogurt i sjajan recept za laganu tortu, idealnu za ljetne dane! Odličnog je okusa, a za njenu pripremu vam nisu potrebni ni maslac ni brašno.

S ciljem popularizacije svojih aktivnosti i upućivanja ekoloških poruka, naročito djeci, Institut “Plavi svijet” održao je Dan dupina, priredbu “s više lica” kojoj je ovo bilo trideseto izdanje.

Da se osim dupinima bavi i drugim stanovnicima Jadranskog mora, lošinjski je institut simbolično potvrdio puštanjem u more oporavljene morske kornjače, želve nazvane Saturn, ženke koja je s još dvije kornjače pronađena u ožujku pothlađena u luci Velog Lošinja.

Protekla tri i pol mjeseca provela je na oporavku u objektima “Plavog svijeta” stječući kondiciju za povratak u more.

Hrvatska vaterpolska reprezentacija danas protiv Grčke igra u utakmici za treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti (14.30 sati). U vrijeme dok će mnogi nakon nedjeljnog ručka tražiti hladovinu sklanjajući se od srpanjskog zvizdana, hrvatski vaterpolisti skakat će u vodu plivališta »Alfred Hajos«. Izabranici izbornika Ivice Tucka, međutim, neće zaroniti u vodu budimpeštanskog bazena zbog osvježenja, već da bi u teškom sudaru s Grčkom pokušali osvojiti osmo odličje u nizu sa svjetskoga prvenstva.

Uzbudljiv im je život u Mađarskoj, kao što je to, uostalom, svim sportašima na natjecanju ovako velikoga kalibra, može im biti svakako, samo ne i dosadno. Svaki dan sastoji se ili od »sabiranja dojmova« o susretu koji su odigrali te odmah i pripremanju za idući susret, ili pak o danu kada slijedi nadmudrivanje u bazenu. Hrvatski igrači su tako u Budimpešti u već uobičajenom procjepu, iza njih je poraz od Španjolske u polufinalu dok se nastoje čim bolje mentalno pripremiti i osvježiti za tešku utakmicu s Grčkom u borbi za brončano odličje.

Svakako da je bilo uzdisaja zbog utakmice sa Španjolcima koji su osigurali borbu s Talijanima u reprizi finala s prošlog Svjetskoga prvenstva, san nakon takvih utakmica svakako malo teže dolazi na oči. Odmoriti se i naspavati da bi se otišlo na uobičajeni jutarnji trening, ne može se se samo kao po naredbi.

Grad na Gacki bio je danas domaćin otvaranja dvodnevne izložbe 1. Susreta povijesnih vozila Franjo Častek.

U centru grada su Turistička zajednica Grada Otočca, Grad Otočac, Hrvatski oldtimer savez i Udruga starodobnih vozila „Klakson“ postavili svega tri vozila se „pedigreom“.

Među gotovo stotinjak „staraca“ dominirao je predivni Oaklanda True Blue Six iz 1925. godine, najstariji registrirani automobil u Hrvatskoj.

U centru Otočca na Trgu Dražena Bobinca bio je izložen trojac s: Oakland True Six Blue iz 1925. godine, kabriolet Jaguar iz 1956. godine u besprijekornom stanju i jedan 60-godišnji Mercedes.

Perfektno restauriran

Dolazak „limenih staraca“ pozdravio je i gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac.

– Danas smo posebno ponosni jer se Oakland True Blue Six opet vratio u Otočac, u grad gdje boravio 90-ak godina. Automobil je u perfektnom stanju, gotovo kao nov jer ga je restaurirao gospodin Presečki.

Uživat ćemo danas svi u ovom susretu oldtajmera, pri čemu nas fascinira ljubav vlasnika prema starim automobilima. Vjerujem da će nas Oakland pohoditi svake godine. Iz Krapine nam je došao i Jaguar iz 1956. godine, predivni sportski kabriolet koji je nedavno potpuno restauriran.

Na ovom susretu očekujemo stotinjak vozila jer se ovoga vikenda na nekoliko mjesta u Hrvatskoj priređuju slične manifestacije. Osim toga, zavladale su velike vrućine, a oldtajmeri nemaju klima uređaje. Većina automobila okupit će se u Gradskom parku koji se pokazao idealnim za veća događanja.

Ovakva okupljanja puno znače u turističkom smislu jer vlasnici oldtajmera i posjetitelji svjedoče jednom izvrsnom događaju i bolje se upoznaju s našim gradom i predivnom Gackom dolinom, ističe gradonačelnik Goran Bukovac.

“Duplo deblji od lima na traktoru”

Oakland je ipak bio glavni današnji artefakt u Otočcu. Oko njega su se okupljali posjetitelji svih godišta, svatko je nešto komentirao, a zajednički im je što bi ga svi željeli vidjeti u svojoj garaži.

Posebno su bili impresionirani neki vrlo mladi vozači.

– Moj auto je k’o i svi moderni-pola plastika, pola lim debljine cigaret-papira. Blatobran ovog Oaklanda je duplo deblji od lima na mom traktoru, komentirao je jedan mladac.

Uz Oaklanda je bio i Antun Presečki, restaurator koji je ovom vozilu dao novu mladost. Pojasnio nam je kako je u restauraciju ovog automobila utrošeno na tisuće radnih sati, puno ljubavi i mnoštvo originalnih dijelova pristiglih iz SAD-a.

Automobil je prešao oko 60 tisuća milja, uz prosječnu potrošnju od 12 do 15 litara benzina na 100 km.

Muzej oldtajmera Presečki iz Krapine ima više od 20 izložaka, plus kolekciju motocikala. Veliku feštu najavljuje 2025 godine kada njihov Oakland slavi 100 rođendan.

– Već je bilo ponuda iz SAD-a da ga prodamo. Ondje se ovakvi auti puuno više cijene negi li kod nas. Kada bolje razmislim ovaj je automobil predivan i neprocjenjiv, rekao nam je Antun Presečki.

Među ostalim oldtajmerima izloženim u Gradskom parku najviše pažnje privlačio je jedan vremešni Citroen, a od novijih modela Zastava 750, nekada popularni fićo pretvoren u kabriolet.

Najstariji registrirani auto u Hrvatskoj

Auto Oakland je kupljen 1928. godine u Zagrebu od Ferdinanda Budickog. Kupio ga je Franjo Častek, apotekar iz Otočca, rabljenog, tri godine starog, proizvedenog u Americi u tvornici Oakland u Oaklandu.

Auto je kupljen u Hrvatskoj, ima knjižicu vozila i vozačku vlasnika. Oakland True Blue Six je iz 1925. godine pa je tako najstariji registrirani automobil u Hrvatskoj!

Na cestu je opet stigao nakon 78 godina stajanja u jednoj garaži u Otočcu! Restauriran je u Krapini, u Muzeju oldtajmera Presečki gdje je inače stalno izložen.

Oakland True Six Blue otočki apotekar Franjo Častek vozio je od 1929. do smrti 1941. godine. Od 1941. do 2019. auto je stajao u garaži i nije vožen dok ga nije kupio restaurator Antun Presečki.

Xiomara Ruiz Ratković, poznata zadarska Kolumbijka, koja od 2014. godine vodi udrugu za scensku umjetnost Circo art, iza sebe ima mnoge uspjehe i raznovrsne nastupe. Udruga Circo Art bavi se modernom scenskom umjetnošću - suvremenim plesom, eksperimentalnim kazalištem, glumom i umjetničkim cirkusom. Udruga potiče, promiče i razvija modernu scensku umjetnost, suvremeni ples, eksperimentalno kazalište, glumu, i novi cirkus. U posebno prilagođenom programu, u kontroliranim i sigurnim uvjetima polaznici se uče izražavati kroz akrobatske i gimnastičke vještine, glumu i ples.

Vještine i sposobnosti koje se razvijaju su bilateralna koordinacija, vještine i snaga mišića, razvoj kognitivnih sposobnosti, balansiranje tijela, timski rad, komunikacija s vršnjacima, stjecanje samopouzdanja, fokusiranje i pažnje, povećavanje balansa, fleksibilnosti i koordinacije. Iza polaznika programa udruge nastup je u sklopu programa »Večeras plešemo«, koji je producirao Zadarski plesni ansambl. Upravo nam je taj nastup uz taktove grupe ABBA bio povod za razgovor s Xiomarom, koja nam je prepričala svoje planove i želje za budućnost cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj, koju je i Ministarstvo kulture i medija napokon uvrstilo u kategoriju izvedbenih umjetnosti.

Akademska institucija

Ruiz Ratković, rođena Kolumbijka dugi je niz godina radila kao profesionalna cirkuska umjetnica, koju je zadarska i hrvatska javnost po prvi put upoznala 2009. godine, kada je nastupala na Supertalentu. Od tada je prošlo mnogo godina, u kojima je Ruiz Ratković otvorila svoju udrugu za scensku umjetnost, te odgojila mnoge mlade umjetnike, koji imaju želju baviti se zahtjevnom i jedinstvenom cirkuskom umjetnošću. Iza ove je kreativne Kolumbijke studij na glumačkoj akademiji i cirkuskoj školi Nacional Circo Para Todos Colombia. Obrazovanje u toj cirkuskoj školi, koja ima status akademske institucije, traje čak pet godina; prve tri uči se o različitim cirkuskim tehnikama, a zadnje dvije specijalizira se za onu od koje se želi napraviti karijera.

- Cirkus je u Kolumbiji iznimno popularan, od onih tradicionalnih u kojima rade cijele obitelji, do raznih predstava koje izvode bivši i sadašnji učenici cirkuskih škola, kazala nam je Ruiz Ratković, iza koje je nastup na svili sa još jednom članicom udruge u jednom zadarskom restoranu.

- Iduće godine planiramo organizirati samostalni nastup, a često surađujemo i s članovima ZPA, koji nas podupiru i često zovu na svoje nastupe. Nedavno smo nastupili s njima u programu »Večeras plešemo«, kazala nam je Ruiz Ratković, koja sa svojim polaznicima koreografije uvježbava od četiri do šest mjeseci.

- Circo art je udruga koja postoji već dugo godina, tako da su naši polaznici već tehnički potkovani i spremni za izazove koji dolaze s našim izvedbama. Potencijalne članove udruge naročito zanima ples na svili i figure koje učimo. Na početku sa svim članovima radimo vježbe snage, potom prelazimo na tehnički dio i učimo ih figurama koje se mogu izvesti, ovisno o stupnju njihove spreme. Ne radimo samo vježbe, jer cirkuska umjetnost nije samo fizička priprema. Radimo na izgradnji emocije, samopouzdanja i priče koja stoji iza naših koreografija. Ministarstvo kulture i medija sada nas i službeno podržava, te se nadam kako ćemo u sljedećim godinama moći participirati na njihove natječaje i dobiti dodatna financijska sredstva, koja su nam prijeko potrebna za normalno funkcioniranje udruge i pripremu nastupa. Voljela bih nabaviti i konstrukciju na koju postavljamo svilu, koja košta oko tisuću eura, kako bismo mogli nastupati i na otvorenom, rezimirala je Ruiz Ratković i dodala kako im je najveći problem i dalje prostor.

Visoki stropovi

Udruga trenutno mora iznajmljivati dvoranu, te rade samo subotom, što je veliki problem te im dosta članova mora odustati, jer ne mogu vježbati subotom. Xiomara bi najviše voljela imati svoj prostor ili dvoranu, koju bi mogli svaki dan koristiti.

- Naš vid umjetnosti zahtjeva određene prostorne predispozicije, zbog čega nam je teško pronaći odgovarajući prostor. Najvažnije nam je da dvorana ima visoke stropove, tako da možemo točno postaviti svilu. I najam prostora je poskupio, a ja ne mogu raditi s puno ljudi istovremeno, što znači da bih morala izdvajati ogromne količine novca da bih normalno mogla izvoditi svoje satove. Grad i Županija nas financijski podupiru, ali nemaju rješenje za naš problem s prostorom, istaknula je Ruiz Ratković, kojoj je želja otvoriti vlastitu cirkusku školu.

- U budućnosti bih htjela otvoriti svoju cirkusku umjetničku školu, po uzoru na fakultet koji sam završila u rodnoj Kolumbiji, gdje je cirkuska umjetnost akademska cjelina, koju se izučava na sveučilištu. Circo art sam mogla otvoriti jedino kao udrugu za scensku umjetnost, jer nije postojao zakonski okvir za otvaranje cirkuske škole. U Kolumbiji se cirkuska umjetnost izučava tri godine, te objedinjava više scenskih umjetnosti, kao što su ples, gluma i tjelovježba. Prve se tri godine izučavaju sve tehnike i smjerovi cirkuske umjetnosti, žongliranje, trapez, hodanje po žici, balet, a posljednje su dvije godine usmjerene na odabir određene grane i specijalizaciju za nju, kazala je Ruiz Ratković i dodala kako po cijelom svijetu ima mnogo prijatelja, koji su cirkuski umjetnici, te kako joj je želja u budućnosti ih kao profesionalce angažirati u svojoj školi, koja bi bila priznata od strane Ministarstva i služila kao akademski umjetnički studij.

- Cirkuska umjetnost postaje sve popularnija i u Zadru i cijeloj Hrvatskoj. U Zadru su dvije cure počele razvijati ples na svili i cirkusku umjetnost, te se često čujem s njima i radimo zajedno. Polako se stvara mreža umjetnika koji njeguju cirkusku umjetnost i žele ju razvijati. Nadam se da će uz potporu Ministarstva doći do još jačeg razvoja cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj. Dva sam puta nastupala na Supertalentu, te je to bio prvi put da je takav vid umjetnosti javno prezentiran u Hrvatskoj. Zbog toga bi trebalo podržavati cirkusku umjetnost i umjetnike koji razvijaju novi vid scenskog nastupa. S radom udruge nastavljamo na zimu, u studenom, kada se svi odmorimo, a nove ćemo članove upisivati do kraja siječnja, kada ćemo početi i s pripremama za našu samostalnu predstavu, zaključila je Ruiz Ratković.