U zadarsku bolnicu jučer je zaprimljena žena s benkovačkog područja koju je ugrizao poskok, a koja je, zahvaljujući brzoj intervenciji spašena.
Naime, iako se žena jučer nalazila na Jedinici intenzivne njege u kritičnom stanju, od dr. Edija Karuca, zamjenika ravnatelja Opće bolnice Zadar, doznajemo da se njezino zdravstveno stanje poboljšalo, te da će uskoro biti otpuštena iz bolnice.
– Pacijenticu je poskok ugrizao za prst dok je skupljala smokve s poda. Zahvaljujući uspješnoj intervenciji spašena je i za nekoliko dana će biti puštena kući, rekao nam je dr. Karuc.
U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku zabilježi od tri do pet ugriza zmija otrovnica, no smrtonosni su rijetki iz više razloga, osobito ako liječenje uslijedi u roku od šest do 10 sati.
Ugriz poskoka, ako se na vrijeme ne tretira kako treba, može biti smrtonosan. Čak i mladunci dugi do 18 cm opremljeni su otrovom koji može biti opasan.
Ako vas poskok ugrize, važno je ne paničariti jer strah i kretanje ubrzavaju srce i protok krvi, a time i širenje otrova. Otrov ne treba pokušavati nevješto isisavati. Ako je to moguće, ranu je dobro podvezati kako bi se usporilo širenje otrova tijelom. Odmah se dovezite u najbližu ambulantu.
„Kada je panker Bero iz Osijeka došao u Benkovac na Vlajternativa festival, nije očekivao susret sa sviračem drevne mišine koji je pohodio Festival bukare. Bilo je to poput glazbenog susreta čovjeka modernog i onog iz liburnijskog doba“, piše u novom broju National Geographica u reportaži naziva „Tragovi prošlosti i drevni okusi“.
Ta reportaža na 14 strana govori o ljudima „Na ruti liburnskog, rimskog i hrvatskog nasljeđa“ s pričama iz Benkovca, Nina i Paga, a proglašena je najboljom u rujnu u konkurenciji svih međunarodnih izdanja National Geographic magazina.
Najznamenitiji američki časopis za znanost, geografiju, povijest i svjetsku kulturu svakog mjeseca interno vrednuje priče objavljene u 42 različita jezična izdanja, a uredništvo u Washingtonu procijenilo je kako je reportaža o kulturnoj ruti – projektu čiji je nositelj Zadarska županija – u mjesecu rujnu zaslužila laskavi Best Edit. National Geographic tiska se u svijetu u više od 6,1 milijuna primjeraka uključujući američko izdanje, a dio je velike medijske obitelji National Geographic Society.
Projekt HERCULTOUR vrijedan je 1.176.467,40 EUR (cca. 8.721.800 hrvatskih kuna) te je odobren za financiranje putem „Standard +” poziva na dostavu projektnih prijedloga u sklopu INTERREG Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020., a s provedbom je započeo 1. siječnja 2018 godine.
Jučer je u Biogradskoj ulici došlo do prometne nesreće u kojoj je stradala 53-godišnja pješakinja. Oko 19:20 sati 16-godišnjak je upravljao mopedom te je uslijed neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad vozilom i udario 53-godišnjakinju koja se kretala kolnikom.
Uslijed udarca oboje su pali. Maloljetnik je zadobio lakše tjelesne ozljede, dok je 53-godišnjakinja s teškim tjelesnim ozljedama prevezena u Opću bolnicu Zadar.
16-godišnjaku slijedi kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće.
Kazalište lutaka Zadar treću sezonu zaredom nastavlja s programom Večernje scene za odrasle. Koncept programa namijenjen je afirmiranim i neafirmiranim autorima svih generacija, a održava se jedan četvrtak u mjesecu u večernjem terminu.
Prva predstava u sklopu Večernje scene u četvrtak, 19. rujna je “Soba za poglede”. Riječ je o autorskom projektu Ivane Buljan Legati nastalom prema priči “Nova haljina” u prijevodu Sanje Lovrenčić iz zbirke kratkih priča Virginije Woolf “Kuća duhova” iz 1944. godine, u kojima suptilno, gotovo poetski dotiče i priziva motive i lica iz čuvenog romana “Gospođa Dalloway”.
Na rasporedu je u 20 sati.
“Soba za poglede” je drama o promatranome izloženom pogledima drugih koji nisu uvijek tihi i pažljivi. Ona na posve dirljiv način probija u unutarnji, nestabilan i gotovo nikome znan život krhke, društveno (ne)angažirane, plašljive i u osamu povučene jedinke, stanovite Mabel Waring, koja naoko nevažanim događajem odlaska na zabavu u društvo kojemu zapravo ne pripada pokušava razbiti ciklus nesigurnosti, nemira koje osjeća pred drugim ljudima i poraditi na svojoj nedruštvenosti. Suočena s posljedicom svojega izbora, stidljiva, paralizirana strahom, slojevita i gotovo nijema od usmjerenosti na vlastite nedostatke, prekomjerno opterećena dojmom koji ostavlja na druge ne uspijeva se uključiti u opći slijed večeri. No to nipošto ne znači da se njezin trud nije isplatio.
Režija i oblikovanje svjetla potpisuje Marina Petković Liker, za kostime i scenografiju zadužena je Zdravka Ivandija Kirigin, autori glazbe su MrLee&IvaneSky (Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle), fotografija, dizajn i video materijali izradio je Darije Petković, a naslovnu ulogu, dramatizaciju i produkciju odradila je Ivana Buljan Legati.
Darujemo 2 ulaznice. Tagirajte se ispod facebooka i budite brzi, već danas objavljujemo sretnog dobitnika.
Sutra se obilježava tužna obljetnica pogibije Filipa Gaćine, hrvatskog branitelja porijeklom iz zaseoka Narančići u Pridrazi, poznatog po legendarnom uzviku “Obadva, obadva, oba su pala!”.
Preživio je cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine poginuo prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos.”
Filipov povik “Obadva, obadva… Oba su pala!” utkan je zlatnim slovima u hrvatsku povijest i u srca svih Hrvata!
Upravo ova rečenica koju je izgovorio pokojni Filip Gaćina i ovaj događaj, rušenje dva JNA agresorska aviona, digao je moral svim hrvatskim braniteljima na svim ratišima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
Slabo naoružani hrvatski branitelji kraj Rogoznice uspjeli su tada srušiti čak dva zrakoplova JNA, a rečenica koju je izgovorio Filipa Gaćina postala je svojevrsni zaštitni znak otpora srpskoj agresiji.
Svi pretplatnici Košarkaškog kluba Zadar, prilikom kupnje, dobiti će na poklon navijačku majicu.
ACES Europe je neprofitna udruga i izvanredni partner Europske komisije u Europskom tjednu sporta sa sjedištem u Bruxellesu koja dodjeljuje priznanja Europske prijestolnice, grada, zajednice i grada sporta. ACES Europe dodjeljuje titulu Europske prijestolnice sporta, inicijative koja je u Bijeloj knjizi dobila priznanje Europske komisije.
Osim toga, ACES Europe, uz potporu poboljšanju lokalnih sportskih politika, svake godine uključuje gradove u različite EU projekte i pozive i otvara mogućnost dobivanja EU potpora.
Sa sociološkog, ekonomskog i organizacijskog stajališta, između mnogih drugih, prednosti sporta za društvo su neporecive. Sport je važan pokretač ljudskih vrijednosti kao što su timski rad, tolerancija, solidarnost i vjernost. 2000. godine Vijeće Europe priznalo je važnost sporta u europskom društvu i vrijednosti rješavanju sport pri dizajniranju zajedničke politike koja se odnosi na sve građane Europske unije.
U svojoj Bijeloj knjizi o sportu objavljen u 2007. godini, Europska komisija pruža strateške smjernice o ulozi sporta u Europi. Sudjelovanje u ovom projektu donosi aktivno umrežavanje s drugim europskim gradovima, razmjenu najboljih praksi i aktivno sudjelovanje na međunarodnim stručnim susretima. Ovo međunarodno priznanje potpora je nagrađenim gradovima u nastojanjima kojim svojim građanima omogućavaju bolju budućnost u sportu.
Na primjer, u Antwerpenu, glavnom gradu sporta u 2013., nakon dobivenog priznanja, sportska aktivnost građana povećana je za 10%. Također, tijekom godine brojni događaji oživljavaju sportske manifestacije u nagrađenom gradu.
Primjerice, u Torinu, europskoj prijestolnici sporta 2015, održano je 1000 sportskih događanja. Kandidati za Europsku prijestolnicu, gradove i zajednice sporta moraju, kao dio svoje kandidature, ACES Europe dostaviti spis za nadmetanje koji sadrži odgovore na pitanja (kriterije) sadržane u uputama za razvoj dosjea za nadmetanje.
Kako Grad Zadar svojom sportskom infrastrukturom, programima rekreacije i sporta namijenjenim građanima svih dobi i uzrasta, poticanjem na bavljenje sportom, iskustvima organizacije prestižnih međunarodnih sportskih natjecanja udovoljava kriterijima potrebnim za dodjelu ovog priznanja, predlaže se gradonačelniku podržati inicijativu za isticanje kandidature Grada Zadra za Europski grad sporta 2021. godine.
Policijski službenici Policijske postaje Otočac jučer poslijepodne zaprimili su više dojava da osobni automobil zagrebačke registracijske oznake ugrožava sigurnost sudionika u prometu na autocesti A-1 u smjeru Zadra i Splita.
Vozač je krivudao cestom i na koncu se zaustavio na odmorištu.
Dolaskom na lice mjesta policija je ustanovila kako je 63-godišnji vozač iz Vrbova Posavskog jedva hodao.
Izvršen je alkotest koji je pokazao koncentraciju alkohola od 3.06 g/kg, što je neslavni rekord na ovom dijelu auto-ceste.
S obzirom da su postojale okolnosti da će nastaviti s činjenjem prekršaja, vozač je uhićen te će protiv njega danas biti podnesen optužni prijedlog nadležnom sudu, a također mu je izdana naredba o određivanju mjere opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole na 48 sati.
Policijski službenici Odjela organiziranog kriminaliteta Službe kriminalističke policije provode kriminalističko istraživanje zbog kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari.
Naime, jučer je u okolici Zadra temeljem naloga nadležnog državnog odvjetništva izvršena pretraga doma i ostalih prostorija koje koristi 67-godišnji hrvatski državljanin, kojom prilikom je pronađena veća količina oružja i streljiva.
Prilikom pretrage policijski službenici su pronašli i oduzeli: pištolj „Makarov“, pištolj „PHP“ s pripadajućim spremnicima, automatsku puška „Crvena zastava“ te tromblonski nastavak za AP, kao i razno streljivo za oružje.
U svezi kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanje, izrada i nabavljanjeoružja i eksplozivnih tvari kriminalističko istraživanje se i dalje nastavlja.
Radi se o zahvatu od interesa za RH, a katastarska čestica 276/3 je u vlasništvu Ive Magaša iz Vinjerca. To su jedine dvije činjenice oko kojih se u
Ministarstvo financija u utorak je otvorilo javnu raspravu o devet zakonskih prijedloga iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima, uz ostalo, predviđa porezno rasterećenje rada mladih, sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 13 posto….
Glavne naznake tih promjena su krajem srpnja dali premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić, koji su procijenili da četvrti krug porezne reforme donosi porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna.
Ministarstvo financija danas je na portalu e-savjetovanje objavilo prijedloge izmjena devet zakona iz tog paketa, a svoje primjedbe i mišljenja na njih svi zainteresirani mogu dati do 16. listopada.
Nakon toga, kako je najavio Marić, zakonski će prijedlozi pred vladu te će biti upućeni u redovnu saborsku proceduru, što znači da će proći dva čitanja, a na snagu bi trebali stupiti početkom 2020. godine.
Porez na dohodak – porezno rasterećenje rada mladih
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina, a za 50 posto za one od 26. do 30. godine.
Prema prijedlogu, mladi do 30. godine života bi za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa od 360.000 kuna godišnje ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze za 50 posto, odnosno sto posto.
Time bi se, kako se obrazlaže, povećale neto plaće mladih, a to bi bio i doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo.
Ministarstvo financija procjenjuje da će to porezno rasterećenje rada mladih smanjiti prihode proračuna lokalnih jedinica za 800 milijuna kuna.
Izmjene bi također omogućile da poslodavci svojim zaposlenicima neoporezivo podmiruju troškove dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa i na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.
Predloženim bi se izmjenama izjednačio i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit.
Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.
PDV – niža stopa od 13 posto za ugostiteljstvo
Uz već zakonom utvrđeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto s početkom iduće godine, nove izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost od početka 2020. donose i sniženu stopu PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.
Uz ostalo, planira se i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, kao i usklađivanje s EU direktivama 2018/1910 i 2019/475.
Ministarstvo u obrazloženju predloženih izmjena navodi da nije moguće, odnosno da je teško procijeniti financijski učinak na državni proračun troška usklađivanja s EU direktivama te povećanja praga oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7,5 milijuna kuna. Procjenjuje, pak, da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.
Porez na dobit – stopa od 12 posto za sve s ukupnim prihodom do 7,5 milijuna kuna
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.
Izmjenama se također podiže i prag od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, odnosno obrtnici obveznici plaćanja poreza na dohodak postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini.
U obrazloženju prijedloga kaže se da se drugi propisani uvjeti prema kojima fizičke osobe moraju promijeniti način oporezivanja neće navoditi, tako da će ubuduće samo iznos ostvarenih primitaka biti jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja. Time se omogućuje dijelu fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dobit da ponovo postanu obveznici plaćanja poreza na dohodak i vode jednostavne poslovne knjige te tako smanje svoje administrativno opterećenje, navodi se u obrazloženju.
Izmjenama se i prag za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podiže s 3 na 7,5 milijuna kuna, kako bi se obveznicima poreza na dobit (fizičkim ili pravnim osobama) dala veća mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice.
Također se i neprofitnim organizacijama omogućuje plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu u slučaju kada ostvaruju oporezive prihode od obavljanja gospodarskih djelatnosti u iznosu do 7,5 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Planira se i usklađivanje s EU direktivama pri čemu bi trebalo doći do pravednijeg oporezivanja na području Europske unije te da će to demotivirati kompanije u agresivnom poreznom planiranju, a određene države članice u kreiranju štetnih poreznih praksi kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Nakon brojnih područja u Sredozemlju i u Jadranu je zabilježen pomor periski, i to od samog juga do sjeverozapadnih otoka Zadarske županije. Već sada je jasno da će se ta najveća mediteranska školjka bez pomoći čovjeka teško oporaviti, piše HRT.
Palagruža, Molunat, Mljet. Od kraja proljeća pomor periski zamijećen je duž više od 300 kilometara.
“One se ne zatvaraju, većinom je obraštaj po njima, u njima su smješteni nekakvi drugih organizmi”, rekao je viši kustos Prirodoslovnog muzeja Split Josip Boban.
“Mi kad ih mjerimo, mi priđemo blizu i onda vidimo je li se ona zatvara ili ne, vidi se je li unutra ima mesa, je li živa”, dodaje.
“Te jedinke koje su preživjele mogu biti ključ oporavka ne samo tih populacija u kojima su se one nalazile, a koje su doživjele masovnu smrtnost, nego i onih populacija koje su potpuno izumrle zbog ove masovne smrtnosti, znači te jedinke moramo zaštititi”, smatra Tomislav Šarić iz Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Ne zna se primarni uzrok njihova ugibanja – dok su bakterija i parazit pronađeni u uginulim mediteranskim periskama, u našima se pojavljuju tek ponegdje. Zaštićene školjke ugibaju, a očajni znanstvenici traže uzroke i načine zaštite preživjelih.
“Ovakva situacija poziva hitne mjere zaštite. Mislim da na ušću Cetine kompletno treba drugačije oblikovati način na koji se vrši nasipavanje plaže, dakle, pijesak se više ne smije vaditi iz područja gdje obitavaju”, ističe oceanografkinja JU SDŽ More i krš Elena Kurtović Mrčelić.
“Bilo bi potrebno postaviti i ekološke sustave sidrenja za određene brodove koji se tu često nalaze tako da se izbjegava bacanje sidra”, ističe Tino Mrčelić iz omiškog Ronilačkog centra Calypso.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji za ugrožena područja već pripremaju ploče s upozorenjima. Građani su za sada prijavili 25 gustih polja periski. Problem je ovo možda veći od palmine pipe i potkornjaka jer plemenita periska endem je Sredozemlja i od neprocjenjive važnosti za život u moru.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano vodi podatke o kaznama i pohvalama učenicima, a mi smo ih odlučili malo istražiti. Čak 37,51 posto srednjoškolaca u Zadarskoj županiji dobilo je neku kaznu, a ako gledamo samo dečke onda vidimo da je kažnjen svaki drugi zadarski srednjoškolac, prenosi srednja.hr.
Najviše kaznenih mjera lani su ostvarili zagrebački učenici, njih čak 6.007. Škole u glavnom gradu izdale su 1.471 ukor, 333 opomene pred isključenje i 55 strogih ukora. Čak 45 zagrebačka učenika zaradila su isključenje iz škole, a 6 ih je preseljeno u drugu školu.
Za Zagrebom slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj su izrečena 5.185 kaznena mjera. Isključenje u Splitu je dobilo čak petero učenika više nego u Zagrebu.
No možda nije fer gledati samo broj izrečenih mjera jer je logično da će ih biti najviše ondje gdje je najviše učenika, u Zagrebu i Splitu. Pogledajmo zato postotke koji nam otkrivaju pravu stranu učeničkog ponašanja.
Najgori su Zadrani. I to drugu godinu zaredom. Čak 13,16% zadarskih učenika prošle školske godine dobilo je neku kaznenu mjeru. Dakle, svaki osmi učenik u Zadru lani je kažnjen zbog nedoličnog ponašanja. Zadrane slijede učenici Osječko-baranjske županije, gdje je neki oblik kazne dobilo 11,38% učenika.
A koga profesori nisu imali za što kazniti? Ili, možda bolje reći, tko je radio nered pa se izvukao? Zagorci. Da, u Krapinsko-zagorskoj županiji samo je 4% učenika lani dobilo neku kaznu, a u cijeloj je županiji samo jedan nesretni Zagorec zaslužio preseljenje u drugu školu (ne znamo o kome se radi, ali i da znamo, ne bismo ga cinkali).
Ako pogledamo samo osnovce, najgori su Međimurci, gdje je neku vrstu kazne dobilo 6,14 posto učenika. Najbolji su Dalmatinci. A e, u Splitsko-dalmatinskoj županiji kažnjeno je tek 1,79 posto učenika osnovne škole.
Kad gledamo samo srednje škole, najbolji su opet u Krapinsko-zagorskoj s 7,59%, a najgori u Zadru. Ljudi moji, pazite sad: čak 37,51 posto srednjoškolaca u Zadarskoj županiji dobilo je neku kaznu. Poslušajte poruku iz naslova, nemojte ih se truditi prestići. (A vi, Zadrani, budite malo bolji).
Kad kazne razvrstamo po spolu, također dolazimo do zanimljivih brojki, no Zadar i okolica i dalje prednjače. Najviše kažnjenih osnovnoškolki dolazi iz Međimurske županije (3,96%), odakle dolazi i najviše kažnjenih osnovnoškolaca (8,23%). Kad su srednjoškolci u pitanju, škole su kaznile više od 26 posto srednjoškolki iz Zadra, a gotovo svaki drugi zadarski srednjoškolac (49,35%) dobio je neku vrstu kazne.
Da ne kažu ljudi da smo samo negativni, nahvalit ćemo one koji to zaslužuju. Iako su najveći broj pohvala, njih 31.063, dobili učenici u gradu Zagrebu, najveći postotak pohvaljenih dolazi iz Zagrebačke županije. U okolici glavnog grada pohvaljeno je 38,79 posto učenika.
Primorsko-goranski osnovci uspjeli su ih prestići pa je tako pohvalu dobilo 45,95 tamošnjih osnovaca.
15. rujna počinju otvorene borbe za Zadar. Prije toga borbe su se vodile u širem području grada. Zadar se u rujnu 1991. našao u vrlo teškom položaju praktičnog okruženja. Vojislav Šešelj i Milan Martić su otvoreno govorili o zauzimanju ovog starog hrvatskog grada. Prvi opći napad na Zadar bio je ovih rujanskih dana 1991., a borbe su nastavljene i tijekom idućih mjeseci. Grad je obranjen, a akcijom Oluja Zadar i okolica postaju slobodni na radost svih Hrvata.
15. rujna 1991. počela je bitka za stari hrvatski grad Zadar. Toga dana pale su prve granate na sam grad i počele žestoke borbe oko grada, a borbe za grad su se naročito intenzivirale krajem rujna, u listopadu i studenom 1991.
Taj grad je bio priželjkivano sjedište „srpske Dalmacije“ i zato je smatran legitimnim ciljem hrvatskih Srba, države Srbije i JNA. Prije Zadra, radi potpunog okruženja ovog grada trebalo je osvojiti drugi hrvatski biser sa Jadrana – grad Šibenik.
20. kolovoza 1991. New York Times je objavio citat Milana Martića, ministra obrane tzv. „SAO Krajine“: “Ubrzo ćemo osvojiti Petrinju, Karlovac i Zadar, jer je u našem interesu i interesu vojske da imamo veliku morsku luku”. Vojislav Šešelj, četnički vojvoda i osnivač Radikalne stranke iz koje dolaze sadašnji predsjednik Srbije Nikolić i premijer Vučić, rekao je tih dana u blizini Zadra kako će se „unatoč oktobru, da okupa u srpskom moru i da ispije kafu na Zelenom trgu (danas Narodni trg u Zadru).”
Zbog važnosti osvajanja Zadra napade na grad i okolicu vodio je zapovjednik Kninskog korpusa ratni zločinac i ubojica iz Srebrenice, srpski general Ratko Mladić.
Srpski plan bio je ispresijecati Hrvatsku na što veći broj izoliranih područja, enklava, i tako pripremiti stratešku poziciju za završni udarac Hrvatskoj i stvaranje gotovo konsenzusom općeprihvaćene ideje Velike Srbije.
Jedan od najvećih ciljeva bilo je odsjeći južnu Hrvatsku od ostatka zemlje, što su i uspjeli zauzimanjem Masleničkog mosta u rujnu 1991. nakon pada Jasenica. Nakon toga trebalo je prekinuti ili su već bile prekinute i druge komunikacije između pojedinih hrvatskih područja (autoput kod Okučana, Podravska magistrala kod Slatine, prekid i nadzor Jadranske magistrale kod Zadra i Bibinja, odsjeći Dubrovnik i Vukovar, pokušaj osvajanja Šibenskog mosta i Šibenika itd).
Cilj je bio izmoriti i ispresijecati Hrvatsku i osvojiti sva izolirana područja koja su Hrvati branili, te tako ostvariti zlotvornu ideju koja i danas snažno živi čak i kod vodećih srbijanskih političara – Veliku Srbiju.
Zadar je u ljeto i jesen 1991. bio u vrlo teškom položaju iz tri razloga:
Grad je bilo vrlo teško braniti jer je bio u raštrkanom položaju poput Vukovara, ali srećom nije bio u neposrednom susjedstvu Srbije kao grad heroj na Dunavu.
JNA je još u ljeto 1991. izvlačila svoje snage prema Zemuniku, a dio njihovih snaga se pozicionirao u mjestima vrlo blizu Zadru – Crnom i Babindubu.
Zauzimanjem Bilica, gradu su odsjekli struju presijecanjem nadzemnih strujnih vodova. Držanjem područja Zrmanje, Zadru su odsjekli vodu te je Zadru tijekom cijelog rata bila ugrožena vodoopskrba.
Strateški plan Srba bio je odsjeći Zadar u potpunosti sa svih strana i tako osvojiti cijelu sjevernu Dalmaciju. Zbog toga su vrlo brzo počeli i opći napad na Šibenik (kao i Drniš i okolicu), da bi što prije zauzeli ta područja, te Zadar zaokružili i sa južne strane i doveli u okruženje kao Vukovar.
Za napad na grad neprijatelj je izabrao dva smjera, prvi od Murvice preko Briševa prema gradskoj četrvrti Bokanjac dok je drugi pravac išao preko Babinduda i Crnog prema istočnim dijelovima grada. Krajem rujna i pocetkom listopada 1991. grad se našao u potpunom okruženju i sa kopna i sa mora jer je mornarica JNA blokirala sve morske puteve prema gradu istodobno ga granatirajući.
Zadar i okolicu su branili dijelovi slabo naoružane 4. brigade, 112. brigada ZNG-a i policija.
Mnogi dojučerašnji stanovnici Zadra (u Zadru je živjelo 14% doseljenih Srba i 4% Jugoslavena) su prešli na već okupirana područja tzv. „SAO Krajine“ i priključili se napadima na grad i ljude sa kojima su donedavno živjeli.
Presudni momenti u zaustavljanju velike ofenzive na Zadar bili su:
Zauzimanje vojarne “Turske kuće” u predjelu Smiljevac, uz još niz objekata JNA u gradu. Time je osvojeno više tisuća cijevi lakog naoružanja. Dio naoružanja “Turskih kuća” je uništen sutradan ujutro iz vojnog zrakoplova JNA.
Zaustavljanje neprijateljskog napad tenkovima i pješadijom prema Dračevcu.
Najgori ratni dan za Hrvate u Zadru bio je 5. listopada, kad su od srpskih napada poginule 104 osobe. Završni srpski napad na Zadar bio je 6. listopada, a Hrvati su ih zaustavili na Dračevcu. Jedan je hrvatski branitelj tada uništio onaj legendarni tenk, a drugi je uništio transporter. Na Sokinom je Brigu, jedan hrvatski branitelj uništio kamion pun vojnika, a na Bilom Brigu hrvatske su snage uništile još 4 srpska tenka. Srpski je osvajač doživio poraz i na moru. Iz Arbanasa su teško oštetili brod Koper, osramotivši JRM, te su prisilili razarač na povlačenje iz zadarskog kanala. Na sve to uslijedilo je rasulo među vojnicima JNA što je išlo na ruku zadarskim braniteljima.
Branitelji Zadra nisu nikada dozvolili da ovaj stari i nadasve lijepi hrvatski grad postane dio zločinačke države Velike Srbije. Grad je obranjen, a tijekom vremena u akcijama kod brda Križ u blizini Bibinja, akcijom Maslenica i drugim manjim uspjesima Zadar je doveden u bitno povoljniji položaj nego te teške 1991.
Veličanstvenom vojnom akcijom Oluja grad Zadar i cijela Dalmacija u potpunosti su oslobođeni od srpske okupacije i tako zauvijek pripali tamo gdje pripadaju – slobodnoj matici domovini Hrvatskoj, piše narod.hr.
Kako bi ubrzali rad pravosuđa, 30-ak od ukupno 74 bivša radnika nekoć vrlo moćne autoprijevozničke tvrtke Croatia Zadar line okupilo se jučer ispred zadarskog Trgovačkog suda u mirnom prosvjedu koji su organizirali uz podršku Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH) i Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Zadar (SSSH), pravnog povjerenika Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Zadar (SSSH) Vedrana Uranije.
Traže isplatu otpremnina, neće odustati od "kruga"
Traže da se radnicima isplate otpremnine i dovrši sudski postupak koji traje već 19 godina i jedan je od najduljih takvih sudskih postupaka u Republici Hrvatskoj. Tvrtka je otišla u stečaj još 2000. godine, a radnici su jučer podsjetili kako su im prethodni stečajni sudac i stečajni upravitelj Frane Zvonimir Negro priznali potraživanja za njihove otpremnine, no da im je to Trgovački sud u Zadru nedavno odbio navodeći kao razlog nepravodobnu prijavu. Na takvo rješenje radnici su posredstvom sindikata podnijeli žalbu Visokom trgovačkom sudu, a s mirnog prosvjeda pozvali su premijera Andreja Plenkovića i ministra Bošnjakovića da dođu u zadarski Trgovački sud i pogledaju što se i kako tu radi.
- Ovo je trakavica, sve mi se zgadilo i ne znam više što uopće reći. Deset godina smo se borili da tadašnji stečajni sudac prizna naša potraživanja koja su se trebala namiriti iz stečajne mase. Ispadalo je da su u Croatia Zadar lineu radili roboti, a ne ljudi. Kad smo to uspjeli i kad se prodao kolodvor u Benkovcu i Obrovcu te tako osiguralo nešto novca da se radnicima konačno nešto i isplati, to nam je poništeno na Trgovačkom sudu u Zadru. Sada, nakon mukotrpnih, iscrpljujućih i mučnih 20 godina javno pozivam premijera Plenkovića i ministra Bošnjakovića da uđu u zadarski sud i raskrinkaju ovu hobotnicu. Neka vide koja je to tvrtka spašena na Trgovačkom sudu u Zadru. Ni jedna. Ovo je sramotno što se ovdje radi, kazao je Predrag Dušević, zamjenik sindikalnog povjerenika ove propale autobusno-prijevozničke tvrtke, ogorčeno zaključujući kako netko igra ping-pong s bivšim radnicima od kojih su neki preminuli, a da nisu dočekali pravdu i svoj novac. Spomenuo je kako radnici neće odustati od takozvanog "kruga" jer, kako kaže, ima dokaze da je on protuzakonito oduzet tvrtci.
Bit će još prosvjeda
- Ovo je još jedan mirni prosvjed bivših radnika Croatia Zadar linea i bit će ih još, sve dok ne dobiju svoj novac. Ovo je eklatantan primjer da hrvatsko pravosuđe ne funkcionira, što je nedopustivo. Nakon prodaje Autobusnog kolodvora u Benkovcu
stečajni upravitelj raspolaže sa više od 1,6 milijuna kuna, ali nema isplate zbog odluke stečajne sutkinje. Naša žalba VTS-u je riješena, a 12. kolovoza je dostavljena sudu, no ne i nama tako da ne znamo je li pozitivna ili negativna za radnike. Ako je negativna ići ćemo prema Strasbourgu i iskoristiti sva raspoloživa stredstva koja imamo, a među ostalim ići ćemo i pred urede premijera Plenkovića i ministra Bošnjakovića. Šaljemo jednu javnu poruku svim koji odlučuju o sudbinama ljudi - prioritet ne može biti Milorad Pupovac, ustaše i partizani, pravila igre u nekoj stranci već pravosuđe koje sada nije dobro, gospodarstvo i ljudska prava, poručio je Uranija.
Srđan Lukić odradio je cijeli svoj radni vijek u Croatia Zadar lineu i dobro pamti što i kako se događalo u vrijeme kad je tvrtka poslana u stečaj koji je vrlo brzo, u svega godinu dana i zaključen.
- Moji kolege su već rekli i to sve stoji, nećemo odustati. Nakon što to riješimo ići ćemo dalje, boriti se i za naše garaže koje nam je ukrala država i poklonila najvećem dužniku - Čazmatransu. Pozivamo USKOK i DORH neka uđu u garaže i vide koji je tamo kriminal napravljen, poručio je Lukić, a nekoliko radnika spomenulo je i nekadašnji autobusni kolodvor na Poluotoku na čijem mjestu su danas parkirna mjesta kojima upravlja gradska tvrtka Obala i lučice. Kažu kako im je ta nekretnina srušena te da radnici ni otud nisu ni lipe dobili. Smatraju kako je i to stvar kojom bi se trebalo baviti pravosuđe. Novinarima su podijelili podnesak nekadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Croatia Zadar linea u kojem je on opisao način na koji je ta tvrtka ugašena te odnose s Čazmatransom. Dokument je nastao u veljači 2002. godine.
Počinje najkvalitetniji košarkaški pripremni turnir Zadar Baketball Tournament. Šesto izdanje održat će se od 18. do 21. rujna u dvorani Krešimir Ćosić te ponovno u Zadru okupiti jake euroligaške ekipe. Turnir otavaraju ruski Himki i domaći KK Zadar u srijedu 18. rujna utakmicom koja počinje u 19.30 sati, a uz te dvije ekipe na turniru još igraju Alba Berlin i Anadolu Efes.
''Veliko mi je zadovoljatvo najaviti šesto izdanje Zadar Basketball Tournamenta, pogotovo zato što je ova godina bila prepuna izazova. Presretna sam što smo uopće uspjeli okupiti ove momčadi, tri euroligaša i KK Zadar. Turnir će pratiti veliki broj medijskih djelatnika, međunarodnih skauta te ljubitelja košarke iz cijele Europe. S veseljem očekujemo početak turnira i nova košarkaška uzbuđenja u Zadru!'' – izjavila je organizatorica turnira Zdenka Zrilić.
Zadarski turnir izvrsna je prilika za brušenje forme te ispitivanje vlastitih mogućnosti za sudionike. Odmjeravanje s nekim od najboljih europskih ekipa posebno će značiti za momčad povratnika na turnir, KK Zadar.
''Ovo nam je veliko iskustvo ali i ''klik'' s domaćom publikom kojoj ćemo predstaviti novi roster. Želimo se prikazati u što boljem svjetlu i publici pokažemo borben i dinamičan Zadar, spoj mladosti i iskustva. Ovaj turnir nam je uvijek bio lakmus papir kako stojimo na terenu, nadamo se da će nam to biti i ove godine.'' – izjavio je trener KK Zadara Ante Nazor te dodao: ''Usmjereni smo na sebe i želimo izgledati bolje nego na prošlem izdanju. Rosteri drugih sudionika su jači ali to ne mora značiti da će se tako odraziti na terenu!''
Uz košarkaške utakmice turnir će pratiti i bogat popratni sadržaj. Subotnje jutro mali će Zadrani moći iskoristiti za druženje s košarkaškim idolima na Kids' Dayu koji će se održati na Forumu od 10 do 13 sati. Ovogodišnji Kids' Day u suradnji s udrugom Dani Krešimira Ćosića.
'Nama je jako drago da možemo sudjelovati na turniru kroz Kids' Day. Mislim da je turnir važan i za Zadar i za Hrvatsku, a pogotovo za najmlađe. Cilj naše udruge kao i ove suradnje je promocija košarke kod djece te potaknuti ih da se u što većem broju bave košarkom, a vjerujem kako je ovo tek početak izvrsne suradnje.'' – izjavila je predsjednice udruge Ana Ćosić Pajurin.
Zadarski turnir još jednom će okupiti poznata košarkaška imena. S ruskim Himkijem dolaze dojučerašnje NBA zvijezde Jonas Jerebko i Dairis Bertrans. U momčadi ambicioznog Anadolu Efesa zaigrat će omiljeni hrvatski reprezentativac Krunoslav Simon te američka zvijezda Deshane Davis Larkin, a zadarska publika moći će uživati u igri ekipe koja je lani izborila finale Eurolige. Najtrofejniji njemački klub Alba Berlin na turniru predvodi iskusni španjolski trener Aito Garcia Reneses, vlasnik čak 19 različitih trofeja.
ZDBT organizira zadarska tvrtka S-Event. Šesto izdanje turnira ponovno će privući ljubitelje košarke iz cijelog svijeta, a utakmice će uživot prenositi Arena Sport. Zadarski turnir ispunit će hotelske kapacitete na kraju ljetne sezone te još jednom pokazati kao uspješan sportsko-turistički proizvod.
Raspored turnira
Srijeda 18.09. 19:30 BC KHIMKI – KK ZADAR
Četvrtak 19.09. 18:00 ALBA BERLIN – BC KHIMKI
20:30 ANADOLU EFES – KK ZADAR
Petak 20.09. 17:30 BC KHIMKI – ANADOLU EFES
20:00 KK ZADAR – ALBA BERLIN
Subota 21.09. 18:00 ANADOLU EFES – ALBA BERLIN
Priznajem, osjećaj je baš poseban i nisam se nikada ovako do sada osjećao. Ne samo zbog svojih godina već i te silne ljubaznosti svih ljudi oko mene, odgovorio nam je na pitanje kako je to napuniti 100 godina Špiro Šubašić, jedan od najstarijih Zadrana - aktivnih najstarijih Zadrana. Jer ono što odlikuje ovog vremešnog gospodina je vitalnost na kojoj bi mu pozavidjeli i mnogo mlađi od njega. Špiro se, o čemu smo u Zadarskom listu već pisali, sam i oblači i svlači i brije i šeće... Ne dopušta si predaha, ima svoju dnevnu rutinu, svoj kafić, svoje »staze«, danas daleko drugačije od mladih mu dana, i dalje znatiželjan i željan života.
- Mislim da je genetika prije svega, odgovara i na drugo pitanje - kako je uspio doživjeti toliko godina i biti u tako dobroj kondiciji, i dodaje: a vjerojatno i aktivan život i ta stalna želja za novim, da nešto novo naučim, vidim, doživim...
Nalazimo se u restoranu Pineta u Kožinu gdje je organizirana proslava. Čestitara je sedamdesetak, što rodbine, što prijatelja, neki iz Zadra, neki iz okolice, a neki iz inozemstva jer 100-ti rođendan i nije prilika koja se propušta.
Špiro sjeda na centralno mjesto u restoranu, iznad glave mu baloni s natpisom 100, a do njega sve tri kćeri: Radojka, Iskra i Slavenka, ozarenih lica, ponosne na oca.
- Ja vam do svoje 85. nisam popio ni jednu tabletu, a onda su počeli zdravstveni problemi, najprije sa štitnjačom, a onda i sa srcem. Smršavio sam čak 17 kilograma i bio na ivici smrti. Hospitaliziran sam i još se dobro sjećam kada mi je doktor došao u vizitu rekao je: pustite vi njega, njemu njegova kćer Radojka ne da umrijeti. Eto tako je bilo, sve su me moje kćeri pazile cijeli život kao što me i danas paze, ponosan je zadarski stogodišnjak.
Koliko bi vi još, hoćemo li barem sedam godina kako ste nam rekli prije par mjeseci kada smo razgovarali?, pitamo ga.
- Ne ja sam skromam, evo još dvije godine i bit ću zadovoljan, kroz smijeh odgovara.
U međuvremenu stiže spiza, nakon fritula i aperitiva na jelovniku su pljukanci s plodovima mora i crni rižot pa onda teletina ispod peke s krumpirima i odojak te očekivano na kraju - slavljenička torta kao dar restorana Pineta uz neizbježni šampanjac.
U međuvremenu, slasne su zalogaje prekidali samo čestitari koji su imali pokoju za reći, smjeha i dobre volje svakako nije nedostajalo.
Špiro Šubašić je u Zadar došao 1959. godine, a rodio se u Bribiru u zaleđu Šibenika. Radni je vijek proveo kao načelnik policije u Zadru, a u mirovinu je otišao 1967. godine. No to ga nije spriječilo da i dalje radi pa je nakon policije nastavio u istom ritmu i osnovao prvu zadarsku zaštitarsku tvrtku »Sigurnost«. Puno je toga što je zadarski stogodišnjak napravio među prvima u gradu. Jedna od tih stvari je bila i kupovina jednog od prvih automobila na gradskim cestama - Fiata 1100. Kada ga je nabavio u cijelom Zadru nije bilo više od desetak automobila. U brak Šubašić ulazi 1946. godine, supruga se zvala Marija i zajedno su proveli 64 godine. Biografija ne bi bila potpuna da ne napišemo da je godinama bio lovac, a koliko mu to znači vidljivo je i po tome što nam je rekao da bi sigurno poživio još dugo da mu je opet otići u lov!
Na jesenski rok državne mature ove je godine pristupilo 7415 učenika gimnazija i strukovnih škola.
U posljednjih deset godina to je prva godina s najviše pristupnika za drugi rok državne mature. Inače, ovogodišnja generacija maturanata najlošija je otkako je ujednačenog ispita na kraju školovanja, piše Večernji list.
Od ukupnog broja pristupnika jesenskim rokovima državne mature pristupilo je 5130 učenika strukovnih škola i 1307 učenika gimnazija, a iz drugog je pokušaja rješavanja ispita ponovno najbolji rezultat postignut iz engleskog jezika. U tom je predmetu na osnovnoj razini, kojoj je pristupilo 1244 učenika, njih dvoje ispit riješilo bez ijedne pogreške.
To je ujedno jedini predmet na jesenskom roku iz kojeg je netko od pristupnika ispit riješio bez greške.
Ni na jesen, unatoč cjeloljetnom učenju, rezultati nisu bolji ni u matematici. Taj je predmet na višoj razini biralo 1036 maturanata, a tek ih je troje, i to odreda gimnazijalaca, dobilo odličnu ocjenu, dok 464 učenika ponovno nije uspjelo ostvariti zadovoljavajući prag na tome ispitu i ponovno su upisali jedinicu. Matematiku, osnovnu razinu na jesenskom roku ponovno je palo 1228 učenika od čega 1107 učenika strukovnih škola.
Ukupno gledano, najviše petica uspjeli su maturanti ostvariti iz engleskog jezika na osnovnoj razini. Promatramo li izborne predmete najviše jedinica iznova je bilo na fizici – 328 učenika dobilo je nedovoljan, a samo jedan učenik od 432 pristupnika tome predmetu dobio je odličan.
Ni na jesenskom roku maturanti nisu shvatili važnost državne mature i nužnost poštivanja pravila. Naime kod jednog učenika ispod klupe pronađen je nedopušteni materijal pa su mu poništeni svi ispiti s jesenskog roka mature. Istu kaznu zaradilo je i troje učenika koji su zamijenili ispitne materijale, piše Večernji list.
Jutros u 10 i 56 sati na državnoj cesti u Murvici Donjoj došlo je do prometne nesreće u kojoj su ozlijeđene tri osobe.
U nesreći su sudjelovala dva vozila, a ozlijeđene osobe su prevezene u zadarsku Opću bolnicu.
Težina njihovih ozljeda još nije poznata, kao ni rezultati očevida koji je trajao do popodnevnih sati.
Zadarski portali Vijesti iz Zadra
